Trazim...knjigu,biografiju...bilo sta vezano za knjizevnost

Annabel_Lee · **ஐ NaUgHtGeLiC ஐ**

Bilješka o djelu

»Čestit čovjek – građanski pansion – 600 franaka rente – lišio se svega u korist svojih kćeri, od kojih svaka ima po 500 000 fr. rente, umire kao pas.« Balzac je razvio paralelno dvije fabule, jedna je bjedan pansion gđe Vauquer a druga je u bogatim i elegantnim salonima pariških četvrti. Balzac najprije daje detaljan opis same sredine u kojima se njegovi likovi kreću, opis okoliša, kuće, opis vanjskog izgleda zgrade, opis unutarnjih prostorija i onda postepeno razvija atmosferu u kojoj se pojavljuju i sami likovi. I u opisu likova Balzac najprije polazi od vanjskog opisa koje veže s psihološkim osobinama, onda karakter pojedinog lika, njegovo matrijalno stanje, njegovo porjeklo… U Čiči Goriotu nailazimo na tri fabule. Prva fabula vezana je uz nesretnu sudbinu bivšeg tvorničara rezanaca , koji se odrekao svega samo da bi bogato udao svoje dvije kćeri. Međutim one nakon što su postigle uspjeh počinju se stidjeti vlastitog oca i pošto su mu izvukle i poslijednji novčić puštaju ga da umre u bjedi i samoći kao napušten pas. Druga fabula je priča o mladom provincijskom plemiću Eugène de Rastignacu, koji je došao u Pariz pun ideala i očaran pariškom gospodom odlučuje da napusti svoje ideale i da se suoči sa životom kakvim ga on želi. I treća fabula se vrti oko bivšeg robijaša Vaturina koji uvjerivši se u pokvarenost ljudskog društva odlučuje uzeti pravdu u svoje ruke ne posustajući ni pred ubojstvom ako je potrebno za postizanje ciljeva. U tako komplicirano razrađenom romanu teško je raspoznati koji je od njih glavni lik. Svako neka odluči sam na čijoj je strani i za koga bi se borio…

Opis likova:

Eugène Rastignac:
“Eugène de Rastignac, tako se zvao ,bio je jedan od onih mladića koji se iz nevolje privikavaju na rad, koji od najranije dobi shvaćaju nade što ih roditelji u njih polažu, te sebi pripremaju lijepu budućnost već sada proračunavajući buduće kretanje društva,kako bi bili prvi koji će ga dokraja iskoristiti.”
(str. 34)

“Eugène de Rastignac imao je posve južnjačko lica, bijelu put, crnu kosu, plave oči. Njegov način izražavanja, ponašanje i uobičajeno držanje odavali su sina plemenite obitelji gdije su prvim odgojem bile obuhvaćene samo tradicije dobrog ukusa. Ako se i štedio na odjeći, ako je u obične dane i nastojao pohabiti odjela sašivena prošle godine, svejedno je pokatkad mogao izaći i kao otmjen mladić. Obično je nosio stari kaput, iznošen prsluk, neuglednu crnu, izblijedjelu, nemarno svezanu studensku kravatu, hlače u skladu s ostalim i zakrplljene čizme.”
(str. 3Cool

Opis čiče Goriota:

“Čiča Goriot, starac otprilike od šezdeset i devet godina------------------------------------------“
(str. 41)

“Uostalom, njegovi su mesnati, nabrekli nožni listovi, kao i dugi istaknuti nos, nagovještali nake duševne osobine od kojih je udovica, čini se, bilo stalo, a koje je potvrđivalo njegovo mjesečasto i bezazleno, nevjšto dobrodušno lice. Mora da je bio čvrsto građena životinja kadra da svoj duh izoštri u osjećaju. Kosa, počešljana na razdjeljak, koju mu je vlasuljar Politehničke škole svako jutro dolazio naprašiti, na pet mu se mjesta spuštala na nisko čelo i lijepo ukrašavala lice. Premda je djelovao malčice neotesano , bio je tako pomno dotjeran, tako je obilato trošio duhan, pušio ga kao čovjek siguran u to da će mu kutija za duhan uvijek biti puna makube.”
(str. 43)

Opis Vaturina:

“-----------------------------, u drugom čovjek od svojih četrdesetak godina koji je nosio crnu vlasulju, boji zaliske, izdavao se za bivšeg trgovca, a zvao se gospodin Vaturin.”
(str. 34)

