Ekonomske Vesti

aureliano · ♣ El Capitán ♠

Francuska inflacija najviša od svibnja 2004.

U Francuskoj su troškovi energije u odnosu na prošlu godinu porasli 10,6 posto, dok su cijene hrane porasle 3,1 posto

Francuska je inflacija ubrzala na navišu stopu u gotovo četiri godine u prosincu ponajviše zbog rastućih troškova energije. Potrošačke su cijene na godišnjoj razini porasle 2,8 posto dok su u studenom zabilježile rast od 2,6 posto, objavio je francuski statistički ured Insee. To je najviša razina inflacije od svibnja 2004.. Cijene su u prosincu u odnosu na studeni porasle 0,4 posto.

Rast potrošačkih cijena u eurozoni nadmašio je ciljanu razinu Europske središnje banke od najviše 2 posto što bi moglo ubrzati odluku o povećanju kamatnih stopa. Francuski dužnosnici, uključujući i predsjednika Nicolasa Sarkozya i ministricu financija Christine Lagarde, požuruju ECB da se usredotoči na poticanje rasta umjesto na borbu s inflacijom.

U Francuskoj su troškovi energije u odnosu na prošlu godinu porasli 10,6 posto, dok su cijene hrane porasle 3,1 posto. Cijene duhana porasle su 6,2 posto dok su najamnine skočile 3,4 posto. (Bankamagazin)

banka.hr

aureliano · ♣ El Capitán ♠

Cijene zlata na novim rekordnim razinama

Cijena zlata na njujorškom spot tržištu dosegnula je rekordno visokih 904,60 dolara za uncu
Cijene zlata dosegnule su u ponedjeljak nove rekordne razine iznad 900 dolara po unci uslijed povećane privlačnosti plemenite kovine kao sigurne luke za ulaganja u uvjetima previranja na financijskim tržištima i očekivanja agresivnijeg smanjenja ključnih kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama. Cijena zlata na njujorškom spot tržištu dosegnula je rekordno visokih 904,60 dolara za uncu, nakon što je u petak stajala 895,70/896,50 dolara. Na njujorškom tržištu COMEX terminska cijena te plemenite kovine nakratko je dosegnula 905,7 dolara po unci, premašivši rekordnu razinu od 900,10 dolara, zabilježenu u petak.

Ulagači su kupovali zlato u potrazi za sigurnim utočištem nakon što je dolar oslabio pod utjecajem očekivanja da će američka središnja banka Fed smanjiti ključne kamatne stope za agresivnih 0,50 postotnih bodova na sastanku zakazanom za 29.-30. siječnja, u nastojanju sprječavanja zapadanja američkog gospodarstva u recesiju.

U takvim okolnostima euro je u elektronskoj trgovini na platformi EBS poskočio na 1,4875 dolara, što je njegova najviša vrijednost od studenoga i opasno blizu 1,4968 dolara zabilježenih toga mjeseca. "Imamo slabi dolar, što je potaknulo ulagače na kupovine zlata", kazao je Darren Heathcote of Investec Australia u Sidneyu, dodavši kako ima prostora za daljnji rast cijena zlata.

Strahovanja od novih velikih otpisa imovine u američkom financijskom sektoru kao i strahovi od inflacije izazvani rekordnim cijenama nafte također su razlozi većeg interesa ulagača i špekulatora za ulaganjima u tu plemenitu kovinu.

U uvjetima rastućih cijena zlata poskupjele su i druge kovine, pri čemu je platina zabilježila rekordno visoku cijenu od 1.565/1.570 dolara za uncu. Cijena srebra poskočila je na 16,39/16,44 dolara, što je njegova najviša cijena za uncu u posljednjih 27 godina, a porasla je i cijena paladija, na 376/380 dolara po unci.

Pa ipak, pojedini su trgovci mišljenja kako bi održavanje cijene zlata iznad 900 dolara moglo biti otežano zbog odustajanja proizvođača nakita i drugih kupaca od kupovine plemenite kovine. "I dalje smatram da te razine nisu održive", tumači William Kwan, dealer u Philip Futures u Singapuru, dodajući kako kupci nisu previše entuzijastični po pitanju kupovina u uvjetima takvih cijena. (Hina, Bankamagazin)

banka.hr

aureliano · ♣ El Capitán ♠

U Srbiji do novembra prošle godine 2,1 miliona turista

U Srbiji je od januara do novembra prošle godine boravilo oko 2,1 miliona turista, što je za 15 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopštila je Turistička organizacija Srbije.

Kako se navodi na sajtu TOS-a, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od ukupnog broja 1,5 milion su domaći turisti, dok je 30 odsto, odnosno 648.410 stranaca.

U tom periodu ostvareno je 6,8 miliona noćenja, od čega su domaći turisti ostvarili 5,5 miliona noćenja, što je 80 odsto od ukupnog broja ostvarenih noćenja, a inostrani 1,3 miliona.

Domaći gosti su najviše boravili u banjskim mestima [39 odsto], zatim slede planinska mesta [30 odsto], dok su stranci, oko 64 odsto, najviše posećivali velike gradove.

Domaći turisti su u prvih jedanaest meseci prošle godine najviše boravili u Vrnjackoj banji gde je ostvareno 524.989 nocenja, što je 19 odsto više nego u istom periodu 2006. godine, zatim slede Beograd, Sokobanja, Zlatibor, Kopaonik.

Stranci su najviše posećivali Beograd, gde je ostvareno 779.067 noćenja, što je šest odsto više nego u istom periodu 2006, zatim slede Novi Sad, Kopaonik, Zlatibor.

Najviše turista bilo je iz Crne Gore, zatim iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Nemačke, Italije. (Economy, 15. januar)

economy.co.yu

aureliano · ♣ El Capitán ♠

Cene proizvoda i usluga u decembru povećane za 1,2 odsto

Republički zavod za statistiku saopštio je da su cene proizvoda i usluga u decembru 2007. godine u odnosu na novembar povećane za 1,2 odsto.

Potrošačke cene u decembru 2007. godine u odnosu na isti mesec 2006. povećane su za 11 odsto, dok je prosečni godišnji rast 6,5 odsto.

Posmatrano po glavnim grupama prema nameni potrošnje, u decembru 2007. godine u odnosu na prethodni mesec najviše su porasle cene alkoholnih pića i duvana 3,4 odsto, hrane i bezalkoholnih pića 2 odsto, transporta 1,8 odsto, kao i cene usluga u restoranima i hotelima 0,6 odsto.

Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale.

Indeks potrošačkih cena predstavlja poseban indeks maloprodajnih cena koji se obračunava po metodologiji usklađenoj sa preporukama za obračun indeksa cena na malo u Evropskoj uniji (harmonizovani indeks cena).

Indeks potrošačkih cena definiše se kao mera prosečne promene maloprodajnih cena robe i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju. (Economy, 15. januar)

economy.co.yu

aureliano · ♣ El Capitán ♠

Sjedinjenim Državama preti recesija

Prvo nekretnine, zatim gubitak radnih mesta, a sada – još jedan znak ekonomskih poteškoća u Americi – potrošači su naprosto uplašeni i ne idu u trgovine!

Posledica – trgovci su prijavili da je tek okončana praznična prodajna sezona najgora u proteklih pet godina! Stiže i reakcija direktora američke Središnje banke – Bena Bernankea – koji ne predviđa recesije, ali najavljuje smanjenje kamatne stope za novih pola posto. Privredni analitičari se pitaju – nije li malkice kasno? Inače, dosta je neobično da direktor Centralne banke šalje tako jasne signale što govori da je banka svesna da se kamatne stope moraju smanjivati agresivnije kako bi se Amerika sačuvala od recesije. Zapravo, niko više ne šapuće o recesiji nego tu reč izgovara glasno, pritom se pitajući: što je definicija recesije?

- Obično to najave dva negativna tromesečja ukupnog domaćeg proizvoda praćeno s povećanom nezaposlenošću i smanjenom potrošnjom. Ali, recesija se ne najavljuje i njen se početak ne vidi," reči su ekonomskog analitičara Lakshama Achuthana, koji dodaje: - Ukoliko postoji recesija, toga ćemo biti svesni tek godinu i nešto nakon što otpočne!

Pitanje je – ako ekonomski stručnjaci ne znaju, kako ćemo znati mi ostali? Jednostavno, svi ćemo osetiti razliku u našim životima kada ljudi oko nas počnu gubiti poslove i svoje domove! Profesor Kit Yarrow je stručnjkak za psihologiju tržišta: Takva situacija uzrokuje strah da ćemo izgubiti ono što imamo.

Strah je zarazan bez obzira koliko ste imućni. Oni s manje novaca su uplašeni da neće imati dovoljno da napune rezervoar benzina, srednja klasa se plaši za svoje kuće, odnosno da će vrediti manje nego što su za njih platili, dok se bogati plaše da će vrednosti burzovnih deonica pasti i upropastiti njihove snove o ugodnoj penziji.

Smanjena potrošnja za sobom povlači niz komplikacija. Prodaja pada, smanjuje se proizvodnja, ne zapošljavaju se novi radnici ili se stari otpuštaju…Nezaposlenost raste, prihodi padaju, novac se čuva.

Čak iako službene brojke ne pokažu da je neka zemlja u recesiji, stvari mogu izgledati kao da se nalazimo usred prave recesije. Za one koji su u krizi, poput ljudi koji zbog visokih rata ne mogu otplaćivati kredite za kuće i stanove – recesija se u njihovim životima itekako oseća. (Economy, 15. januar)

economy.co.yu

aureliano · ♣ El Capitán ♠

Stranci napuštaju zemlje u razvoju

Poigravajući se s mogućnošću recesije, koja se još krajem prošle godine nije činila mogućom, stratezi na Wall Streetu pažljivo su birali moguće safe heaven destinacije.

Planirajući masovno prebacivanje kapitala u defenzivna izdanja, kako bi doskočili očekivanom usporavanju gospodarskog rasta, institucionalni su investitori očito namjeravali smanjiti izloženost spram cikličkih sektora. I pritom su brojni analitičari smatrali za shodno istaknuti geografski diverzificiranu strukturu prihoda kao prikladan štit od ekonomske krize.

Vjerujući kako upravo tržišta u razvoju, s relativno visokim stopama gospodarskoga rasta (barem u odnosu na razvijene zemlje), tvore svojevrsni bottom line, te su u stanju neutralizirati lošije poslovne rezultate američkih kompanija na domaćem terenu. Već na temelju te pretpostavke bilo je za očekivati kako bi tržišta kapitala zemalja u razvoju mogao zaobići val masovne rasprodaje i učiniti ih atraktivnijima inozemnim investitorima.

Međutim, teorija je jedno, a praksa nešto posve drugo. Odnosno, obrazac ponašanja globalno prisutnih institucionalnih ulagača prilično je prepoznatljiv, i rijetko podložan drastičnim promjenama. U što smo se imali prilike uvjeriti upravo ovih dana. Jer danak panici iniciranoj na Wall Streetu u najvećoj su mjeri platila upravo tržišta u razvoju, ostavši bez potpore inozemnih investitora, koji su pribjegli posve uobičajenoj strategiji rezanja equity pozicija, demonstrirajući već toliko puta viđeni switch u manje rizične instrumente (poput obveznica i ostalih proizvoda tržišta novca).

Ne mareći pritom previše za nacionalni predznak, jer tržišta u razvoju, već po defaultu, slove kao rizične destinacije, te ih, sukladno svakom handbooku za fond managere, u uvjetima krize valja zaobilaziti u širokome luku.

U slučaju hrvatskog tržišta kapitala, formiranje nove vlade, začinjeno kompliciranjem odnosa s Europskom unijom, nedvojbeno je bila otegotna okolnost, posluživši kao izgovor za likvidaciju pozicija. No teško da bi i idilični odnosi sa susjedima, lišeni napetosti u pogledu raspleta krize na Kosovu, bitno ublažili intenzitet rasprodaje. Stranci su naprosto odlučili otići, ili barem reducirati izloženost svojih portfelja spram ovih krajeva, iniciravši akumulaciju profita koja je ponajprije zakačila blue-chip izdanja, kremu domaćeg korporativnog sektora čija je negativna izvedba jednostavno povukla za sobom i ostatak tržišta.

Kao utjeha može tek poslužiti činjenica da se rasprodaja u protekla dva dana odvijala u uvjetima prosječnog obujma trgovine, a znakovito je i to kako su s druge strane nastupili domaći investicijski fondovi, limitirajući opseg korekcije. Naravno, ostaje pitanje u kojoj mjeri potonji mogu apsorbirati pritisak prodavatelja, ukoliko se likvidacija nastavi i idućih dana, prenosi Seebiz.eu/hr

net.hr
Mario Gatara
17.01.2008.

aureliano · ♣ El Capitán ♠

Povijesni gubitak Merrill Lyncha

Najveća američka brokerska kuća Merrill Lynch objavila je najveći kvartalni neto gubitak u povijesti od 9,91 milijardi dolara iz četvrtog kvartala poslovne 2007. godine.

Time je nastavljen niz rekordnih, po iznosu neprognoziranih, gubitaka financijskog sektora na Wall Streetu.

Rekordni gubitak je, kao i kod ostalih financijskih divova s Wall Streeta, generiran velikim otpisom imovine u iznosu od 16.7 milijardi dolara, nastalim uslijed krize na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita.

Objavom gubitka, Merrill Lynch se pridružio investicijskim kućama Morgan Stanley i Bear Stearns koje su također objavile velike gubitke iz četvrtog kvartala 2007. godine i najvećoj američkoj banci Citigroup, koja je u utorak objavila neto gubitak od gotovo 10 milijardi dolara u istom razdoblju, također najveći u povijesti.

Veliki otpis imovine nastao je uslijed usklađenja cijena vrijednosnica nastalih od drugorazrednih hipotekarnih kredita.

U nastaloj kreditnoj krizi, u kojoj korisnici drugorazrednih hipotekarnih kredita nisu u mogućnosti otplaćivati dugove, tako su srezane vrijednosti financijskih instrumenata koji su komponirani od njih.

Merrill Lynch smanjio je vrijednost tih vrijednosnica za 11,5 miljardi dolara.

Sve je to u Merrill Lynchu dovelo do neto gubitka od 9,91 miljardi dolara ili 12,01 dolara po dionici, dok su analitičari predviđali tri puta manji gubitak.

U istom razdoblju prethodne godine neto dobit je bila ostvarena u iznosu od 2,3 milijarde dolara ili 2.41 dolara po dionici.

Novi glavni direktor Merrill Lyncha, John Thain koji je na tom mjestu od prije mjesec dana kada je naslijedio dugogodišnjeg glavog direktora Stana O'Neala, smijenjenog upravo zbog velikih gubitaka, nazvao je taj najveći kvartalni gubitak neprihvatljivim te izjavio kako zadnjih tjedana rade na dobroj likvidnosti i kvalitetnoj bilanci.

Također je izjavio da će osnažiti upravljanje rizicima u kompaniji, te da nisu planirali značajniji broj otpuštanja među svojih 64.200 zaposlenika.

Merrill Lynch je osigurao gotovo 13 milijardi dolara svježeg kapitala, uglavnom od stranih investitora iz Singapura, Južne Koreje i Kuvajta.

Cijena dionice je nakon objave gubitaka pala dodatnih 7 posto u jutarnjem trgovanju na newyorškoj burzi NYSE, dok je u odnosu na prošlogodišnju najvišu vrijednost od 98,68 dolara sada je njezina cijena prepolovljena i iznosi oko 51 dolar.

Hina|Net.hr
17.01.2008.

aureliano · ♣ El Capitán ♠

Hypo Alpe-Adria Bank: Za razvoj Crne Gore naročito je važno sljedećih 5 godina

Autor/izvor: Mina

Namjera banke je da postane lider na crnogorskom finansijskom tržištu, a Toeltl je ocijenio da se Crna Gora nalazi u razvojnoj fazi u kojoj će doći do realizacije dobrih i projekata neophodnih za dalji razvoj.
Neke investicije planirane za ovu godinu biće odložene ili će se od njih čak odustati zbog ograničenja kreditnog rasta, očekuje Christian Toeltl, generalni direktor Hypo Alpe-Adria Bank. On je kazao da će za ovu banku, u skaldu sa odlukom Centralne banke Crne Gore, rast kreditnog portfolia biti ograničen na 30 odsto u odnosu na onaj ostvaren u prošloj godini.

“U svakom slučaju, kao Grupa možemo ponuditi neka alternativna rješenja”, rekao je Toeltl. “Takođe, ovo znači da će investitori morati na vrijeme da počnu sa obezbjeđivanjem finansiranja”. Hypo Alpe-Adria banka će naredne godine ponuditi nekoliko novih usluga - kastodi poslovanje uz korišćenje sopstvene međunarodne mreže, kartičarske i nove proizvode za privredu, odnosno klijente koji su spremni na dodatni rizik, poput kursne razlike.

Toeltl je kazao da je prošla poslovna godina bila veoma uspješna i da su se u njoj počeli osjećati efekti investicija Grupe iz 2006. godini. Hypo Alpe-Adria grupa obračunava poslovni rezultat i profit po važećim Međunarodnim računovodstvenim standardima (IFRS), prema kojima Banka ostvaruje pozitivan rezultat. Po crnogorskim računovodstvenim standardima fokus je na odgovarajućem upravljanju rizicima i formiranju rezervi, u skladu sa propisima Centralne banke Crne Gore.

»U prošloj godini Banka je uspjela da ostvari stabilan odnos između prihoda i troškova, sa veoma pozitivnom perspektivom za naredni period.”

“Uzimajuću to u obzir, operativni rezultat će biti pozitivan i po jednim i po drugim standardima, neto prihod, ukljućujići rezervacije za gubitke po kreditima, biće pozitivan po IFRS, ali negativan po lokalnim standardima. Još jednom je neophodno naglasiti da su rezervacije sigurnosne investicije usmjerene na budućnost, a ne stvarni gubici, iako se po lokalnim standardima tako knjiže”, pojasnio je Toeltl.

„Za razvoj Crne Gore naročito je važan period od narednih pet godina“, smatra on. U Banci kažu da su kamate na kredite velikim dijelom određene tržištem novca i indikatorima kakvi su internacionalne stope EURIBOR i LIBOR.

„Što se tiče rasta depozita, tu još ima potencijala. Ljudi su počeli ponovo sticati povjerenje u banke i očekujem da će se takav trend i nastaviti“.

“Naša politika kamatnih stopa je vrlo fer i transparentna, pri čemu pomenuti indikatori dominiraju u određivanju cijena, a ne visina marže koju banka zaračunava, barem kad smo mi, a i svjetsko tržište i praksa, u pitanju”, vjeruje Toeltl.

On je kazao da se okruženje relevantno za nove investicije u crnogorskom bankarskom sektoru značajno promijenilo u posljednje dvije godine, jer se konkurencija pojačala, a pravni okvir promijenio sa novim odllukama regulatora, iako nove banke imaju poseban tretman kad je rast kreditnog portoflia u pitanju.

“Na kraju, kao i uvijek, investitor treba da pažljivo sagleda biznis plan i procijeni povraćaj. Mogu da kažem da su se parametri značajno promijenili od ulaska Hypo Alpe-Adria banke“, dodao je njen direktor.

SEEbiz.eu

Baraba · Džentlmen

Pozajmiš 3.000 evra, vraćaš 4.890
Toliko košta gotovinska pozajmica od banke u evrima na dve godine, a za „čist” dinarski keš kredit od 240.000 dinara ukupan povraćaj iznosi 293.160 dinara

Ako vam „gori pod nogama” i ako vas jedino može spasti keš kredit, pre nego što pronađete banku u kojoj ćete proći najjevtinije, najpre dobro razmislite da li ćete uzeti pozajmicu indeksiranu u stranoj valuti sa nižim kamatama, ali za koju sada morate imati veći depozit (30 odsto), ili dinarsku, za koju ne treba ušteđevina, ali skuplju. Dakle, izbor je na vama – veći iznos kredita ili niže kamate. Doduše, ako nemate depozit za kredit u evrima, tu su, opet, banke koje će za toliki iznos povećati dug i naplatiti kamatu na ukupno zaduživanje.

Ali da biste uopšte podneli zahtev za, recimo, 3.000 evra u kešu, vaša plata treba da je najmanje oko 39.000 dinara, i to pod uslovom da nije opterećena nikakvim drugim kreditnim obavezama, a za dinarski gotovinski oko 40.700 dinara. Uz to, u startu za proviziju od dva odsto, valja platiti oko 85 evra, zavisno od banke do banke.

Naravno, ako nemate ušteđevinu, možete da izaberete „čist” dinarski kredit, bez depozita, koji će postati dostupniji u većini banaka, jer su sada, kako kaže Vladimir Marković, potpredsednik Findomestik banke, znatno atraktivniji. Uprkos tome što banke posle ukinutog depozita proširuju lepezu ponude za dinarske kredite bez valutne klauzule, a neke su i korigovale kamate, i dalje su skupi. Kamate na ove kredite, od 16 pa sve do 20 i 30 odsto, veće su nego na devizne, jer je referentna kamatna stopa NBS prema kojoj se ravnaju sve banke 14,5 odsto. Ali, zato građani mogu da dobiju više novca.

Osim visine kamate i rate, trebalo bi uporediti i ukupno zaduživanje, odnosno koliko se banci vrati novca na kraju otplate. Tako je u Komercijalnoj banci za dinarski kredit od 3.000 evra (240.000 dinara) potrebna plata od 39.754 dinara. Ako bi se isti iznos uzeo indeksiran u evrima sa depozitom, odnosno ukupno 4.285 evra neophodna su minimalna primanja od 674 evra.

U Unikredit banci za gotovinski kredit od 3.000 evra umanjen za depozit od 900 evra, a to znači 2.100 evra, ukupno se na kraju druge godine vraća 3.422 evra. Ukoliko vam „na ruke”, pak, treba 3.000 evra, za kredit od 4.286 evra vraća se na kraju 4.890,24 evra.

Ako u istoj banci uzmete dinarski kredit od 240.000 dinara, na kraju ćete ukupno vratiti 293.160 dinara. Da biste dobili kredit u pomenutom iznosu, pod uslovom da nema drugih kreditnih obaveza, minimalni iznos plate kod te banke mora da bude oko 55.700 dinara.

Ako se uzme pozajmica u Alfa banci indeksirana u evrima na kraju perioda otplate vratiće se ukupno 3.323,28 evra, a u dinarima (na 240.000 kredita) nakon dve godine, ukupno 273.833,28 dinara.

Treća opcija su obnovljive kreditne kartice, koje su najskuplje. Mesečna kamata ide od 1,25 odsto, kolika je u Hipo Alpe Adrija banci do 1,85 odsto. Bankari napominju da se prilikom odobrenja revolvinga ne plaća obrada zahteva dva odsto, kao u slučaju keš kredita i da nema troškova prevremene otplate niti depozita.

Kamata na iskorišćena sredstva za „Masterkard revolving” karticu za klijente koji primaju zaradu preko računa u Unikredit banci, iznosi 19 odsto godišnje, a minimalno se mesečno može otplaćivati pet odsto. Ukoliko bi se uzela pozajmica od 3.000 evra na revolving karticu Erste banke, uz godišnju kamatu od 19 odsto i otplatu od pet odsto mesečno, za dve godine platila bi se ukupna kamata od 50.198 dinara, plus glavnica 172.261 dinar. Posle dve godine ostaje 74.781 dinar glavnice koja se možete izmiriti planiranom provizijom poslednjeg dana isteka kredita.

Komplikovanom bankarskom metodom na ovaj način kreditiranja na pozajmljenih 3.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu posle dve godine se ukupno plati 297.241 dinar. Prva rata počinje iznosom od 12.165 dinara, zatim se svakog meseca smanjuje, da bi poslednjeg meseca u ovom primeru iznosila 3.734 dinara, jer se otplaćuje ostatak duga.

Kod kreditne kartice može se u svakom trenutku bez plaćanja provizije delimično otplatiti kredit. Pogodnost je i što se može ponovo iskoristiti deo kredita koji je vraćen.

19. IV 2008 (Политика)

Baraba · Džentlmen

Republički zavod za statistiku saopštio je 18. IV 2008 da prosečna zarada u Srbiji isplaćena u martu iznosi 42.873 dinara i da je, u odnosu na prosečnu zaradu isplaćenu u februaru, nominalno manja za 0,8 odsto, dok je realno manja za 2,36 odsto.

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Srbiji isplaćena u martu iznosi 30.809 dinara, i u odnosu na prosečnu zaradu bez poreza i doprinosa isplaćenu u februaru, nominalno je manja za 0,56 odsto, a realno je manja za 2,13 odsto.

Prosečna zarada isplaćena u martu ove godine, kada se uporedi sa prosečnom zaradom isplaćenom u martu 2007. godine, nominalno je veća za 18,6 odsto, a realno je veća za 3,49 odsto.

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa isplaćena u martu 2008, u poređenju sa prosečnom zaradom bez poreza i doprinosa isplaćenom u martu prošle godine, nominalno je veća za 18,68 odsto, dok je realno veća za 3,56 odsto.

Prosečna zarada isplaćena u periodu januar–mart 2008. godine, u odnosu na prosečnu zaradu isplaćenu u periodu januar–mart 2007, nominalno je veća za 19,29 odsto, a realno je veća za 5,19 odsto.

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa, isplaćena u periodu januar–mart 2008. godine kada se uporedi sa prosečnom zaradom bez poreza i doprinosa isplaćenom u istom periodu 2007. godine, nominalno je veća za 19,53 odsto, a realno je veća za 5,41 odsto. (Economy, 18. april)

Baraba · Džentlmen

Rast industrijske proizvodnje 6,5 posto HR

Najveće povećanje od 9,9% ostvareno je kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Najmanje povećanje od 0,4% imala je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju.

Fizički obujam industrijske proizvodnje u Gradu Zagrebu u prva dva mjeseca ove godine povećan je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 6,5 posto, objavio je Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog zavoda za prostorno uređenje.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, najveće povećanje od 9,9 posto ostvareno je kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju. U proizvodnji kapitalnih proizvoda to je povećanje iznosilo 8,3 posto, a kod intermedijalnih proizvoda osim energije 4,3 posto. Najmanje povećanje od 0,4 posto zabilježeno je u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju.

Prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u rudarstvu i vađenju fizički obujam industrijske proizvodnje povećan je za 50,8 posto, u prerađivačkoj industriji za 7,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 2,2 posto.

Unutar prerađivačke industrije najveće povećanje fizičkog obujma proizvodnje, od 197 posto, ostvareno je u proizvodnji uredskih strojeva i uređaja, no ta djelatnost u prerađivačkoj industriji Zagreba sudjeluje sa samo 0,71 posto. U proizvodnji medicinskih, preciznih, optičkih instrumenata te satova povećanje je iznosilo 70,2 posto (udjel u prerađivačkoj industriji 0,98 posto), a u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica 60,8 posto (udio 0,09 posto).

Kod djelatnosti koje imaju značajniji udjel u prerađivačkoj industriji, izdavačka i tiskarska djelatnost rasla je za 27 posto, proizvodnja hrane i pića 7,6 posto, duhanskih proizvoda 9,6 posto, kemijska industrija 2,6 posto, a proizvodnja električnih aparata i strojeva 24 posto.

Proizvodnja RTV aparata i opreme istovremeno je pala za 20 posto, a ostali prijevoznih sredstava za 3,6 posto.

Net.hr
24.04.2008.

Baraba · Džentlmen

Unilever i Procter&Gamble pod istragom britanskog regulatora

LONDON - Britanski regulator za sada odbija komentirati navode o istrazi, no Financial Times prenosi kako je u pitanju istraga navodnog dogovaranja cijena između supermarketa i njihovih dobavljača.

Britanski regulator za zaštitu tržišne utakmice stupio je u kontakt s dvije velike multinacionalne kompanije u sektoru proizvoda namijenjenih domaćinstvu obavijestivši ih da će biti obuhvaćeni istragom koja također uključuje i četiri najveća lanca supermarketa u zemlji, izvijestio je Financial Times u ponedjeljak.

Prema navodima toga lista, koji citira riječi glasnogovornika tvrtke Procter&Gamble, britanski Ured za poštenu trgovinu (OFT) posjetio je američku multinacionalku u četvrtak, dok je njezin britansko-nizozemski suparnik Unilever u petak od tog ureda primio pisma u kojima se najavljuje posjet njegovih predstavnika.

Britanski regulator za sada odbija komentirati navode o istrazi, no Financial Times prenosi kako je u pitanju istraga navodnog dogovaranja cijena između supermarketa i njihovih dobavljača.

Veliki lanci supermarketa, Tesco, Sainsbury's, Asda i Morrisons, u nedjelju su potvrdili tvrdnje da su istražitelji regulatornih vlasti posjetili njihove urede te da su započeli suradnju.

Financial Times prenosi riječi osobe upućene u situaciju da je britansko-nizozemski div u sektoru roba široke potrošnje, Reckitt Benckiser, također na listi dobavljača koji su obuhvaćeni tom istragom.

Autor/izvor: SEEbiz, Hina