Odaberite svoje drvo

Yasmin · Prijatelj foruma

Magnolia, Magnoliaceae
MAGNOLIJA

Ima ih preko 100 vrsta od grmolikih do stablašica. Magnolije najčešće cvatu u bijeloj, žutoj, ružičastoj i purpurnoj boji, a cvjetovi su predivnih oblika. Ime potječe od francuskog botaničara Pierre-a Magnol-a koji je živio od 1638. do 1715.g.
Magnolije vole karbonatna - vapnenasta tla, dok 'Magnolia kobus' raste na svim vrstama tla.
Vrlo su otporne na hladnoću no cvijetovi pojedinih vrsta stradavaju u proljeće zbog kasnih noćnih mrazeva i vjetra. Stoga bi zavjetrina i južno orijentirana strana bila idealna za ovu biljku.

Veličina Do 5 m visine zavisno od sorte. 'Magnolia grandiflora' može doseći i 8 m.

Stanište / Tlo Najbolje uspijevaju u polusjeni, zaštićene od proljetnih mrazova i hladnih vjetrova, no otporniji varijeteti uspijevaju dobro i na izravnom suncu. Zemlja mora biti rahla, pomalo kisela i sposobna da zadrži vlagu. 'Magnoliji grandiflori' pogoduje svježa i duboka crnica.

Cvatnja / Listovi Od ožujka kada počinje cvasti 'Magnolia stellata, pa sve do lipnja i srpnja kada nastavlja cvatnju 'Magnolia grandiflora'. Cvatnja može biti pomaknuta ovisno o vremenskim uvjetima. Često se cvijetovi poljavljuju prije listova.

Razmnožavanje Margotiranjem u lipnju i listopadu, ali i sjemenom ('Magnolia grandiflora'). Može i povaljenicama u istom razdoblju.

Zalijevanje Tijekom prvih godina vegetacije zalijevati redovito. Kasnije obilno samo u ljetnom razdoblju. Kad biljka odraste rukovodite se klimatskim promjenama i ne dopustite tlu potpuno isušivanje.

Orezivanje Nije potrebno orezivanje, eventualno sezonsko uklanjanje suhih i oštećenih grana.

Korištenje Kao soliterne drvo, na travnjacima, za stvaranje drvoreda, često za ukrašavanje parkova i vrtova.

Vrste i sorte

MAGNOLIA GRANDIFLORA
Veoma lijepo piramidalno drvo, glatkih i sjajnih listova s gornje strane, te dlakavih i crvenkastih s donje. Veliki kožasti listovi često preko zime ostanu visiti na granama. Ova vrsta magnolije ima vrlo velike bijele mirisne cvjetove, s 10-12 latica i crvenim prašničkim nitima. Cvate od svibnja do lipnja. Iako pojedini cvijet ne traje dugo, s obzirom na obilje cvjetova koji cvjetaju jedan za drugim, drvo ostaje cvatuće duže vremena.

MAGNOLIA STELLATA
Ova zvjezdasta magnolija u obliku grma ili kugle, naraste do 2,5 m u visinu. Ima prekrasne bijele zvjezdaste cvjetove ovalnog ili eliptičnog oblika, duljine 6-12 cm, sastavljene od većeg broja položenih latica. Iako su cvjetovi relativno mali, plijene pozornost svojom elegancijom, bjelinom i mirisom. Cvate od ožujka do travnja.
To je jedan od najljepših grmova za maleni vrt. Upravo ona spada u one vrste čiji cvjetovi često stradavaju od ranih mrazeva i hladnih vjetrova. Posadite je stoga uz veliki topli zid ili u zavjetrini.
Po našem ukusu, najljepša od svih magnolija pripada upravo u ovu skupinu. Riječ je o varijetetu stellate pod imenom 'Magnolia stellata var. keiskei', visine 1,5 m i gustim zvjezdastim cvjetovima. Prosudite sami o ljepoti ove biljke.

MAGNOLIA KOBUS
Kao što smo već napisali ova magnolija raste na svim vrstama tla.
Naraste do 6m u visinu a ima male bijele cvijetove koji se pojave prije no što prolista. Cvjeta u travnju.