“Znao je ili je ponešto nagađao o poslovima onih koji su ga okruživali, dok nitko nije mogao proniknuti ni u njegove mislini u njegove poslove. Premda je svoju prividnu dobroćudnost, stalnu ljubaznost i veselost postavio kao nekakvu prepreku između sebe i svih ostalih, često bi dopuštao da iz njega izbije strahovita dubina njegova značenja. Često je kakva doskočica, dostojna Juvenala, kojom kao da je uživao izrugivati se zakonima, šibati visoko društvo, optuživati ga da je samo sebi nedosljedno, morala izazvati pretpostavku da je taj čovjek kivan na društveni poredak i da je u dubini njegova života brižljivo zakopana neka tajna.”
(str.40)

Sadržaj:

Djelo počinje opisom penziona gđe. Vauquer. Pisac pomno opisuje penzion okoliš prostorije u penzionu itd. U Pariz je došao mladić iz plemićke obitelji koji želi studirati pravo, nastanio se i on u penzion. U penzionu se nalaze još i bivši proizvođač rezanaca čiča Goriot te bivši trgovac Vaturin. Na početku svi su se divili čiči Goriotu na njegovoj odjeći ,na srebrnini koju je imao u ormaru, ali nakon nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju. Čiča Goriot ima i dvije kćeri koje je uspio udati u bogato društvo, i na njih je potrošio i zadnji novčić. Mladi Rastignac napušta svoje ideale i okreće se Parizu i njegovom otmjenom društvu. On doznaje da u Parizu ima rođakinju po imenu Beausèant i od nje traži pomoć da mu ona pokaže put do uspjeha u bogatom društvu. On ga upoznaje sa jednom od kćeri čiče Goriota, Anastasie.Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa koji je dolazio kod nje. Jednom prilikom dok je bio kod nje iz jedne prostorije izađe Čiča Goriot i Rastignac je upitao šta ona ima s Goriotom, i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod gđe. de Restaud. Kad je Rastignac to ispripovjeda svojoj rođakinji kako se gđa. de Restaud ponijela prema njemu, ona odluči da će ga upznati sa drugom Goriotovom kćerkom groficao Delphine de Nucingen. U međuvremenu pojavio se tu i Vaturin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti da svog cilja, on mu savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj. Vturin je pronašao i žrtvu koja bi to mogal biti, trebao je to biti brat gđice. Victorine. Međutim Rastignac nije htio niti čuti za to. Jedne se večeri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine, ona ga je očarala na prvi pogled. Od tog dana Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovarajući o njenom ocu. A kad je dolazio doma odmah je odlazio reći čiči Goriotu šta je rekla za njega , a on je bio presretan, iako su ga obje kćerke odbacile on je živio samo za njihovu sreću. Vturin se nije slagao s Rasignacovim načinom na koji on pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uništiš da će on tebe. Rastignac je tražio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom društvu, one su mu poslale i zaželile mu sreću. Nakon tog daznalo se u penzionu da je Vaturin odbjegli trobijaš i prijavili su ga, tako da je Vaturin zauvijek nestao iz penziona. Iako je Rastignac bio dobar s Delfine on nikad nije dolazila vidjeti oca, sve dok nije bio pred smrt ond ga je došla vidjeti. Gorio je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju, kako je sretan zato jer su i one, a nikad nije rekao ništa protiv njih iako su ga »pokrale«. Kad je umro čiča Goriot na pogreb su došle samo prazne kočije njihovih kćeri sa slugama unutra jer one nisu mogle, jer su došle rano ujutro sa plesa i morale su spavati. Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju koji nije nikad protiv nikog rekao ništa loše, i vidio da je Vaturin imao pravo da protiv takvog svijeta ne možeš ići »pješice« i okrene se prema veličanstvenom Parizu i reče: »Sad je na nama dvoma red!«

Moje mišljenje o djelu:

