www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Lekovite biljke
Strana prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9  sledeća
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Flora i fauna ~ -> ~ Biljni svet ~
::  
Autor Poruka
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 12, 2004 12:04 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

KRASTAVAC,Cucumis sativus L.


Krastavac je jednogodisnja zeljasta biljka petoreznjastih listova i valjkastog ploda, koji se jede nezreo.Za divlji krastavac znali su jos stanovnici Himelaja pre 5 000 godina.Ni tako duga upotreba ove biljke nije bila dovoljna da se otkrije najsvrsishodniji nacin njene upotrebe.Najcesce se koristi za salatu, rezanjem u kriske.Tako se, pored stete koja mu se cini soljenjem (gube se dragoceni kalijum i natrijum) stajanjem i cedjenjem soka gube dragoceni,hranljivi i lekoviti sastojci.
Treba ga, dakle, oljustiti i jesti u sirovom stanju,bez ikakvih dodataka.Ili, u najgorem slucaju,
izrezati u kockice i pomesati sa kiselim mlekom ili jogurtom,persunom i belim lukom.Zahvaljujuci velikom procentu vode (95%) energetska vrednost krastavca nije velika:
manja je od svih drugih povrtarskih biljaka.Neznatno je prisustvo belancevina (0,6%),
masti (0,1%), a tek nesto vise ima ugljenih hidrata (3,2%).Ali je zato znatno vece prisustvo mineralnih sastojaka (oko 400 miligrama) od cega najvise ima kalijuma, zatim kalcijuma,fosfora, natrijuma, gvozdja, mangana i joda.Te osobine ga cine izuzetno lekovitim povrcem.Nezdravo je koristiti ga pre nego skroz dozri(kad pozuti i postane gladak smatra se zrelim) jer izaziva nadimanje i tesko se vari. Preslan utice na srce.

Koristi se za ulepsavanje i osvezenje lica,protiv bolesti zeluca i creva, upala koze,
svraba, ujeda insekata, za lecenje mokracnih kanala,secerne bolesti, ciscenje krvi, boljeg rada bubrega,koznog osipa, cirevi, spoljnih hemoroida.

SALATA OD KRASTAVCA

Najbolji nacin spremanja salate od krastavca je sledeci:
sveze zelene krastavce naseci,
preliti sa malo limunovog soka i izmesati sa dosta
kiselog mleka (ili jogurta, kisele pavlake, ovcijeg kiselog mleka),
seckanim belim lukom i persunom.
Za bolji promet vode jesti ga u letnje vreme
uz dorucak, rucak i veceru.

KRASTAVAC ZA
JACANJE OCIJU

Iscediti sok od svezih krastavaca,
namociti njime gazu koja se stavi na oci
i prekrije jos i suvom gazom.
Nakon 20 minuta skinuti obloge sa ociju i
umiti se u blagoj, mlakoj kamilici.

KRASTAVAC PROTIV
PROMRZLINA

U vreme sezone nabrati krastavce, prerezati po duzini
i osusiti ih na cistom, suncanom mestu.
Ako zimi zatrebaju kao lek protiv promrzlina
treba ih staviti u mlaku vodu da omeksaju, a onda se u vidu
obloga stave na smrznute delove tela.

CAJ OD KRASTAVCA
ZA BUBREGE
I MOKRACNE ORGANE

Iz zrelih (zutih) krastavaca izvaditi semenke, oprati ih
i dobro osusiti. Caj se priprema tako
sto se u 2 decilitra vode kuva kafena kasika semenki
oko 10 minuta. Caj se pije na gladan stomak.

KRASTAVAC PROTIV
ZAPALJENJA KOZE

Sokom svezeg krastavca namociti lagano zapaljeno mesto
nekoliko puta dnevno, bar deset dana.



_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 12, 2004 12:04 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

KUKURUZNA SVILA


Kukuruzna svila je jedno od onih sredstava koje mnogima zvuče kao "bapski lek"; pa, istina je da se kukuruzna svila već jako dugo koristi kao lekovito sredstvo, i to ne samo u našem narodu, i to da je od zaista velike pomoći kod nekih oboljenja, kao i da ne ostavlja štetne posledice. O čemu se ovde radi?

Sveža kukuruzna svila u sebi sadrži masno i eterično ulje, smolu, gumu, alkaloid koji ima osobinu da steže krvne sudove, hlorofil, fosfornu kiselinu i dosta kalijuma i mangana. Sve je to lepo, ali šta kukuruzna svila radi vašem organizmu? Odgovor je jednostavan: kukuruzna svila je, u obliku čaja, jedan od najjačih prirodnih diuretika. Konsumiranjem ovog čaja se u toku 24 sata može nekoliko puta povećati količina izlučene mokraće, i to bez štetnih posledica, što je naročito bitno kod onih bolesti gde sakupljanje vode ima nepovoljno dejstvo na organizam.