MAGNOLIA � SULANGEANA
Obična magnolija - ima velike cvjetove, bijele s unutrašnje i ružičaste s vanjske strane. Može izrasti u jako široki grm visine do 5 m, pa nije prikladna za sadnju u malim vrtovima.
Cvjetovi i listovi pojavljuju se istovremeno, a cvjeta od travnja do svibnja. Listovi jednogodišnji, s izrazito vidljivim žilicama u sredini.

MAGNOLIA LILIIFLORA 'NIGRA'
Ovaj veliki grm tamnoružičastih cvjetova može izrasti do 3m visine. Najprije se pojavi list a onda cvijet. Cvjeta od svibnja do lipnja.

Yasmin · Prijatelj foruma

MAGNOLIA SIEBOLDI
Ovaj veliki grm od 3 do 5 m visine, cvjeta kasnije od većine magnolija, od lipnja do srpnja. Relativno je tankih grana, ovalnih duguljastih listova koji s gornje strane poprimaju tamnozelenu, a s donje zelenoplavu boju. Cvjetovi su mirisni izrazito crvenih prašnika, oblika pehara, sa šest latica na dugačkim stapkama.

MAGNOLIA � BROOKLYNENSIS 'YELLOW BIRD'
Nadasve zanimljiva ali vrlo rijetko viđena magnolija u našim prostorima i botaničkim vrtovima. Izrazito žuti cvjetovi križanjem su dobili kvalitetnu formu tulipana i svojom pojavom plijene pažnju. Naraste do 4 m visine. Cvatnja počinje i kod mladih biljaka početkom svibnja.

MAGNOLIA � BROOKLYNENSIS 'WOODSMAN'
Nježne kremaste boje koja prema vrhova latica prelazi u zagasito crvenu. Visine do 5 m, cvate od travnja do svibnja.

MAGNOLIA 'ELIZABETH'
Kremaste nježnje boje, bujnog cvata i rasta, visine do 2,5 m. Cvate od svibnja do lipnja.

MAGNOLIA � LOEBNERI 'NEIL McEACHARN'
Sitnocvjetna bijela magnolija, visine do 3,5 m. Cvate od travnja do svibnja.

MAGNOLIA 'MANCHU FAN'
Nježne kremaste boje s tonom ružičaste, visine do 6 m. Cvate u travnju.

MAGNOLIA 'WILLSONI'
Bijele kremaste boje, visine do 3 m. Cvate od lipnja do srpnja. Vrlo neobičnog cvijeta s izrazitim tučkom i prašnicima. Traži zaklonjen prostor.

Yasmin · Prijatelj foruma

Pinus, Pinaceae
BOR

PINUS - bor

Postoji velik broj vrsta borova. Što se tiće tla veoma su skromnih zahtjeva i rastu gotovo na svim vrstama tla.
Borovi imaju dugačke iglice koje rastu spojene dvije-tri do pet u obliku čuperaka.
Istraživanja pokazuju da je porijeklo porodice Pinaceae vezano uz sjevernu hemisferu.
Muški cvjetovi u resastim cvatovima pojavljuju se pri dnu ovogodišnjih izbojaka u pazušcu iglica, boje su crvene, žute i narančaste.
Ženski su cvijetovi smješteni u češerastom cvatu, jajoliki, okruglasti i valjkasti.

Yasmin · Prijatelj foruma

PINUS STROBUS - Borovac - Vajmutov bor
Naraste između 25 i 30 m u visinu. Izboji veoma nježni, tanki svjetlozeleni.
Češeri su smeđi 8-20 cm dugi do 5 cm široki. Može rasti i do 200 godina.
Raste na glinastim, vlažnim i kiselim tlima. Ova vrsta borova raste brzo i ima kvalitetno drvo.
Razmnožava se reznicama i ako su sa mladih biljaka uspjeh će biti gotovo stopostotan.

PINUS STROBUS NANA
Patuljasta forma PINUS STROBUSA.

PINUS MUGO - Planinski bor
Ovaj bor ima tamnozelene iglice. Naraste do 10 m u visinu.
Postoje i rastom niže vrste ovog bora koje se mogu koristiti i za živice koje se ne obrezuju. Narastu između 1,5 - 2m u visinu i do 3m u širinu. Često se javlja u parkovima.

Poznati križanci ove vrste su:

PINUS MUGO VAR. MUGHUS
PINUS MUGO VAR. PUMILIO

PINUS NIGRA. VAR. AUSTRIACA - Austrijski crni bor
Ovo je najbolja vrsta visokog bora za uzgoj u vrtovima. Visok je i širok tamno zelenih iglica. Stablo narste i do 40 m u visinu. Deblo najčešće ravno a kora svjetlosiva.
U prirodi crni se bor razmnožava sjemenkama a može se razmnožavati i iz snopića iglica uzetih sa kratkog izbojka mladih biljaka. Razmnožava se i cijepljenjem.

PINUS SILVESTRIS - Obični bijeli bor
Naraste u visinu i do 40 m. Iglice su mu duge između 4-7 cm,
sivozelene. Češeri su povinuti prema dolje. Ovaj bor smatra se najrasprostranjenijim.
Razmnožava se pomoću zakorjenjivanja reznica (vegetativno) i pomoću cijepljenja gdje se postižu daleko bolji rezultati. Preporučuje se postrano i cijepljenje u procijep a najbolje je to raditi u proljeće od 2-4 mjeseca. Razmnožava se i sjemenom.

Yasmin · Prijatelj foruma

Abies, Pinaceae
JELA

ABIES ALBA - obična jela

Obična jela lako se razmnožava cijepljenjem i uzgojem iz sjemena. Jela je četinjača vrlo skromnih zahtjeva.
Njeno ravno stablo može narasti čak do visine od 40 m. Stablo može biti debelo u promjeru i do 1,5 m. Oblik krošnje u mladosti čunjasti a kasnije postaje valjkast.
Češer jela stoji uspravno na grani, na sebi ima i ženske cvjetove (češeraste cvatove - češere), te muške (cvatove - viseće rese). Češeri su uspravni između 10-18 cm visoki te dosežu širinu i do 5 cm.
Iglice jele su tupe, a sa donje strane imaju dvije bijele pruge. Smolne nakupine ili smolenice normalna su pojava na jeli.
Večem broju jela štete suhi istočni vjetrovi, kisele kiše, zagađeni zrak i suša.

Yasmin · Prijatelj foruma

ABIES BALSAMEA - Srebrna jela
Trljajući iglice ove jele odjednom ćemo osjetiti miris balzama.
Uspijeva u hladnoj i vlažnoj klimi. Razmnožava se sjemenom, cijepljenjem i
povaljenicama. Stablo ove vrste jela može narasti između 15 i 25 m u visinu.
Otporna je na mraz, zagađenost zraka i ako se odlučite zasaditi je u svom vrtu biti će ljepota i za generacije koje dolaze iza vas, naime može živjeti i do 150 godina.

ABIES BALSAMA NANA
Patuljasti oblik ove jele koji će narasti u prekrasnu loptu u vašem vrtu.

ABIES CONCOLOR - Koloradska ili dugoigličasta jelka
Ova vrsta jela dobro podnosi suše i otporna je na mraz, isto tako dosta dobro podnosi zagađenost zraka. Naraste i preko 40 m u visinu. Razmnožava se vegetetaivno i reznicama. Koristi se najčešće kao ornamentalno drvo.

ABIES KOREANA - Koreanska jela
Koreanska jela omiljena je zbog svojih plavičastih i crvenkastih
češera. Naraste i preko 20 m u visinu. Gornja strana iglica tamnozelena a donja sa dvije bijelkaste pruge. Ženski cvijetovi češeri jajolikog su oblika i indigo plave boje. Otporna je na mrazeve a zbog njene dekorativnosti i ljepote preporučujemo da je posadite.

ABIES GRANDIS - Divovska jela ili gorostasna jela
Piramidalno stablo može narasti i preko 30 m u visinu. Iglice su rasčešljane,
3-6 cm dugačke. Češeri valjkasti žuto zeleni do zeleno crveni 5-10 cm dugi.

Poznati križanci ove vrste su:

ABIES GRANDIS AUREA - zlatnožutih iglica
ABIES GRANDIS COMPACTA - veoma guste krošnje
ABIES GRANDIS PENDULA - visećih grana

ABIES PROCERA GLAUKA PROSTRATA
Ova jela predivnih češera i plavičasto sivkastih iglica preporučljiva je za sadnju u vrtovima. Veličine večeg grma pružiti će vam zadovljstvo prilikom rasta a i pojava prvih češera donjeti će vam zadovoljstvo i ispuniti ponosom koji svaki uzgajivač doživljava. Domovina joj je sjeverna Amerika. Iglice ove vrste jela sadrže voštane prevlake što ovu vrstu jela čini otpornijima.

Yasmin · Prijatelj foruma

Picea, Pinaceae

SMREKA ILI SMRČA

PICEA ABIES - obična smreka

Smreke rastu pretežno na suhim vrstama tla. Iglice smreka su kratke i oštre te rastu svaka za sebe.
Stablo može narsti od 30 pa čak do 50 m u visinu a promjer debla može biti i 2 m.
Krošnja piramidalna sa zašiljenim vrhom deblo najčešće vitko i ravno. Kora sivocrvenkasta.
Grane su povinute prema dolje.
Češeri ili ženski cvatovi stoje uspravno i obično su oko 5 cm dugi. Muški cvatovi rese 2-2,5 cm dugi crveni.
Za uspješan rast smreka zahtijeva veliku zračnu vlagu te hladnija, kisela rahla i humozna tla. Razmnožava se i sjemenom i vegetativno (reznicama). Kod razmnožavanja u hortikulturne svrhe koristi se i cijepljenje.
Ova vrsta dobro podnosi i obrezivanje te se ponekad koristi i kao živica. Ima plitko korijenje te joj štete vjetrovi, rado se izvrče.

Yasmin · Prijatelj foruma

PICEA PUNGENS - Plava smreka ili Bodljikava smreka

Ova prekrasna vrsta smreke razmnožava se sjemenom. Što je boja iglica više plava to je drvo skuplje. Najljepšom vrstom plave smreke smatra se Picea "Koster" koja naraste i do 20 m u visinu. Krošnja gusta široko piramidalna.

Poznati križanci ove vrste su:

PICEA PUNGENS KOSTER
PICEA PUNGENS THOMSEN

PICEA ABIES INVERSA
Naraste 5-10 m visoko. Grane priljubljene uz deblo vise prema dolje.

PICEA OMORICA - Pančićeva omorika
Pančićeva omorika može narasti i do 30 m u visinu. Krošnja joj je uska i vitka. Grane joj se šire u pravilnim lukovima. Iglice su joj sa donje strane srebrne.

PICEA BICOLOR
Jedna od atraktivnijih vrsta smreka.

V.I.P. · Početnik Domaćeg.de

Meni je sekvoja najdraze nedju drvima, valjda zato sto je tako ogromno i mocno. Asocira me na moc i besmrtnost. U sledecem zivotu voleo bih da budem sekvoja.

JA

Yasmin · Prijatelj foruma

mocno drvo nema sta.... Wink

evo ti jos jedne slicice...sekvoja- tunel....

Yasmin · Prijatelj foruma

Gingko - čudesno drvo

Drvo gingko (Gingko biloba) listopadno je drvo koje izrasta i do 40 m visine i ima prelepu piramidalnu krošnju. Naziv ove biljke potiče od kineskih reči Ging Kio, što znači "srebrna kajsija". ovo drvo se prepoznaje po tipičnom lepezastom listu delimično podeljenom na dva dela - lobusa, pa otuda i naziv vrste "biloba". Darvin je gingko nazvao živim fosilom, jer je ovo drvo staro oko 200 miliona godina i uspelo je da preživi ledeno doba.

Domovina ovog drveta je Kina, gde se u vrtovima budističkih hramova mogu naći stabla stara 3000- 4000 godina, koja budistički sveštenici poštuju kao sveto drvo. Naučnici su dokazali da ono ima značajna lekovita svojstva.

Lekovita svojstva gingka potiču od dve grupe supstanci: ginkoflavonglikozida i terpenskih supstanci ginkolida i bilobalida. Obe ove grupe lekovitih supstanci deluju povoljno na krvni sistem čoveka, poboljšavaju mikrocirkulaciju, poboljšavaju prokrvljenost tela i mozga, osvežavaju pamćenje i mozak i čine da se čovek oseća svežije, zdravije i bodrije.

U svetu je ovo drvo zaštićeno zakonom, ne sme se seći niti kidati, a neki od lepih primeraka ovog retkog drveta mogu se videti i u Beogradu, u Botaničkoj bašti "Jevremovac" i u parku preko puta Svetosavskog platoa, kod meteorološke stanice "Karađorđev park".

vecadok · Prijatelj foruma

Ja obožavam bele breze!
Za mene je to kraljevsko drvo,
raskošno u svojoj lepoti u svako doba godine
uključujući i omiljene šetnje
po opalom lišću Wink