Djelo je po meni fantastično jer se u njmu isprepleću ljubav koja nije uzvraćena i želja za uspjehom koja je tako blizu a tako daleko. U čemu je Goriot pogriješio da je za uzvrat umjesto ljubavi kćerka dobio to da se one njega srame. Dali su se one osjećale kao psi na uzicama od prevelike ljubavi ili je tu pitanje odgoja, previše popuštanja i udovoljavanja njihovim hirovima? Na to je pitanje teško dati odgovor. S druge strane dolazi teška borba mladog studenta koji nema neko bogatstvo da uspije u društvu gdije je glavna sreća novac. Da je on iz jedne obitelji koja ima novaca za njemu priuštiti toliko da se on zabavlja i troši koliko želi sigurno se nebi spominjala borba za uspijeh, nego bi bilo puno lakše imao bi onu “otskočnu dasku “koja omgućava uspjeh. Teško je razdvojiti ono što je bitno u djelu. Ali ono šta je sigurno točno to je ono da je i danas takvo stanje u svjetu. Ako ti previše poklanjaju ljubavi i pažnje da ćeš se osjećati kao u kavezu i da ćeš pobjeći, isto tako ako imaš moć i novac dobar i ugodan život ti je zajamčen , a ako ne onda se moraš boriti za postić makar pola od onog o čemu sanjaš.

Bilješka o piscu:

Honorè de Balzac jedan od najvećih predstavnioka realističkog romana u svjetskoj književnosti, rodio se 20. V. 1799. u Toursu a umro 18. VII. 1850. u Parizu. Trebao je postati bilježnik ili odvjetnik, ali se za rana dao na književni rad. Napisao je stotinjak romanai pripovijedaka, ocrtao sva društvene slojevesvog doba i stvorio preko dvije tisuće lica, od kojih su neka postala tipovima. S “Ljudskom komedijom “kojoj se prvi dio pojavio u francuskoj književnosti, no zanimljivo je da su ne samo prvi romani iz tog ciklusa, nego i njegova prva remek – djela, izašli iz štampe u vrijeme kad je romantizam bio u punom jeku.
Njegova djela: “Les choauans”, “Etudes des moeurs”, “Le scenès dela vie privèe”, “Le curè de Tours”, “L’ illustre gaudissart”.

(preuzeto sa jednog foruma, ne ostavljam link, jer vodi do downloada Wink

)

Evo i nekih podataka sa Wikipedie

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A7%D0%B8%D1%87%D0%B0_%D0%93%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BE Wink

Nadam se da će ti biti od pomoći Wink

kopmania · Iskusni član

Nemaju svi likovi, trabaju mi i ostali da saznam ko je sa kim u srodstvu al dobro nema veze.

daliborvucko · Početnik Domaćeg.de

trazim knigu momci iz brazila.

gheo · Odomaćeni član

Ne znam ako vi imate ove knigi u vas iazik, ali jednu iz najbolji je Erico Verissimo (1905-7195). Neki romani (pisem u englesku): "Crossroads", "Night" (OK, ovu je "Noc"), "His Excellency the Ambassador".
Jednu drugi: Jorge Amado. Imalo veliku uspeh u SAD.

daliborvucko · Početnik Domaćeg.de

naravno da postoji film starac i more, ali je snimljen krajem pedesetih ili početkom šestdesetih godina prošlog tj. dvadesetog veka.

daliborvucko · Početnik Domaćeg.de

potrebna mi je knjiga od legije momci iz brazila, kako bih upotpunio svoju kolekciju knjiga od imenovanog pisca legije. ako je neko poseduje a želi je pokloniti ili otudjiti odnosno prodati neka ovde napiše kontakt i visinu naknade za navedenu knjigu. unapred hvala.

kopmania · Iskusni član

Treba mi hitno do veceras posto sutra to radim u skoli prepricana GLAVA SECERA od Milovana Glisica tj sadrzaj pripovedke

jakabeba · Početnik Domaćeg.de

Ako sam falio kategoriju ispričavam se svima koji ovo čitaju, ali bih svakako molio one koji možda imaju bukvar koji je korišten u osnovnim školama 1968 godine, pa ako ga uz to hoće i prodati neka mi se javi na PM, zahvaljujem ,

jaskojasko · Početnik Domaćeg.de

molim ako imate lektiru bijeli očnjak
da pošaljete na email:jasko@inbox.com
puno hvala

Zbucka · Upućeni član

Pripovijetka "Djecak Aron" Isak Samokovlija.....

treba mi za seminarski, a nigdje je nema.... Crying or Very sad

Zbucka · Upućeni član

Bilo sta o dokumentarnoj knjizevnosti?!

CECA_CARICA · Upućeni član

ima

www.lektire.net