Čaj od kukuruzne svile smanjuje sve grčeve bubrega; ukoliko ga koristite duže vreme, rastvara kamen u bubregu i izbacuje pesak iz bubrega. Plus, izbacivanjem veće količine mokraće organizam se oslobađa viška fosfora i belančevina, što znatno umanjuje reumatične tegobe, tegobe kod gihta koje su praćene bolovima u zglobovima, probleme kod vodene bolesti, a prilično se smanjuje i oticanje nogu. Još nešto: sa vodom će se izlučiti i ostale štetne materije, pa redovno konsumiranje ovog čaja potpomaže cirkulaciju, štiti krv i olakšava rad jetri. Naravno, uz ovakvo dejstvo, podrazumeva se da pomaže kod svih oboljenja mokraćnih puteva, upala mokraćnog mehura, eliminiše umanjeno lučenje mokraće i pomaže kod noćnog mokrenja.

Šta će vam to kad ste potpuno zdravi? Zbog izraženog diuretskog dejstva, čaj od kukuruzne svile može vam pomoći i kad želite da smršate (naravno, uz odgovarajuću dijetu i vežbe), jer će uz njegovu pomoć vaš organizam ubrzano izbacivati sve štetne materije. Priprema čaja je jednostavna: jedna kašičica dobro osušene kukuruzne svile (ukoliko je nepotpuno osušena, gubi dejstvo) prelije se šoljom vrele (nikako ključale) vode, ostavi nekoliko minuta i procedi. Uzima se po supena kašika toplog i nezaslađenog čaja na svaka dva-tri sata. Ako vam se ukus ne dopada, dozvoljeno je popraviti ga limunom. Ukoliko su vaše tegobe izražene, čaj možete piti i u većim količinama - potrebno vam je 25 grama kukuruzne svile i litar vode za pripremu čaja, koji potom možete piti kad ožednite, umesto vode

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 12, 2004 12:05 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

KANTARION


Kantarion (Hipercum perforatum L. iz por. Guttiferae) ili gospina trava je u narodu dobro poznata biljka, a raste na području cijele Hrvaske. raste po pašnjacima, uz ceste i na napuštenom zemljištu. Uspravna stabljika kantariona, s vrlo razgranatim gornjim dijelom naraste i do devedeste centimatara visine.

Listovi su mu mali, nasuprotni, jajasti i bez peteljke, a veličine jedan do tri centimatara. Puni su sićušnih i prozirnih točkica (od tuda i naziv; perforatum=izbušen), odnosno žlijezda napunjenim eteričnim uljem. Na vrhu stabljike nalaze se bogato razvijeni zlatnožuti, lijepi cvjetovi koji čine cvatove. Ova biljka lako se može prepoznati i kada njen cvijet protrljamo prstima tekućina koja izlazi iz njega obojit će prste u ljubičasto. Biljka cvijeta ljeti kada se i bere. valja brati na početku cvjetanja dok već procvjetale stabljike koje nose plodove treba izbjegavati. Suši se u hladu, u tankom sloju i to na prozračnom mjestu te se sprema u polivinilske vrećice. Sadrži oko deset posto raznih tanina i oko 0,1-0,7 posto eteričnog ulja, smolu, antocijan, karoten, crvenu boju hipericin i dr.

Kantarion djeluje umirujuće, ljekovito, antiseptički i protuupalno. Upotrebljava se u obliku čaja, protiv bolesti jetre, bubrega, proljeva, pomanjkanja teka i za jačanje živaca. Za čaj se obično uzima jedaća žlica koja se prelije sa tri decilitra kipuće vode i to dva-tri puta dnevno po jednu šalicu prije jela. preporuča se kod nemogućnosti zadržavanja mokraće. Ako se dvije jedaće žlice čaja ostave u tri decilitra vode dvanaest do šesnaest sati i kroz dulje vrijeme uzima po malu šalicu uz malo meda pomoći će kod oteklina, iščašenja, reumatičnih bolova u zglobovima ili bolova u križima. Za liječenje rana, krasti i osipa koristi se kantarionovo ulje koje se priprema tako da se u litrenu bocu stavi četiri žlice nerazvijenih svježih cvjetova kantariona, ostave da uvenu i preliju s pola litre maslinovog ulja.Boca se začepi i ostavi na toplom mjestu šest do osam tjedana. Drugi recepti navode da se u pravilnom omjeru stave u bocu cvjetovi i listići kantariona i doda se maslinovo ulje. maslinovo ulje će postepeno dobiti crvenu boju vina te tada treba odvojiti biljku od ulja koje valja preliti u tamnu bocu. osim navedenog koristi se i kao sredstvo za ublažavanje manjih upala, opekotina, posjekotina, smrzotina, bolova u zglobovima i u kozmetici.

Ulje kantariona

U kozmetici se koristi prvenstveno za njegu kože. Odlična je masna podloga mješavinama za masažu, za lokalno utrljavanje ili kao ulje za tijelo za suhu kožu. Pri nanošenju grije kožu i olakšava djelovanje drugih eteričnih ulja. Njeguje i regenerira kožu i olakšava epitelizaciju. Može poslužiti čisto ili umiješano s uljem jojobe ili nekim drugim baznim uljem. Kantarionovo ulje koristi se i za sunčanje kada mu je dobro dodati ulje pšeničnih ili kukuruznih klica i uljni ekstrakt nevena kojeg se također dade spremiti kod kuće. Protiv strija dobar je oblog spravljen od žumanjaka, kantarionovog i čičkovog ulja te nekoliko kapi limuna i tinkture nevena. Nakon pola sata oblog se odstrani s dosta mlake vode i nanese se regeneracijska krema. Stavljaju se dva puta tjedno.

Kantarionova maska za lice

Ova maska se koristi za osjetljivu, umornu, isušenu i ostarjelu kožu, a njena redovna upotreba koži vraća elastičnost i lijep izgled. Može se koristiti često, a priprema se uvijek samo za jednu upotrebu. Priprema se slično majonezi. Žumanjku svježeg jajeta valja postepeno dodavati dvije žlice kantarionovog ulja uz miješanje dok ne nastane ravnomjerna krema i na kraju umješati pet kapi limunovog soka. Maska se nanaosi na lice širokom četkicom u tankom sloju. nakon pola sata treba lice isprati u mlakoj vodi i nanaijeti tonik.

Kupka protiv umornih nogu

Sastojci kantariona pozitivno djeluju na cirkulaciju, krvi, smanjuju napetost, a time i bolove u naogama. Kupka se prirpema tako da se pedeset grama usitnjenog i osušenog kantarionovog lišća i pedeset grama njegovog korijena prelije hladnom vodom i ostavi na vatri da provrije, zatim se na laganoj vatri kuha još deset do petnaest minuta (ne smije kuhati) i ostavi pokriveno dok tekućina ne poprimi zelenkasto-smeđu boju. Noge držimo u mlakoj kupki desetak minuta, zatim ih obrišemo ručnikom i legnemo najmanje desetak minuta tako da su noge uzdignute kako bi se olakšao krvotok.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 12, 2004 12:05 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

ŠIPAK - PLOD DIVLJE RUŽE



Šipak je od davnina poznat u ljekarstvu i u prehrani pa je nekada služio kao hrana siromašnim slojevima. I danas ga narod upotrebljava za liječenje zubobolje, bolesti bubrega, dizenterije i padavice. Neki narodi od šipka spravljaju kompote, salate, kolače, juhe i druga jela. Još su stari rimljani vjerovali da šipak liječi bjesnoću pa odatle i potječe znanstveni biljke: Rosa canina. Divlja ruža je razgranat, do tri metra visoki i bodljikavi obrasli grm čiji su listovi naizmjenični i sastavljeni od pet do sedam jajastih te oštro nazubljenih listića. Biljka cvate u kasno proljeće s lijepim ružičastim ili bijelim ružicama ugodna mirisa, a imaju po pet latica. Iz njihovih loža razvijaju se jajasti, crveni te na površini sjajni, oko jedan i pol centimetara dugi plodovi. Šipak je pun dlakavih plodića, a sazrijeva od rujna do sredina studenoga. U proljeće se sabiru latice divlje ruže te se od njih pravi slatko ili džem koji se uzima tri puta dnevno po žličicu uz prstohvat praška od preslice. Ovaj lijek liječi sve plućne i unutarnje bolesti. Također, latice se koriste u pripravljanju salata, jedu se sa jogurtom i sl. Listovi divlje ruže bogat su izvor vitamina C pa se, dok su mladi, sabiru i suše za pripremu vitaminskih čajeva.

Napitak protiv kamenca u bubrezima i mokraćnom mjehuru spravlja se: dvije žlice šipka prelijemo s litrom ključale vode, ostavimo 8 do 10 sati da odstoji, ocijedimo te dodamo četiri žlice pravog meda i soka od pola limuna. Ovaj čaj valja piti tri put dnevno po šalicu prije jela.

Za kroničnu upalu bubrega priprema se čaj od ploda kadulje, šipka, preslice, borovnice i bokvice u jednakom omjeru. Jedna žličica smjese prelije se s dva do tri decilitra ključale vode, ostavi poklopljeno 10 do 15 minuta te se pije ujutro, natašte te navečer prije spavanja. Jedna žličica usitnjene kore primorskog šipka i 50 grama rogača kuha se pet minuta u pola litre vode, to pijemo više puta dnevno, malu šalicu, a dobro je za liječenje proljeva.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 12, 2004 12:06 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Odoljen
(Valeriana officinalis)


Visegodisnja zeljasta biljka, visoka do 2m. Koren sadrzi 0,2-2% etericnog ulja. Sadrzaj ulja zavisi, pored ostalog, od nacina uzgoja i zemljista.
Gaji se u plodoredu. Kao predusev najbolje su leguminoze.
Priprema zemljista za sadnju mora se obaviti kvalitetno i na vreme. Rasad se proizvodi u toplim i hladnim lejama. Sadnja se obavlja u jesen i u prolece.
Zavisno od nacina uzgoja za 1ha potrebno je od 80-100000 komada rasada. U toku vegetacije vrsi se okopavanje, prihranjivanje i orezivanje cvetnih stabljika.
Koren se vadi u jesen. Zavisno od nacina uzgoja prinos se krece od 1300-2000 kg suvog korena po hektaru. Upotrebljava se u medicini i parfimerijskoj industriji.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 12, 2004 12:06 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

LINARIA VULGARIS
-lanilist, zuta zevalica-



Sadrzi sastojke koji mogu biti opasni ili skodljivi po zdravlje i treba biti obazriv pri njenoj upotrebi.

rasprostranjena je svuda, najcesce na suvim zemljistima, na njivama, pored puteva
cveta od maja do oktobra, cvetovi su svetlo zuti i nalaze se skupljeni na vrhu stabljike, cvet je jakog mirisa i kada se stisne sa strane on "zevne".

na stabljici su gusto rasporedjeni dugacki i uski listovi

za lecenje se koristi nadzemni deo biljke u cvetu koji se bere tokom leta (najbolje avgusta meseca)

za lecenje suljeva i hemoroida spravlja se kasica od samlevenog lista i cveta kuvana u mleku i koristi se kao obloga

u apotekama se spravlja mast protiv hemoroida

biljka se moze upotrebljavati za poboljsavanje izlucivanja mokrace iz organizma, za podsticanje znojenja i za ciscenje creva

medonosna je biljka.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 12, 2004 12:06 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

DIVLJE JAGODE



Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene divlje jagode medju njenim neznim zelenim liscem. A tek slast za nepca! Ovi ljupki, hranljivi plodovi (lazni, u stvari, jer su pravi plodovi samo spoljne zute semenke) izuzetne su po svojim zastitnim svojstvima. Oni sadrze elaginsku kiselinu - specijalno jedinjenje koje onemogucava izazivace kancera da pretvaraju zdrave celije u zlocudne (kancerogene). Uz to nam donose tako potrebne vitamine i minerale, osvezavaju nas i neguju nasu kozu.
Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama, bila je veoma cenjena u staroj Grckoj i Rimu, u srednjem veku su je smatrali magicnom, a od XVI veka lekari su je ponovo poceli prteporucivati za lecenje razlicitih poremecaja.

Lisce sumske jagode, veoma bogato vitaminom C, upotrebljava se kao jedna od najukusnijih i najboljih zamena za ruski caj. Uvarak od lista i korena istovremeno je jedan od najkorisnijih, jer prociscava krv, podstice rad svih organa, posebno bubrega i smiruje zivce (caj od korena boji mokracu crvenkasto, ali je to sasvim bezopasno). Oblog od zdrobljenih listova smiruje upale i ubrzava srascivanje manjih rana.

Slatke sumske jagode dozrevaju od maja, a na planinama sve do augusta (rastu do 1300 m nadmorske visine). One su ne samo ukusne, vec i hranljivije od bastenskih. Vise od 400 gajenih sorti nisu prikladne za zdravstvenu primenu.
U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%), 6% secera (gajene su siromasnije), limunske i vinske kiseline, kalijuma, gvozdja, mangana, kalcijuma, fosfora, pektina i obilje vitamina C. Jedna solja ovog voca sadrzi 82 mg vitamina C, a to je 120% preporucene dnevne doze. Ista kolicina ima 2,2 grama prehrambenih vlakana i samo 45 kalorija.

Moris Mesege, francuski travar cije savete rado donosimo, preporucuje kuru jagodama svakom ko pati od lenjih creva, gihta, bolesnicima sa problemom jetre, reumaticarima, nervoznim, anemicnim osobama i svima koji se oporavljaju posle bolesti.
Posto kod jagoda polovina secera postoji u obliku vocnog secera, mogu se ukljuciti u dijetnu hranu secernih bolesnika.

Slatke sumske jagode dozrevaju od maja, a na planinama sve do augusta (rastu do 1300 m nadmorske visine). One su ne samo ukusne, vec i hranljivije od bastenskih. Vise od 400 gajenih sorti nisu prikladne za zdravstvenu primenu.

Za ciscenje lica, odrzavanje koze i svezinu tena, umesto gotovih preparata mogu se koristiti divlje jagode u vidu maski od zgnjecenog ploda ili mleko za lepotu. Ovo mleko od svezeg soka jagode pomesanog sa malo svezeg kravljeg mleka nanosi se i ostavi nekoliko sati ili celu noc na licu, a potom ispere ruzinom vodicom. Prirodna zubna pasta

Da li se secate nekadasnje decje zubne paste sa ukusom jagode, pakovane u crvene tube? Mi vam nudimo recept da sami, kod kuce, napravite zubnu pastu i tinkturu za ispiranje usta.
Stucajte u prah pregrst listova i korenja sumske jagode, pa ga pomesajte sa prahom od krede. Istrljajte zube i desni suvom cetkicom sa pripremljenim prahom, a zatim isperite. Desni ce ojacati, a zubna gledj postati otpornija.
Listove sumske jagode nabrane pocetkom leta, kada su vrlo lekoviti, stavite u rakiju. Tom razredjenom rakijom cesto ispirajte usta u slucaju gnojne upale, krvarenja desni ili loseg zadaha.

Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda, mozete ih presaditi u bastu, najbolje pocetkom jeseni. Razmnozavaju se lako i brzo (nemojte ih zaprasivati i djubriti hemikalijama!), ali gube i aromu i lekovite materije.

U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim plodovima, koji se, za razliku od obicne sumske jagode, teze odvajaju od lezista. Pucavica, ili turska jagoda, mnogo je sitnija od obicne sumske, a plodovi su slicnog ukusa kao ogrozd. Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka; plodovi su joj zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti, a na povrsini nemaju zrnca.

Prirodna zubna pasta

Da li se secate nekadasnje decje zubne paste sa ukusom jagode, pakovane u crvene tube? Mi vam nudimo recept da sami, kod kuce, napravite zubnu pastu i tinkturu za ispiranje usta.
Stucajte u prah pregrst listova i korenja sumske jagode, pa ga pomesajte sa prahom od krede. Istrljajte zube i desni suvom cetkicom sa pripremljenim prahom, a zatim isperite. Desni ce ojacati, a zubna gledj postati otpornija.
Listove sumske jagode nabrane pocetkom leta, kada su vrlo lekoviti, stavite u rakiju. Tom razredjenom rakijom cesto ispirajte usta u slucaju gnojne upale, krvarenja desni ili loseg zadaha.


Koprivnjaca

Jagoda ima samo jednu manu - posto je pojedu, osetljive osobe dobijaju koprivnjacu. Ovu reakciju organizma vecinom izazivaju nepreradjene belancevine koje iz jagoda ulaze u krv. Osetljive osobe bi trebale da izbegavaju, osim jagoda i jaja, skoljke i cokoladu. Ove osobe slobodno mogu koristiti caj od lista i korena jagode.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 12, 2004 12:07 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

MAZURAN (majoran)
RODJAK ORIGANA

Mazuran, majoran, vranilova trava ili mravinac (Origanum Vulgare) vec po broju narodnih imena ukazuje da je veoma poznata lekovita i mirodjijska biljka. Potice iz Indije, odakle se prosirio po arapskim zemljama, Sredozemlju i kontinentu. Ime potice od grckih reci oros - planina i ganos radost, sto aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje ove biljke koja raste na suvim livadama i svetlim sumama brdovitih krajeva. U anticko vreme mazuran je dodavan teskim vinima za podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi. Postojao je tada i obicaj da se mladi parovi ovencavaju vencima od ove trave...

Od mazurana beremo gornje, nadzemne delove u vreme cvetanja, od jula do septembra. koje skupljamo u snopice i susimo na osencenom, promajnom mestu.

Sadrzi etericno ulje, tanine i gorke materije i zbog toga se koristi kao sredstvo protiv crevnih i zeludacnih tegoba, napinjanja, za dezinfekciju probavnog trakta i zaustavljanje proliva. Zbog ovih osobina najvise upotrebljava kao caj.

Mazuran daje jelima poseban ukus, pa se zato koristi kao zacin za svinjsko, guscije i pacije meso i mahunasto povrce, a zajedno sa bosiljkom daje odlican ukus pecenom krompiru. Pomesan sa kristalnim secerom, vrlo lepo ga aromatizuje, da je takav secer delikatesan dodatak kolacima.

Srodnik mazurana, takozvani kritski mazuran ili origano, koji raste kod nas na primorju, je nezamenljiv zacin u italijanskoj, a sada i u nasoj kuhinji, jer se koristi za pice i prelive za spagete.


ZELE OD MAZURANA

Oprati jabuke i osusiti, iseci na komade, bez ljuscenja i vadjenja kostica i krckati u posudi sa vodom, sircetom i 3/4 veze mazurana. Masu procediti kroz platno, bez gnjecenja, da zele ne bi bio mutan. Na svakih 6 dl dobijenog soka dodati 450 gr secera. Sok lagano zagrevati mesajuci, dok se secer ne rastopi, a zatim pojacati temperaturu 10-15 minuta, da se zele zgusne. Na kraju sitno iseckati preostali mazuran i umesati u zele. Ostaviti 5 minuta da se prohladi i sipati u male, sterilisane tegle.

Potreban materijal:

2 kg slatkih jabuka
6 dl vode
1,5 dl jabukovog sirceta
velika veza mazurana

Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara, gde ga preporucuju kao odlican dodatak hladnoj sunki, ali ga mi preporucujemo kao odlican namaz za hleb sa maslacem.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 12, 2004 12:07 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Lecenje kamilicom

Kamilica je jedna od najstarijih lekova narodne medicine. Dobro je sredstvo za ispiranje grla i usta. Za odrasle se priprema jaki caj od kamilice. Dve kasicice cveta prelije se s 2-3 decilitra kljucale vode a zatim se sve to ostavi poklopljeno jedan sat . Nakon toga se pritiskivanjem procedi, po volji zasladi i još topao popije. Tako napravljen caj umiruje bolove u telu i smiruje živce.

Cvetne glavice se ne smeju kuvati, jer sadrže etericno ulje koje kuvanjem ispari, pa takav caj nema lekovita svojstva.

Caj se upotrebljava pri upali kože i sluzokoze, za ispiranje usta, za obloge pri konjuktivitisu, ublažuje opekotine, smiruje upale uha i nosa, i smanjuje bolove i grceve u stomaku. Tinktura kamilice je rastvor cvetnih glavica u alkoholu. 10 grama suvog cveta kamilice stavi se u tamnu bocu i prelije s 100 grama 70% alkohola i ostavi 4 nedelje uz povremeno muckanje. Zatim se procedi kroz krpu u drugu tamnu bocu.

Ova tinktura upotrebljava se pri manjim povredama kože i koristi se pri lecenju suljeva.
Vruc rastvor tinkture sa vodom pomaže pri smanjenju znojenja nogu.
Topla voda s kamilicinom tinkturom je sredstvo za negu ruku koje ublažava pukotine na rukama i oko noktiju. Veoma je efikasna za sprecavanje procesa upale u ustima, ždrelu i na usnama.

Koristi se na taj nacin sto se malo tinkture stavi u toplu vodu i rastvorom ispira usna šupljina.

Koriscenjem filter kesica, koje su losijeg kvaliteta od cvetnih glavica, ne moze se postici zeljeni uspeh lecenja.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 12, 2004 12:08 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

ARTICOKA


Artičoka je po obliku pravo remek-delo prirode. Kod nas je nedovoljno poznata i korišćena. Ljudi koji koriste artičoku u ishrani smatraju je delikatesnim povrćem. Posebno se ceni njen prijatan, gorkasti ukus.

U ishrani se upotrebljavaju nerazvijeni cvetni pupoljci koji se nazivaju cvetne glavice. One su obavijene purpurno-zelenim listićima koji su poređani kao crepovi na krovu. Glavice se beru nedozrele, a kao jestivi delovi koriste se samo mesnato sočno cvetište i debeli sočni deo pri dnu ovojnih listića. Male mlade artičoke, malo posoljene, mogu da se jedu sirove, to jest da se grickaju.

Međutim, artičoka se najčešće jede kuvana. Treba je kuvati u malo vode, tako da samo polovina bude potopljena. Sud u kome se kuva treba dobro poklopiti. Voda treba da je malo posoljena, da artičoka ne bi pocrnela i da bi joj ukus bio bolji. Skuvanu artičoku treba odmah potrošiti, jer stajanjem gubi hranljivost.

Od hranljivih sastojaka najviše sadrži ugljenih hidrata, belančevina ima sasvim malo, a masti skoro da i nema. Biljnih vlakana sadrži oko 1,3 procenata, od minerala najviše ima kalijuma, fosfora, natrijuma, sumpora, magnezijuma i mangana. Artičoka je vrlo bogata manganom - ima ga čak 20 procenata. Od vitamina najviše ima karotina, ali sadrži i vitamine C i B grupe.

Korisno svojstvo artičoke je u pospešivanju stvaranja i izlučivanja žuči, zbog čega se preporučuje osobama koje boluju od bolesti jetre i žučnih puteva. Istovremeno potpomaže i regeneraciju ćelija jetre, čime doprinosi povećanju njene funkcije. Artičoka ima i diuretično dejstvo, zbog čega je korisna kod bolesti bubrega, mokraćnih puteva, reumatičnih oboljenja, artritisa i bolesti praćenih pojavom otoka. Povoljno utiče i na krvotok, doprinosi otklanjanju smetnji koje prouzrokuje višak holesterola. Još jedno blagotvorno dejstvo artičoke je to da može da utiče na smanjenje povišenog nivoa šećera u krvi. Preporučuje se u svim slučajevima nepravilnog rada jetre, reume, astme i ekcema. Zato, češće jedite ovo čudnovato povrće.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pon Nov 15, 2004 3:32 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Bezbedne biljke?




Prilično je često i potpuno neosnovano uverenje da se biljke, kao "nešto potpuno prirodno", mogu konsumirati u neograničenim količinama. To je zdravo, kaže se. Od toga vam ništa ne može biti, pa to je sasvim prirodno, kaže se. To se naročito često spominje za različite biljne preparate i lekove. Takvo uverenje ide po principu "sve što je industrijsko je nezdravo, a sve što je prirodnog porekla, bez industrijskih dodataka, potpuno je zdravo i ne postoje nikakve negativne posledice ukoliko uzimate biljke".

Evo jednog direktnog podsetnika za sve koji tako razmišljaju: i otrovne pečurke su sto posto prirodni proizvod, pa to ne znači da ih treba tamaniti u neograničenim količinama (zapravo, treba ih zaobilaziti u širokom luku - ne smete ih ni dodirivati niti dopustiti da dospeju u fizički kontakt sa hranom).

Naravno, to ne znači da uopšte ne smete uzimati biljne preparate - ni približno. Ipak, priča da su biljke bezbedne zato što su produkt prirode jednostavno ne stoji. Biljni preparati mogu da izazovu nuspojave i u nekim slučajevima su kontraindikovani, baš kao i sintetički lekovi. Zato se ne smeju samoinicijativno uzimati; nipošto ne biste smeli da sami sebi prepisujete vrstu i količinu preparata, pa makar to bile i "samo biljke".

Koje su to nuspojave? Pojedine biljke imaju antikoagulativno dejstvo. To znači da sprečavaju zgrušavanje krvi - i povećavaju rizik od pojačanog krvarenja tokom operacija.

Šta da radite? Jednostavno: nemojte biti sami svoj doktor. Biljne preparate tretirajte kao i bilo koji drugi lek (jer to, u suštini, i jesu) - konsultujte se sa lekarom pre upotrebe bilo kakvih sredstava; prirodnih ili sintetičkih, svejedno.

Da ne bude posle: "To su bile samo biljke..."

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pon Nov 15, 2004 4:16 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

NEKE LJEKOVITE I ZAČINSKE BILJKE


Neki predstavnici skupine ljekovitih i začinskih biljaka rastu samoniklo u našoj flori, ali većina njih uzgaja se u povrtnjacima. Istaknuta su ljekovita svojstva komorača (Foeniculum vulgare), ružmarina (Rosmarinus officinalis), koji su samoniklo rašireni u mediteranskom području Hrvatske, te vrste rodova majčina dušica (Thymus sp.) i metvica (Mentha sp.), koje su raširene u primorskim i kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Navedene biljne vrste, osim poznatih ljekovitih svojstava, upotrebljavaju se i kao začinske.

U ovom članku izdvojili smo neke biljke koje autohtono rastu u našoj flori, a imaju široku primjenu kao ljekovite i začinske.

Pri opisu ljekovitih i začinskih biljaka ne možemo mimoići veliku skupinu koja je poznata diljem svijeta po svojim ljekovitim i začinskim svojstvima, ali ne rastu autohtono, odnosno samoniklo kod nas. Te su vrste na naše prostore unesene iz drugih dijelova naše zemlje. Uzgajaju se u vrtovima i povrtnjacima diljem svijeta. U opisu svake biljke navedene skupine, osim ljekovitih i začinskih svojstava, posebni naglasak dat je na područje s kojeg je biljka prenijeta u kulturu.

Kim (Carum carvi L.)

Kim je česta vrsta u flornom sastavu livadne vegetacije na području Like i Gorskog kotara.

To je dvogodišnja biljka s vertikalno razvijenim korjenom. Stabljika je visine od 60 do 100 cm i u gornjem je dijelu najčešće razgranata. Listovi su dvostruko ili trostruko perasto razdijeljeni. Donji listovi su na dršku sa 6 do 12 sjedećih režnjeva, a gornji listovi stabljike su sjedeći. Cvjetovi su bijeli, ponekad crvenkasti, skupljeni u 5 do 16 zrakastom štitcu. Plod je duguljast oko 4 do 5 mm dug, a u udubljenjima između rebara ploda smješteni su uljni kanali.

Ljekovite i aromatične tvari nalaze se u plodovima i u korjenu biljke. Od ljekovitih tvari u plodovima se nalaze različite količine eteričnog ulja, zatim šećer, škrob, masna ulja i mineralne tvari.

Kim je kao ljekovita i aromatična biljka u pučkoj medicini poznat već u prethistorijsko doba. Isto tako u narodu i danas ima vrlo široku primjenu u liječenju ljudi i životinja. Koristi se kao čaj. Upotrebljava se kod spremanja likera i vina. Koristi se za ublažavanje tegoba i liječenje različitih bolesti.

Kao biljka ugodne arome, mirisa i okusa koristi se kao začin pri pripremanju različitih salata, jela, kolača i kruha, kojima daje pikantan okus i arome.



Hren (Armoracia lapathifolia Gilib)



Hren je autohtona vrsta jugoistočne Europe i zapadne Azije. Iz tih krajeva raširila se u uzgoju na cijelu Europu i ostale kontinente.

To je višegodišnja biljka s jako razvijenim korjenom. Iz takvoga korijena raste jedna ili više uspravnih stabljika, visine i do preko 100 cm. Stabljika je izbrazdana, bridasta, šuplja i u gornjem dijelu razgranata. Prizemni listovi su izduženi, jajasti, veliki 20 do 40 (100) cm, na dugoj peteljci. U gornjem dijelu stabljike u vrijeme razvoja cvjetova pojavljuju se mali, sjedeći, perasto razdijeljeni listovi lancetastog oblika. Cvatovi su dugi i nose velik broj malih, bijelih cvijetova.

Ljekovite i djelotvorne tvari pohranjene su u korijenu biljke. Koriste se najčešće u svježem stanju. Korijen se u jesen može pospremiti u podrumima, u vlažnom pijesku. U novije vrijeme za uporabu tijekom godine sprema se i na drugačiji način.

Od ljekovitih i djelotvornih tvari u biljci se nalazi glikozid sinigrin. Korijen hrena sadrži i jaka eterična ulja, koja kod ribanja izazivaju suzenje i kihanje. Osim navedenoga, korijen hrena sadrži i niz drugih tvari, kao što su: aspargin, arginin, glutamin, aloksurne baze, oksidaze, peroksidaze, sumpor, spojeve sumpora, kalija i vitamin C.

Kao ljekovita biljka hren ima vrlo široku primjenu. Pospješuje izlučivanje mokraće, brzo smanjuje upalu mjehura, smiruje upalu debelog crijeva, uklanja kašalj. Bogatstvo vitamina C smiruje skorbut. U pučkoj medicini ima vrlo široku primjenu, bilo kuhan u vodi ili svježe nariban.

Osim ljekovitog djelovanja korijen hrena je poznat i kao kuhinjski začin. Koristi se kod pripremanja različitih umaka, kao prilog i sl.

Korjen hrena upotrebljava se i kod pripremanja različitih kozmetičkih preparata, koji služe za ukljanjanje kožnih prištića, sunčanih pjega i jetrenih mrlja na koži.



Kapar (Capparis spinosa L.)

Kapar je u nas jedina biljna vrsta iz porodice kaprica (Capparidaceae) koja samonikla raste u flori Hrvatske, i to u njezinom južnom eumediteranskom dijelu. Većina vrsta iz te porodice rasprostranjena je pretežno u tropskom i subtropskom području.

To je grmolika biljka, golih, ponešto mesnatih okruglastih listova, koji su na stabljici smješteni nasuprotno u pazušcu palistića. Listovi su često preobraženi u kukaste trnove. Cvijetovi su veliki, građeni od 4 latice i isto toliko lapova, bijele su ili svijetlo ljubičaste boje. Razvijaju se pojedinačno na stapkama u pazušcu listova. Plod je ovalna boba.

Ljekovite i djelotvorne tvari nalaze se u cvjetnim pupovima, cvijetovima i plodovima biljke. To su eterična ulja, pektinske tvari, saponini i smole.

Cvjetni pupovi biljke spremaju se u ocat i služe kao omiljeni začin. Isto tako kao začin koriste se i mljeveni plodovi kapra.




Celer (Apium graveolens L.)



Celer u prirodi raste na vlažnim livadama i močvarnim mjestima, uz rubove bara i izvorišta. Dobro podnosi zaslanjena i vapnena staništa. U ljekovite svrhe i u domačinstvu koristi se samo celer koji se uzgaja u vrtovima. U pučkoj medicini postoji vjerovanje da celer koji raste u prirodi - "divlje rastući celer", nema ljekovita djelovanja. Čak se sumnja da je i otrovan.

To je dvogodišnja, zeljasta biljka. Celer uzgojen u kulturi ima izrazito mesnati, vretenasti ili gomoljasto odebljali korijen. Stabljika je uspravna, visine 30 do 100 cm, izrazito rebrasta, često u sredini šuplja i u gornjem dijelu razgranata. Listovi su sjajni i tamnozelene boje. Donji listovi stabljike su na dugim dršcima, trostruko duboko razdjeljeni, a gornji skoro sjedeći. Veliki broj malih bijelih ili sivobijelih cvjetova skupljeno je u štitastom cvatu, koji je bogato razgranjen.

Cijela biljka ima poseban okus i aromatičan miris, a naročito listovi i korijen. Ljekovite i aromatične tvari nalaze se u korijenu, stabljici i listovima. To su alakloid apiin, eterična ulja, asparagin, holin, te elementi kalij, natrij, klor i vitamini A, B, C i E.

U ljekovite svrhe koristi se svježi sok iz listova, a iz korjena dobiva se žučkasto ulje. Sok i ulje u pučkoj se medicini upotrebljavaju za liječenje različitih bolesti. Ipak najširu primjenu ima celer kao začinska biljka, za pripremanje različitih jela i juha, kao i za njihovo ukrašavanje.

U povijesti i mitologiji celeru su pridavana različita značenja, od simbola ljepote i veselja (doba Homera), simbola suza i žalosti, kao najobljubljenije cvjeće za groblje (stari Grci), simbol smrti (stari Rimljani). Oko dva stoljeća kasnije Rimljani su celerom ovjenčavali glave pobjednika i uzdignuli ga na simbol pobjedničkog slavlja.

U današnje doba celer je kod Grka simbol sreće i veselja prigodom obiteljskih svečanosti.

_________________
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Flora i fauna ~ -> ~ Biljni svet ~ -> Lekovite biljke Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9  sledeća
Strana 4 od 9

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon