www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

~ Beograd ~
Strana prethodna  1, 2, 3, 4, 5  sledeća
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Svet i putovanja ~ -> ~ Znam za jedan grad ~
::  
Autor Poruka
Ivankamaza
~Ljubav i Snovi~
<font color='blue'><b>~Ljubav i Snovi~</b></font>



Godine: 38

Datum registracije: 19 Okt 2004
Poruke: 53570
Mesto: ~ Paris je t'aime ~

france.gif
PorukaPostavljena: Pon Mar 19, 2007 2:45 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

~ Hram svetog Save ~

Hram svetog Save je najveći pravoslavni hram trenutno u upotrebi na svetu. On se nalazi u istočnom delu Svetosavskog trga, na opštini Vračar, u Beogradu. Podignut je na mestu na kome se misli da je Sinan paša 1595. godine spalio mošti svetog Save, osnivača Srpske pravoslavne crkve. Izgradnja crkve je finansirana isključivo dobrovoljnim prilozima. Nedaleko od hrama je parohijski dom, a tu će se nalaziti i predviđena zgrada patrijaršije. Ovaj spomen-hram predstavlja organski deo savremene živopisne siluete Beograda, čineći jedno od njegovih glavnih obeležja.



~ Arhitektura ~

Hram se nalazi na kraju beogradske linije Kalemegdan - Trg Republike - Terazije - Beograđanka - hram svetog Save. Izgrađen je u srpsko-vizantijskom stilu, sa četiri zvonika visoka 44 m. Visina vrha kupole iznosi 70 m, dok je glavni pozlaćeni krst visok još 12 m, što vrhu hrama daje ukupnu visinu od 82 m, a nadmorsku visinu od 134 m (64 m iznad nivoa reke Save). Zbog toga ova crkva zauzima istaknuto mesto na beogradskom horizontu i vidljiva je sa svih prilaza gradu.

Hram zauzima površinu od 3.500 kvadratnih metara u prizemlju, uz dodatnih 1.500 m² na tri galerije na prvom nivou. Postoji još i galerija od 120 m² na drugom nivou, na kome se nalazi i spoljašnji vidikovac koji se prostire oko cele kupole. Hram se u pravcu istok-zapad proteže 91 m, a u pravcu sever-jug 81 m. Kupole su ukrašene sa osamnaest pozlaćenih krstova u tri veličine, dok se u zvonicima nalazi 49 zvona.

Crkva može da primi 10.000 vernika, a na zapadnu horsku galeriju može da stane 800 horista. Ispod poda hrama je izgrađena riznica i kripta svetog Save, kao i grobna crkva svetog kneza Lazara, ukupne površine oko 1.800 m².

Hram je obložen belim mermerom i granitom, a živopisanje, koje tek predstoji, biće urađeno u tehnici mozaika. Predviđeno je da se u glavnoj kupoli nalazi ogroman mozaik Hrista Pantokratora.



~ Izgradjnja ~

Izgradnja hrama je tekla veoma sporo.

1895, tri stotine godina nakon spaljivanja moštiju svetog Save, u Beogradu je osnovano Društvo za podizanje hrama svetog Save na Vračaru, čiji je cilj bio da se na mestu spaljivanja moštiju podigne hram. Omanja crkva koja je podignuta na mestu budućeg hrama je kasnije pomerena da bi izgradnja hrama mogla da otpočne. 1905. godine se raspisuje javni konkurs za izradu projekta; svih pet prispelih radova je odbačeno kao nedovoljno dobro.

Izbijanje Prvog balkanskog rata 1912. godine, kao i Drugi balkanski i Prvi svetski rat koji su sledili, zaustavili su sve aktivnosti na izgradnji hrama. Nakon rata, 1919. godine, Društvo je ponovo ustanovljeno. Nov konkurs je raspisan 1926; ovog puta su stigla 22 projekta. Premda prva i treća nagrada nisu dodeljene, arhitektonsko rešenje arhitekte Bogdana Nestorovića, koje je osvojilo drugu nagradu, proglašeno je za najuspešnije. Odbor za izgradnju hrama je 1930. poverio izradu projekta arhitekti Nestoroviću, kao i arhitekti Aleksandru Deroku, uz saradnju inženjera Vojislava Zađine.

Četrdeset godina nakon početne zamisli, i 340 godina nakon spaljivanja moštiju svetog Save, izgradnja hrama je konačno započela 15. septembra 1935. godine, kada je patrijarh Varnava izvršio osvećenje temelja. Kada su radovi poodmakli, patrijarh Gavrilo je 10. maja 1939. godine svečano osvetio temelje, i u oltaru, uz kamen temeljac, položio povelju. Dalja izgradnja bila je prekinuta napadom Nemačke na Jugoslaviju, 6. aprila 1941. Od početka građevinskih radova do nemačke okupacije, izgrađeni su temelji hrama i podignuti su zidovi visine 7 i 11 m.

Nemačka okupaciona vojska je koristila prostor unutar nedovršenog hrama kao parkiralište, a 1944. su ga za istu svrhu koristili partizani i Crvena armija. Kasnije su razna preduzeća koristila prostor kao magacin. Društvo za izgradnju hrama je prestalo da postoji.

1958. patrijarh German dolazi na čelo Srpske pravoslavne crkve i obnavlja ideju o podizanju hrama. Nakon 88 ponovljenih molbi - i isto toliko odbijanja - dozvola za nastavak gradnje je dobijena u leto 1984. i od republičke i od gradske vlasti. Profesor Branko Pešić, koji je imenovan za novog arhitektu hrama, prepravio je prvobitni projekat da bi se bolje iskoristili novi materijali i građevinske tehnike.

30. aprila 1985. godine patrijarh German je, u prisustvu svih srpskih arhijereja, ponovo osvetio hram, položivši povelju o nastavku radova u novim istorijskim prilikama. 12. maja 1985. patrijarh, 20 episkopa i brojno sveštenstvo su služili svečanu Liturgiju, kojoj je u unutrašnjosti zidina hrama prisustvovalo oko 12.000 vernika, dok je u porti bilo još oko 80.000 ljudi. Izgradnja je ponovo otpočela 12. avgusta 1985. Zidovi su podignuti do pune visine od 40 m.

Najveće postignuće je bilo podizanje centralne kupole teške 4.000 tona. Ona je bila napravljena na zemlji, a zatim je, zajedno sa pokrivačem od bakarnog lima i velikim pozlaćenim krstom visokim 12 metara i teškim 4 tone, podignuta i postavljena na zidove. Podizanje, koje je trajalo 40 dana, završeno je 26. juna 1989.

2004. godine je završena gradnja eksterijera. Postavljena su zvona i prozori, a fasada je takođe završena. Međutim, radovi na unutrašnjoj dekoraciji još nisu gotovi.



 
Ivankamaza
~Ljubav i Snovi~
<font color='blue'><b>~Ljubav i Snovi~</b></font>



Godine: 38

Datum registracije: 19 Okt 2004
Poruke: 53570
Mesto: ~ Paris je t'aime ~

france.gif
PorukaPostavljena: Pon Mar 19, 2007 2:54 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

~ Trg Republike ~



Glavni gradski trg obuhvata prostor između "Gradske kafane", bioskopa "Jadran", Narodnog pozorišta i Doma Vojske Srbije i Crne Gore.

Sadašnji trg formiran je posle rušenja Stambol-kapije (Stambol kapija) (1866) i podizanja zgrade Narodnog pozorišta (1869). Stambol-kapija, koju su sagradili Austrijanci početkom 18. veka, nalazila se između spomenika knezu Mihailu i Narodnog pozorišta. To je bila najveća i najlepša kapija u vreme dok je grad bio opasan šancem. Kroz nju je vodio put za Carigrad (Istanbul), po kome je i dobila ovaj naziv. U narodu je Stambol-kapija ostala zapamćena po tome što su Turci na prostoru ispred nje vršili egzekuciju "sirotinje raje" nabijanjem na kolac. Prilikom zauzimanja Beograda (1806) pred ovom kapijom smrtno je ranjen Vasa Čarapić, poznati vojskovođa iz Prvog srpskog ustanka. U spomen na ovaj događaj ulica u blizini ovog mesta dobila je njegovo ime, a podignut je i spomenik.

Posle uspostavljanja srpske vlasti i rušenja Stambol-kapije, prostor današnjeg Trga Republike dugo je ostao neizgrađen. Narodno pozorište stajalo je više od 30 godina kao jedina velika zgrada. Kada je 1882. podignut spomenik knezu Mihailu, počelo je postepeno urbano formiranje ovog trga. Na mestu današnjeg Narodnog muzeja bila je podignuta dugačka prizemna zgrada u kojoj se, između ostalog, nalazila poznata kafana "Dardaneli", stecište umetničkog sveta. Zgrada je srušena da bi se na njenom mestu 1903. podigla Uprava fondova (sadašnja zgrada Narodnog muzeja). U malom parku pored Narodnog pozorišta, sve do Drugog svetskog rata, nalazili su se poznata kafana i bioskop "Kolarac" (zgrada je bila vlasništvo trgovca i dobrotvora Ilija Milosavljević Kolarac). Palata "Riunione", u kojoj se nalazi bioskop "Jadran", sagrađena je 1930.



Na prostoru današnjeg Doma štampe, sve do Drugog svetskog rata, stajale su stare prizemne i jednospratne zgrade sa trgovačkim radnjama. Većina ovih zgrada porušena je prilikom nemačkog bombardovanja 6.aprila 1941. Posle Drugog svetskog rata uklonjene su tramvajske šine (između dva rata ovde je bila tramvajska okretnica) i premešten skver na kojem su kratko vreme posle oslobođenja bili grobnica i spomenik borcima Crvene armije palim u borbi za oslobođenje Beograda 1944. (njihovi posmrtni ostaci preneseni su na Groblje oslobodilaca Beograda). Kasnije je podignuta i najveća zgrada na ovom trgu, Dom štampe, u kojoj se nalaze "Gradska kafana" i Međunarodni pres-centar.
 
Ivankamaza
~Ljubav i Snovi~
<font color='blue'><b>~Ljubav i Snovi~</b></font>



Godine: 38

Datum registracije: 19 Okt 2004
Poruke: 53570
Mesto: ~ Paris je t'aime ~

france.gif
PorukaPostavljena: Pon Mar 19, 2007 3:08 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

~ Kalemegdan ~





Kalemegdan je najlepši i najveći beogradski park.

Istovremeno je i najznačajniji kulturno-istorijski kompleks, u kojem dominira Beogradska Tvrđava iznad ušća Save u Dunav. Naziv Kalemegdan odnosi se samo na prostorni plato oko Tvrđave koji je osamdesetih godina 19. veka pretvoren u park. Plato je, dok je Tvrđava bila glavno vojno uporište Beograda, služio da se neprijatelj osmotri i sačeka za borbu; zbog toga i njegovo ime potiče od turskih reči kale - []polje i megdan - borba. Turci su Kalemegdan nazivali i Fićir-bajir što znači "breg za razmišljanje".

Preuređivanje u park otpočelo je, posle predaje Tvrđave Srbima (1867), po naređenju kneza Mihaila Obrenovića. Idejne skice za uređenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski urbanista Emilijan Josimović. Zelenilo je zasađeno između 1873. i 1875. godine, kada Beogradskom tvrđavom komanduje pukovnik Dragutin Žabarac, ađutant kneza Miloša Obrenovića u doba njegove druge vladavine.

Plansko uređivanje Kalemegdana počinje 1890. Tada je vojska predala park Beogradskoj opštini. Ondašnji predsednik opštine Nikola Pašić odobrio je prvi kredit za uređivanje Kalemegdana od 10.000 tadašnjih dinara. Godine 1905. pristupilo se proširivanju parka, uređivanjem Malog Kalemegdana, koji se prostirao od paviljona "Cvijeta Zuzorić" do Zoološkog vrta.

Pre Prvog svetskog rata Kalemegdanski park završavao se na mestu gde su sada kamene stepenice (vode prema donjoj terasi). Zemljište iza ovih stepenica bilo je sve do 1929. potpuno neuređeno i obraslo u korov. Posle 1931. parkovske površine proširene su i na Gornji grad. U parku je postavljeno više spomenika poznatim kulturnim i javnim radnicima. Na Kalemegdanu su Vojni muzej, Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić", Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture, Zoološki vrt, dečiji zabavni park, veći broj sportskih igrališta, ugostiteljskih objekata, Prirodnjački muzej.


1. Fontana "Borba"
2. Spomenik "Zahvalnost Francuskoj"
3. Vojni muzej
4. Galerija Prirodnjackog muzeja
5. Muzej Beogradske tvrdjave
6. Sahat kula i kapija
7. Zavod za zastitu spomenika kulture Beograda
8. Rimski bunar
9. "Pobednik"
10. Mitropolitski dvor
11. Spomenik despotu Stevanu Lazarevicu
12. Despotova (Dizdareva) kapija i kula (opservatorijum)
13. Zindan kapija sa kulama
14. Crkva Ruzica
15. Crkva sv. Petke
16. ZOO-vrt
17. Luna-park
18. Umetnicki paviljon "Cvijeta Zuzoric"
19. Kapija Karla VI
20. Kula Nebojsa
21. Arheoloski institut
22. "Zelenilo" Beograd
23. Demad Ali - pasino turbe
24. Karadjordjeva kapija
25. Jaksiceva kula


~ Fontana "Borba" ~



rad vajara Simeona Roksandica predstavlja ribara koji se bori sa zmijom. Nalazi se u centru kruzne aleje na Velikom Kalemegdanu. Roksandic ju je napravio za veliku Balkansku izlozbu, koja se 1907. odrzavala u Londonu.
Postoji zanimljivost vezana za ovu skulpturu. Obavesten da je brod koji je prevozio skulpturu potonuo, Roksandic ju je, na osnovu sacuvanog gipsanog modela, izlio ponovo. Kako je obavestenje o katastrofi broda bilo netacno, ostale su dva istovetna primerka "Borbe". Jednu je otkupila Beogradska opstina i posle 1912. godine postavila na Kalemegdanu. drugu je otkupila Zagrebacka opstina i fontanu postavila na Gricu.

~ Spomenik zahvalnosti Francuskoj ~



Rad je Ivana Mestrovica, podignut 11. novembra 1930. godine u znak prijateljstva, uzajamne pomoci i saradnje Srbije i Francuske tokom I svetskog rata. Podignut je dobrovoljnim prilozima Drustva prijatelja Francuske i Drustva nekadasnjih djaka francuskih skola. Bronzana skulptura zene sa macem simbolizuje Francusku koja jurisa u pomoc Srbiji. Postavljena je na visokom postolju, ciju monumentalnost jos vise istice geometrijski resenog partera.
Na ovom mestu nekada se nalazio spomenik Karadjordju, koji je srusen tokom I svetskog rata.
Monumentalnost spomenika istice i masivno zdanje Vojnog muzeja u pozadini.

~ Sahat - Kula i Kapija ~



Gradjene su u XVIII veku, u doba austrijske okupacije. Naslanjaju se na srednjevekovni zid Gornjeg grada. Na kuli, gradjenoj u baroknom stilu, nalazi se sat po kome je i dobila ime. Namena joj je bila, kao i drugim objektima iz XVIII veka, smestaj straze, oruzja i drugog vojnog materijala.

~ Zavod za zastitu spomenika kulture Beograda ~



Nalazi se u neposrednoj blizini "Pobednika". Osnovan je 1960. godine i smesten u zgradu s kraja XIX veka, izgradjenu za vojne potrebe, znatno ostecenu tokom I svetskog rata, obnovljenu i dogradjenu 1923.-27. godine, kada je oblikovana u balkanskom stilu - podrum i deo prizemlja su od cigle i kamena, dok je prvi sprad resen u bondrucnom konstruktivnom sistemu, sa plitkim krovom i isturenom strehom. Pored nje je nekada postojala slicna zgrada, u kojoj se nalazio Vojni muzej, ali je porusena 1958.-59. godine.

~ Pobednik ~



Danas pretstavlja simbol Beograda. Postavljen je 7. - 8. oktobra 1928. godine, na krajnjem zapadnom uglu Gornjeg grada, tako da se njegova silueta vidi sa svih strana. Prvobitno je bio namenjen kao deo velike cesme na Terazijama. Ivan Mestrovic je radove na spomeniku zapoceo 1913. godine, a zavrsio po zavrsetku I svetskog rata. Godine 1927. skulptura je trebalo da bude postavljena, ali se od toga odustalo zbog velikog protivljenja javnosti postavljanju nage muske skulpture u centar grada.

Posle brojnih i zucnih rasprava, skulptura je postavljena tek godinu dana kasnije, 1928. na sadasnje mesto. Ime je dobio prilikom proslave dvadesetogodisnjice proboja Solunskog fronta, u ciju je cast i postavljen.



~ Despotova kapija ~




Istocna kapija. Sa severoistocnim bedemom i Zindan - kapijom predstavlja najautenticniji srednjevekovni ambijent Gornjeg grada. upravo na ovom mestu je u srednjem veku bio glavni ulaz u beogradsku tvrdjavu. Cetvorougaona kula koja nadvisuje Gornji grad svojom monumentalnoscu doprinosi opstem izgledu tvrdjave.
Kula je sagradjena u XV veku, za vreme vladavine despota Stevana (izmedju 1404-1427), kao i kapija u koju se ulazilo preko pokretnog mosta.
Danas se u kuli nalazi opservatorija.
1981. godine, u neposrednoj blizini kule, podignut je spomenik despotu Stevanu.


~ Zindan kapija ~



Glavni i najbolje utvrdjeni ulaz u srednjevekovnu tvrdjavu. Sastoji se od lucno zasvedenene kapije sa visecim mostom ispred i po jednom okruglom kulom sa svake strane. Kule su identicne, ali nisu povezane. Kapija ima masivna vrata okovana gvozdjem i nus-prostorije.
Gornji deo kula zavrsava se zupcasto, zbog zaklona, "Musarabija" ("nos za katran"), pogodnih za odbijanje neprijatelja koji bi se probio do kapije. Kule su bile podeljene na nekoliko spratova razlicite namene. Hladni i mracni podrumi koristeni su kao tamnice. Sama rec "zindan" znaci "tamnica", a kule su u narodu bile poznate kao ozloglasena tamnica. Kapija i kule sagradjene su u XV veku.

~ Crkva ruzica ~



U XVIII je bila barutni magacin, koji je po preuzimanju tvrdjave 1867. godine pretvoren u crkvu nazvanu RUZICA po narodnoj pesmi u kojoj se pominje pod tim imenom jedna crkva na Beogradskoj tvrdjavi. Krajem XIX veka postaje garnizonska crkva. U I svetskom ratu je tesko ostecena, a posle rata popravljena i preuredjena. Ukrasen je ikonostasom, radom slikara kaludjera Rafaila Momcilovica, a zidne kompozicije je izradio ruski slikar Andrej Bicenko. Na zapadnom zidu, u kompoziciji "Molitva Getsimanskom vrtu" naslikan je i niz savremenika (Aleksandar Karadjordjevic, Nikola Pasic...). Ulaz u crkvu "cuvaju" dva bronzana ratnika

~ Kapela Svete Petke ~



Sagradjena je iznad izvora za koji se smatra da je "cudotvoran", na mestu stare kapele, podignute posle 1867. godine. Danasnja crkva izgradjena je 1937. po projektu arhitekte Momira Korunovica. Prilikom kopanja temelja iskopane su brojne kosti vojnika poginulih u odbrani Beograda 1914.-1915. godine. Prenete su u posebno izgradjenu kosturnicu u bedemu ispod Jaksiceve kule.

~ Kapija Karla VI ~



Podignuta 1736. godine, kao slavoluk na ulazu u Donji grad, u cast cara Karla VI, "velikog osvajaca Beograda". Gradio ju je verovatno Nikola Doksat de Mores u vreme kada su vrseni obimni radovi na obnovi tvrdjave. Gradjena je u baroknom stilu, a nad ulazom se nalazi monogram Karla VI.

~ Kula Nebojsa ~



Najznacajnija donjogradska kula. Po svom polozaju i obliku predstavlja zavrsetak severoistocnog bedema prema rekama i najvazniji objekat na tom bedemu. Izgradjena je verovatno u XV veku i od tada mnogo puta rusena i ponovo gradjena. Poznata je i kao tamnica u kojoj su Turci 1798. godine pogubili grckog rodoljuba Rigu od Fere. U I svetskom ratu je mnogo ostecena. Obnovljena je 1938. godine, a kasnije i restaurirana 1964.



 
Ivankamaza
~Ljubav i Snovi~
<font color='blue'><b>~Ljubav i Snovi~</b></font>



Godine: 38

Datum registracije: 19 Okt 2004
Poruke: 53570
Mesto: ~ Paris je t'aime ~

france.gif
PorukaPostavljena: Čet Mar 22, 2007 12:37 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

~ Beograđanka ~

Beograđanka ili Palata Beograd je poslovni neboder u centru Beograda, nalazi se između ulica Kralja Milana i Masarikove. Ovo zdanje je visoko 101 metar i ima 24 sprata.

~ Istorija ~

Izgrađena je u periodu od 1969 do 1974. godine po projektu arhtekte Branka Pešića, kao prvi oblakoder u užem centru grada, stacioniran između Slavije i Terazija. Zgrada predstavlja jedno od najznačajnijih ostvarenja beogradske arhitekture s kraja šezdesetih godina 20. veka i u to vreme je bila najviša zgrada Beograda. Na poslednjem spratu zgrade nalazi se restoran sa predivnim vidikovcem koji je zatvoren početkom devedesetih iz nepoznatih razloga

~ Beograđanka danas ~

Ispod nivoa zemlje nalazi se velika samousluga koja je danas u vlasništvu "Maksi diskonta". Prizemlje i prva 4 sprata su u vlasništvu "Robnih Kuća Beograd", koje su pod stečajem i deo svog poslovnog prostora izdaju privatnim trgovačkim preduzećima. Ostatak su poslovne prosotrije i u vlasništvu su Grada Beograda. Tu su kancelarije RTV Studio B, televizije u vlasništvu grada Beograda i privatne RTV Košava, kao i Narodna kancelarija Predsednika Republike i Beogradska otvorena škola. Na preostalim spratovima nalaze se sedišta i predstavništva više domaćih i stranih preduzeća. Tu je i glavna kancelarija kompanije IKEA za Srbiju. Novinska kuća Blic još uvek ima nekoliko kancelarija u Beograđanki iako se veći deo osoblja preselio u novu zgradu.
 
Ivankamaza
~Ljubav i Snovi~
<font color='blue'><b>~Ljubav i Snovi~</b></font>



Godine: 38

Datum registracije: 19 Okt 2004
Poruke: 53570
Mesto: ~ Paris je t'aime ~

france.gif
PorukaPostavljena: Čet Mar 22, 2007 1:10 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Pesme o ...Beogradu...

Ovo je cini mi se najpoznatija pesma o gradu Beogradu...
Izvođač "Ceca Raznatovic"
Cecine reci pre nego sto je zapevala tu pesmu na Marakani pred 70 000 ljudi 15 Juna 2002 godine...

"A sada pesma koja je posvecena najlepsem gradu na svetu.
Vi znate o kojoj je pesmi rec, ~ Svi za Beograd ~" !!!



"Beograd"

Znam za jedan grad, zove se Beograd
Znam za jedno ime, al' ga ne spominjem
Znam za jedan grad gde si vecno mlad
Znam i jedno srce sto ga proklinjem


Jednom sam probala te tvoje usne od cemera
I ko ce ovo ludilo da otera
Jednom sam probala iz srca da te izbrisem
Al' svako prolece na tebe mirise

Znam mu boju kosulje, ja je kupila
Znam mu ukus usana, ja ih ljubila
Znam i s kime vino nocas pije
Znam da i on zna kako mi je

Ovo secanje rusi meni sve moj Beograde, zagrli me
Ovo secanje, rusi meni sve, moj Beograde, zagrli me...





Lament nad Beogradom

Jan i moj Srem,
Paris, moji mrtvi drugovi, tresnje u Kini,
Prividjaju mi se jos, dok ovde cutim, bdim i mrem
Samo, to vise i nismo mi, zivot, a ni zvezde,
Nego samo cudovista, polipi, delfini,
Sto se tumbaju preko nas, i plove i jezde,
I urlicu: " Prah, pepeo, smrt je to."
A vicu i rusko "nicevo" -
I spansko "nada".


Ti, medjutim, rastes, uz zornjacu jasnu,
Sa Avalom plavom u daljini, kao breg.
Ti treperis, i kad ovde zvezde gasnu,
I topis, ko Sunce, i led suza, i lanjski sneg.
U Tebi nema besmisla, ni smrti.
Ti sjajis kao iskopan stari mac.
U Tebi sve vaskrsne, i zaigra, pa se vrti,
I ponavlja, kao dan i detinji plac.
A kad mi se glas, i oci, i dah, upokoje,
Ti ces me, znam, uzeti na krilo svoje.


Espanija i nas Hvar,
Dobrovic mrtvi, sejk sto se u Sahari beli,
Prividjaju mi se jos, kao utvare, vatre, var.
Moj Sibe poludeli, zinuo kao pes.
Samo, to vise nismo mi, u mladosti i moci,
Vec neki papagaji, cimpanzi, neveseli,
Sto mi se smeju i vriste u mojoj samoci.
Jedan se "Leiche! Leiche! Leiche! " dere.
Drugi mi sapuce: "Cadavere!"
Treci: " Les, les,les."


Ti, medjutim, siris kao labud krila,
Zaborav, na Dunav i Savu, dok spavaju.
Ti budis veselost, sto je nekad bila,
Kikot, tu, i u mom kriku, vrisku, i vapaju.
U Tebi nema crva, ni sa groba.
Ti blistas, kao kroz suze ljudski smeh.
U Tebi jedan orac peva, i u zimsko doba,
Prelivsi krv, kao vino, u novi meh.
A kad mi klone glava i budu stali sati,
Ti ces me, znam, poljubiti kao mati.


Ti, proslost i moj svet,
Mladost, ljubavi, gondole, i na nebu, Mljeci,
Prividjate mi se jos, kao san, talas, lepi cvet,
U drustvu maski, koje je po meni doslo.
Samo, to nisam ja, ni Venecija sto se plavi,
Nego neke rusevine, aveti, i stecci,
Sto ostaju za nama na zemlji, i, u travi.
Pa kazu: " Tu lezi pasa! - Prosjak! - Pas!"
A vicu i francusko "tout passe".
I nase " proslo".


Ti, medjutim, stojis nad sirokom rekom,
Nad ravnicom plodnom, tvrd, uzdignut kao stit.
Ti pevas vedro, sa grmljavinom dalekom,
I tkas u stoleca, sa munjama, i svoju nit.
U Tebi nema moje ljudske tuge.
Ti imas streljaca pogled prav i nem.
Ti i plac pretvaras kao dazd u sarene duge,
A hladis, ko dalek bor, kad te udahnem.
A kad dodje cas, da mi se srce staro stisa,
Tvoj ce bagren pasti na me kao kisa.


Lizbua i moj put,
U svet, kule u vazduhu i na morskoj peni,
Prividjaju mi se jos, dok mi zizak drsce ko prut
I prenosim i zemlju, u sne, u sne, u sne.
Samo, to vise nisu, ni zene, ni ljudi zivi,
Nego neke nemocne, slabe, i setne seni,
Sto mi kazu, da nisu zveri, da nisu krivi,
Da im zivot bas nista nije dao,
Pa sapcu " nao, nao, nao"
I nase " ne, ne".


Ti, medjutim, dises, u nocnoj tisini,
do zvezda, sto kazuju put Suncu u tvoj san.
Ti slusas svog srca lupu, u dubini,
Sto udara, ko stenom, u mracni Kalemegdan.
Tebi su nasi boli sitni mravi.
Ti biser suza nasih bacas u prah.
Ali se nad njima, posle, Tvoja zora zaplavi,
U koju se mlad i veseo zagledah.
A kad umorno srce moje ucuti, da spi,
Uzglavlje meko ces mi, u snu, biti, Ti.

Finistere i njen stas,
Brak, poljupci bura sto je tako silne bila,
Prividjaju mi se jos, po neki leptir, bulke, klas,
Dok, u proslosi, slusam, njen korak, tako lak.
Samo, to vise nije ona, ni njen glas nasmejan.
Nego neki kormoran, divljih i crnih krila,
Sto vice: zrak svake srece tone u Okean.
Pa mi mrmlja reci "tombe" i "sombre".
Pa kresti njino " ombre, ombre".
I nas "grob" i "mrak".


Ti, medjutim, kreces, ko nas labud vecni,
Iz smrti, u krvi, prema Suncu, na svoj put.
Dok meni dan tone u tvoj ponor recni,
Ti se dizes, iz jutra, sav zracima obasut.
Ja cu negde, sam, u Sahari, stati,
U onoj gde su karavani seni,
Ali, ko sto uz mrtvog Tuarega cuci mati,
Ti ces, do smrti, biti uteha meni.
A kad mi slome dusu, koplje, ruku i nogu,
Tebe, Tebe, znam da ne mogu, ne mogu.


Zivot ljudski, i hrt,
Sveo list, galeb, srna, i Mesec na pucini,
Prividjaju mi se, na kraju, ko san, kao i smrt
Jednog po jednog glumca naseg pozorista.
Samo, sve to, i ja, nismo nikad ni bili vise,
Nego neka pena, trenuci, sapat u Kini,
Sto sapce, kao i srce, sve hladnije i tise:
Da ne ostaju, ni Ming, ni yang, ni yin,
Ni Tao, tresnje, ni mandarin.
Niko i nista.
 
Ivankamaza
~Ljubav i Snovi~
<font color='blue'><b>~Ljubav i Snovi~</b></font>



Godine: 38

Datum registracije: 19 Okt 2004
Poruke: 53570
Mesto: ~ Paris je t'aime ~

france.gif
PorukaPostavljena: Sub Mar 24, 2007 10:11 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Spavaj Beograde

Tama grli Sumadiju ispod Avale
Sve su srece i sve tuge davno zaspale
Samo nije ona sto me svuda pratila
Dok me nije u Srbiju opet vratila

Sto granica presao sam gradova bez broja
Al' me nisu prevarili ja znam svetla tvoja
Sve ulice tvoje pamtim, splavove, kafane
Zelim da se tebi vratim pre nego sto svane

Devet zivota sam potrosio s nogu
Spavaj, Beograde
Kad vec ja ne mogu

Sto granica presao sam gradova bez broja
Al' me nisu prevarili ja znam svetla tvoja
Sve ulice tvoje pamtim, splavove, kafane
Zelim da se tebi vratim pre nego sto svane

Tvoj dah ko andjeo zauvek me prati
Ne mogu umreti dok ti se ne vratim




Beograde

Ti umesh da zoves na kafu uz osmeh
Onako drugarski i bez reda

Voleo sam u tebi zeleo kao u svakom gradu
Onako kao bez obzira umuran od jutra i sredjen, uveche.

Ti si uvek bio grad svake dobrodoshlice
Smrt jeku i jecaju ponekad onako snadjen i van reda

Voleo sam kroz tebe sledio miris ribe, jorgovana
Ti stvarno znash, kako da me zovesh.
 
Ivankamaza
~Ljubav i Snovi~
<font color='blue'><b>~Ljubav i Snovi~</b></font>



Godine: 38

Datum registracije: 19 Okt 2004
Poruke: 53570
Mesto: ~ Paris je t'aime ~

france.gif
PorukaPostavljena: Sub Mar 24, 2007 10:47 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Beograde

Beograde gde god ja da krenem
kao verni pas se tebi vracam
ulice me tvoje svetom prate
dok ja greske svog zivota placam

Beograde pamte li me zene
cekaju li kad cu da se vratim
dal' su srecne ili razvedene
nikad necu moci da ih shvatim

Ref. 2x
Beogradski mali pijac
cesto puta potopila Sava
hej Dunave, tiho teci
moja draga nocas mene sanja

Beograde ti si mi u krvi
i u dusi koja tebe slavi
da li nocas neko peva pesmu
ciganka mi gatala na travi

Beograde sluzi li te zdravlje
obuci se jer Kosava duva
stize nova godina i slave
nek' te pesma o ljubavi cuva



 
*miss jr*
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma





Datum registracije: 08 Feb 2006
Poruke: 10666
Mesto: ... u srcu jednom... tamo gde su ptice stale u letu... i zemlja se vise ne vrti...

serbia.gif
PorukaPostavljena: Pon Maj 28, 2007 1:16 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Pitanje koje se meni uvek postavlja kada stignem u Beograd je:

Zasto mnogi ne znaju jedinstvenost ovog grada?

Zbog cega svet ne dolazi u Beograd?

Nigde na svetu ne moze da se nadje to sto Beograd ima, sa jedne strane jedinstvenu arhitekturu, mesavinu starog i jako novog, sa druge strane zelenilo, verovatno nigde nema toliko parkova i zelenila kao u tom predivnom gradu, sa trece strane je i najvazniji razlog zbog cega ja obozavam taj grad su Beogradjani. Mislim da niko na svetu nije tako jedinstven kao ljudi koji zive u njemu. Grad koji zivi 24 h dnevno, 7 dana u nedelji... Ljudi koji su opusteni, ljudi koji znaju da zive... Nema druge reci za Beogradjane nego fenomenalni su!

Svaki put kada odlazim mi dusa place, zato sto ostavljam taj grad...

Eeee Beograde, nedostajes mi!

_________________
Ohanzee
.:The Dream Guardian:.


 
crnibiser
samotvoja24
samotvoja24



Godine: 47

Datum registracije: 22 Maj 2005
Poruke: 11005
Mesto: Sarajevo

bosnia_herzegovina.gif
PorukaPostavljena: Sub Jun 09, 2007 10:52 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Stari Beograd

_________________
Ljubav je uvijek put prema sreći , ali život ponekada ima drugačije namjere.....
 
P_r_e_d_a_t_o_r
Dobro upućeni član
Dobro upućeni član



Godine: 31

Datum registracije: 05 Mar 2007
Poruke: 637
Mesto: Belgrade

serbia.gif
PorukaPostavljena: Čet Jul 19, 2007 7:19 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Najveci i najlepsi grad ikada!!!!!! Razz
 
salepfk
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de



Godine: 37

Datum registracije: 23 Okt 2007
Poruke: 19
Mesto: Zrenjanin

serbia.gif
PorukaPostavljena: Sub Nov 03, 2007 3:28 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Obozavam grad Beograd.....pogotovo crno belu stranu topciderskog brda !
Poz za sve Beogradjane na sajtu....

_________________
Volim Partizan !
 
Francuskinja
♦Un Mal pour un Bien♦
<b>♦Un Mal pour un Bien♦</b>



Godine: 41

Datum registracije: 07 Apr 2005
Poruke: 16007
Mesto: 83700 ST RAPHAEL

france.gif
PorukaPostavljena: Sub Dec 01, 2007 6:33 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Meni jedan od Najlepsi gradova....
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Svet i putovanja ~ -> ~ Znam za jedan grad ~ -> ~ Beograd ~ Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana prethodna  1, 2, 3, 4, 5  sledeća
Strana 2 od 5

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon