Čokolada

TAMARA MAGIS · ***bombica***

ma ja ne volim nikakve slatkise pa cak ni cokoladu,a i nije bas mnogo zdrava

dameski · Prijatelj foruma

naravno, kao mala obozavala sam je

danas, imam napade da moram da gricnem bar 2 kocke ali nekako sam se odvikla...

valjda zato sto goji, a i znam da bih preterala pa "apstiniram" Wink

a inace ume i da mi pozli od previse slatkog Neutral

chocolatta · Početnik Domaćeg.de

uh ja obozavam cokoladu Very Happy

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Svi manje-više volimo čokoladu u nekom obliku, no da li su sve čokolade iste kvalitete, te ima li razlike u konzumaciji tamne ili bijele čokolade? Britanski znanstvenici (Hull and East Yorkshire Hospitals NHS Trust) otkrili su istraživanjem da tamna čokolada otklanja umor.

50 odraslih osoba je kroz 8 tjedana dobivalo 45 g tamne čokolade s 85 % kakaa. Pokazalo se da oni bili manje umorni nego skupina koja je dobivala placebo umjesto tamne čokolade. Pretpostavlja se da čokolada djeluje na neurotransmitere poput serotonina koji je odgovoran za regulaciju spavanja i raspoloženje.

Nekoliko savjeta o čokoladi:

- čokolada je najukusnija kada se konzumira na prazan želudac.
- idealna temperatura za konzumiranje čokolade je između 18 i 20 °C
- nikada ne pohranjujte čokoladu u hladnjak
- idealna temperatura za čuvanje čokolade je 10-15°C
- ukoliko jedete nekoliko različitih vrsta čokolade, uvijek započnite sa onom koja ima najmanje kakaa, to je najčešće mliječna čokolada
- kod jedenja pustite da Vam se nekoliko sekundi čokolada topi u ustima te otpusti svoje prve okuse i arome. Zatim je nekoliko puta lagano prožvačite kako bi se otpustila sekundarna aroma. Potom pustite da još malo "odleži" u ustima. Na ovaj način ćete osjetiti čitav spektar okusa koji nudi dobra čokolada.
- ukoliko se na površini čokolade stvorio bijelo - sivi pokrov, to znači da je čokolada izgubila na kvaliteti, okusu i teksturi, stoga izbjegavajte takvu čokoladu ako ste ljubitelj ove namirnice.

Izvor: PlivaZdravlje

andreica 09 · Početnik Domaćeg.de

Ko jos moze bez cokolade? Laughing

Samo, onu sa pirincem ne podnosim.. Confused

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Mmmm.... čokolada!
Čokolada ima dugu povijest, koja seže čak do drevnih Maya. Oni su prvi koristili plodove drveta Theobroma cacao (u prijevodu: hrana bogova), koje raste u kišnim šumama Amazone, za prvoklasan, ukusni napitak - kakao.

Čokolada - povijest i širenje svijetom
Bila je to gusta tekućina bogata okusa, a radili su je tako što bi kuhali i mljeli plodove kakaa i nakon toga tu smjesu u vodi miješali sa sojom, vanilijom i čilijem. Bila je dostupna samo odabranima i smatrala se hranom bogova.

Posredstvom trgovaca, čokolada je dospjela i u Meksiko, gdje su je Azteci s oduševljenjem prihvatili. U 15 st., otkrivanjem Amerike, otkriven je i slastan napitak. U Europu je vijest donio slavni pomorac Christophor Columbo. No, tek je Don Cortes donio sirovine, kao i opremu potrebnu za izradu čokolade, u Španjolsku. Europa je otkrila božanstveni napitak u kojem su više klase američkih indijanaca uživale stoljećima! Španjolci su odlučili stvoriti svoju verziju napitka, izbacili su ljuti čili i dodali cimet i šećer. Međutim, zbog slabe opskrbe kakaom, izrada čokolade nije se proširila.

Prekretnicu u proizvodnji čokolade dogodila se kad je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten, osmislio hidrauličnu prešu pomoću koje je uspio ekstrahirati čak 50% kakaovog maslaca, koji je dotad plivao po površini čokolade. Tako je dobio masu koju je mogao mljeti u prah. Prah je tretirao alkalnim solima da bi se lakše miješao s vodom.

Kasnije su počeli kakao maslac topiti i vraćati u kakao prah – na taj je način dobivena glatka pasta kojoj se mogao dodavati šećer bez opasnosti da masa postane zrnasta. I čokolada je postala mnogo ukusnija. Zahvaljujući kakao maslacu čokolade se onako slasno tope u ustima.

Kakao prah
Kakao prah iz kojeg nastaje čokolada radi se od sjemenki drveta Theobroma cacao. To je zimzeleno drvo, s crvenkastim i žutim cvjetovima. Plodove počinje donositi otprililike nakon 3 godine. Beru se mahune, koje se otvaraju uz pomoću drvenih čekića i vade se plodovi. Oni se naslažu na listove banane, i ostavljaju da fermentiraju 5-6 dana. Mijenja im se boja, od purpurno crvene do tamno smeđe.

Jezgra se pretvara u alkohol i šećernu tekućinu koja otječe, i počinje se stvarati čokoladni okus. Nakon fermentacije, plodovi se suše i kuhaju. Nakon kuhanja plodovi se usitnjavaju i melju u gustu tekućinu. Tekućina otvrdnjuje hlađenjem. Smjesa koja nastaje baza je svih čokoladnih i kakao proizvoda.

Postoje dvije osnovne vrste kakaa: criollo i forastero. Criollo je kvalitetniji. Naravno, manje od 15% svjetske proizvodnje čokolade nastaje iz te vrste. Forastero je kakao nešto niže kvalitete i od njega se radi većina čokolade u svijetu. Danas je smatraju luksuznom namirnicom koja se ne bi smjela jesti previše, po mogućnosti što manje, kako ne bi doprinijela debljini, aknama ili migrenama.

Međutim, nova istraživanja poriču te općeprihvaćene netočnosti. Ona dokazuju kako je čokolada, odnosno kakaovac, izuzetno dobar za naše zdravlje i može pomoći u prevenciji mnogih bolesti, kao što su infarkt, rak i druge degenerativne bolesti.

Nutricionistički sadržaj čokolade
Naravno, on se razlikuje se ovisno o receptu. Generalno, čokolada sadrži:

Proteine – potrebne za održavanje i oporavak masnih stanica – uglavnom zasićenih masti, do 50%;

Vitamin E - topiv u masti, bitan za zaštitu integriteta stanične membrane;

Kalcij, fosfor i magnezij – minerale esencijalno potrebne za jake kosti i zube;

Željezo – neophodno za nastajanje hemoglobina, nositelja kisika u krvi;

Kofein – stimulans živčanog sustava;

Bakar – pomaže metabolizmu, formiranju melanina u koži i kosi i funkciji centralnog živčanog sustav;

Oprilike 50% čokolade čine masti. Razina kolesterola u krvi obično je povišena od hrane koja sadrži zasićene masnoće, ali tip zasićenih masnoća u čokoladi (naravno, ukoliko je riječ o originalnom kakaovom maslacu, ne biljnom nadomjestku) je stearinska kiselina. Taj tip masnoća nema nikakva utjecaja na kolesterol u krvi, što znači da oni koji pokušavaju ograničiti hranu sa zasićenim masnoćama kako bi smanjili kolesterol u krvi bez problema mogu konzumirati pravu čokoladu, bez straha od posljedica.

Čokolada sadrži i preko 400 poznatih kemijskih sastojaka uključujući metilksantin-teobromin, kofein, teofilin, serotonin, triptofan, anandamid, histamin. Kofein je prisutan u vrlo malim količinama. Teobromin je prisutan u znatno većim količinama. Iako teobromin ima slab stimulativni učinak, pretpostavlja se kako u kombinaciji s drugim sastojcima pridonosi stvaranju ugode i želje za čokoladom. Međutim, za to još ne postoje direktni dokazi.

Zbog velikih količina magnezija i mikro količina serotonina čokolada pomaže i u smirivanju ženske nervoze prilikom mjesečnice, a i općenito utječe na podizanje raspoloženja, što je pored neodoljivog okusa još jedan bitan razlog zbog kojeg za čokoladom posižemo kad smo u depresiji ili tužni.

Čokolada i problemi s aknama i prištićima
Studije su pokazale da većina ljudi čokoladu okrivljuje kao jednog od najvećeg krivca za probleme s aknama i prištićima.

Međutim, ne postoje dokazi koji to vjerovanje potvrđuju. Prema znanstvenim istraživanjima do sada sprovedenim, ne postoji supstanca ni komponenta u čokoladi koja može stvoriti akne i prištiće ili ih pogoršati.

Čokolada i prekomjerna debljina
Ukoliko redovito jedete više hrane nego je tijelu potrebno, i nego što stignete potrošiti, višak energije tijelo će spremiti u obliku tjelesne masti. Čokolada je energetski gusta, što znači da sadrži visoku razinu kJ za svoju težinu, otprilike 2200 kJ na 100 g.

Redovito jedenje energetski jake hrane najbrži je način dobijanja viška kilograma, ali bilo bi pogrešno reći da često jedenje čokolade automatski vodi ka prekomjernoj debljini. Krivac za prekomjernu debljinu u globalu je prejedanje, a ne određena vrsta hrane. Osoba koja ne jede previše može sigurno jesti čokoladu bez straha od debljanja.

Čokolada i degenerativne bolesti
Antioksidansi, kao npr. katehini, su supstance pronađene u nekim vrstama hrane kao što je čaj, voće i povrće, i mišljenje je kako oni štite tijelo od degenerativnih bolesti kao što su infarkt i rak. Sadržaj antioksidansa u čokoladi otkriven je kao značajno veći nego u čaju.

Čokolada, prvenstveno tamna čokolada, izvrstan je izvor katehina i može pomoći u prevenciji rasta krvnog kolesterola i smanjuje tendeciju zgrušavanja krvi. Naravno, potrebno je još dokaza kako ti rezultati utječu na zdravlje srca. Ako želite potaknuti pritok katehina i zadržati masnoće niskima, pokušajte piti kakao umjesto da jedete čokoladu, koja generalno sadrži puno više masti.

Vrste čokolade
Razlikujemo nekoliko osnovnih vrsta čokolade:

Gorka čokolada - sadrži minimalno 35% kakao mase. Danas se mogu naći i čokolade sa 70 pa i 80% kakao mase.

Čokolada za kuhanje – obično je gorka i ne onako fine strukture kao čokolada za jedenje. To je zbog manje količine kakao maslaca. Njezina je svrha prvenstveno da se miješa s drugim sastojcima.

Couverture (čokolada za prelijevanje) – Riječ je o najkvalitetnijim vrstama čokolade. Takva čokolada mora sadržavati izrazito visoku koncentraciju kakao maslaca kako bi smjesa bila glatka i kako bi je se dalo lijepo oblikovati. U jeftinijim verzijama kakao maslac se zamjenjuje biljnim uljima, ali često je samo izgled ono što podsjeća na pravu čokoladu za prelijevanje.

Mliječna čokolada – ono što najčešće konzumiramo. Postotak kakao mase u takvoj čokoladi u većini se slučajeva kreće do 20%, iako bolje i skuplje verzije sadrže i do 40% kakao mase. Jeftine, masovne verzije sadrže i do 50% šećera, a kakao maslac u njima često je zamijenjen biljnom mašću, a tu su, naravno, i umjetne arome. I time se daleko odmiču od onoga što je zaista prava čokolada.

Bijela čokolada - u stvari i nije čokolada. Od čokolade sadrži samo kakao maslac, kome je dodan šećer, umjetna aroma i mlijeko, a ako se on zamijeni biljnim uljem dobijamo proizvod koji s čokoladom nema nikakve veze.

Zaključak: slatki grijeh i nije tako griješan kako se misli. I tako su sladokusci došli na svoje. Uživajmo u umjerenim količinama čokolade, kao i u činjenici da na taj način doprinosimo vlastitom zdravlju. Naravno, kao i kod svake namirnice, vrlo je bitno da pazimo na kvalitetu onoga što biramo.

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Ne postoji osoba koja ne voli čokoladu. Poznato je da nam čokolada pruža trenutni osjećaj zadovoljstva i ugode, ali njeno super dejstvo tu ne prestaje.

Osnovni sastojak čokolade je zrno kakaa – plod biljke kakaovca, koje rastući u divljini doseže visinu i do 20 metara i živi oko 150 godina, iako daje plod tek nakon 5 godina života.

Za čokoladu su prvi znali Maje, drevni narod iz Srednje Amerike. Oni su kuhali i mljeli plodove kakaa i mješali s vanilijom i čilijem, a plodove kakaa su upotrebljavali i kao valutu pa je kakao stigao i do Asteka, starog naroda Meksika. Kristofer Kolumbo će tek u 15. stoljeću kakao donijeti u Europu, i hvala mu na tome! 1528 godine Don Cortes je u Španiju donio kakao i opremu za pravljenje čokolade. Španci su u recept čokolade dodali šećer i cimet a izbacili čili, te se to može smatrati pretečom današnje čokolade. Princip pravljenje čokolade je uglavnom ostao isti kao i danas. Zrno kakaa se bere, prži pa mrvi. Potom se dodaje šećer, arome, emuligatori i dodaje se ili oduzima kakao maslac – prirodna masnoća biljke kakaa.

Čokolada krije pravo malo bogatstvo hranjivih tvari. Bogata je fosforom i magnezijem, a sadrži i znatne količine cinka i kalija, kao i natrija, željeza, folnu kiselinu, beta karoten, lecitin te vitamine B1, B2, B5, B6, E i PP. Čokolada se još smatra i odgovornom za poticanje serotomina (hormona dobrog raspoloženja) u našem tijelu a također je dokazano da nakon konzumiranja čokolade u našem organizmu se oslobađaju endorfini koji imaju prirodno smirujući i antidepresivni učinak.
Čokolada sadrži tvar teombrin koji djeluje kao regulator krvnog pritiska, opušta krve žile srca, aktivira izlučivanje mokraće, reguliše nervni sistem i korisna je kod anemije.

Iako je bogata masnim tvarima, čokolada se lako probavlja, jer u sastavu sadrži sterainsku kiselinu – zasićenu amsnu kiselinu koja u jetrima prelazi u oleinsku, takozvanu dobru mast. Pored toga sadrži i polifenole – glavne oksidante koji sprečavaju da holesterol oksidira i začepi krvne žile.
Ipak prekomjerno konzumiranje čokolade nije dobro, jer izaziva suprotne učinke, a prvi simptomi su razdražljivost i potištenost – znakovi lagane intoksikacije.
Danas postoji nebrojno mnogo vrsta čokolada kao i proizvoda od nje. Rado je viđen gost u kupkama za njegu tijela, kremama i balzamima za njegu usana, ali se primjenjuje u aromaterapijama i masažama. Ipak sve što se ima reći o čokoladi stane u jednu riječ. MLJAC!

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Čokolada - slatko zadovoljstvo

Slatki prehrambeni proizvod dobijen naročitim tehnološkim postupkom obrade smese kakao prah, šećera sa ili bez dodataka kakao-maslaca. Zavisno od vrste čokolade dodaju se mleko, kakao-maslac, med, jezgrasto voće, sušeno voće i drugo.

Istorija čokolade

Čokolada ima interesantnu istoriju. Ime potiče od Azteckog naziva Ksocolatl, koji su je pili hladnu i spravljali od na suncu sušenog, prženog i isitnjenog kakao zrna kome su dodavali začine, vanilu i vodu. Vraćajući se sa putovanja u Novi svet Kolumbova posada je 1502. donela u Evropu prve količine kakao zrna. Španci su ga kombinovali sa vanilom i drugim začinima, šećerom i mlekom i dobili preteču čokolade. Iz Španije kakaovac je prenet u Francusku i stiže u Englesku 1650. Nekoliko godina kasnije dodaje se šećer. U prvo vreme korišćena je samo kao napitak koji postaje popularan po gradovima Evrope gde su ga rado konzumirali mladi u kućama. U čvrstom obliku, nalik na marcipan, inovirana je u 18. veku u Francuskoj. Zbog poznatog stimulativnog efekta davana je noćnim stražarima da ne bi zaspali na straži.

U 1828. C.J. Van Huten iz istoimene holandske familije snabdevača čokoladom za piće u Amsterdamu nastojeći da napitak bude manje uljast pronašla je način kako da odstrani kakao maslac iz zrna. Ustanovili su da se mešanjem ekstrahovanog kakao maslaca sa kakao zrnom dobija pasta koja apsorbuje i šećer i taj put vodi ka izradi čokolade za jelo. Prava čokolada za jelo javlja se tek 1830. kada se kakao prahu, dodaje kakao maslac i šećer i ta mešavina u mašinama – melanžerima meša, a konšira da bi se dobila fina masa čokolade.

Posle 1850. godine proizvodnja čokolade širi se celim svetom. Javljaju se čuvene firme kao Sušar, Nestle, Lindt. Keler, Kadmari, Menie i druge koje i danas proizvode kvalitetnu čokoladu. Kod nas je vodeći proizvođač „Soko Štark” iz Beograda. Dodavanjem mleka u prahu rađa se mlečna čokolada a njen inovator je švajcarska firma Peter 1876. Čokoladni bar je inoviran prvi put u 1910. u SAD i korišćen je u Armiji za vreme II Svetskog rata. Najveći proizvođači i izvoznici čokolade u Evropi su Nemačka, Holandija, Francuska, Beneluks i V. Britanija.

Hranljiva vrednost

Čokolada je koncentrovan proizvod koji ima visoku energetsku vrednost 100 g mlečne čokolade daju 540 kalorija, a čokolade za kuvanje – 513 kalorija. Istu kaloričnu vrednost imaju kao 9 jaja ili 3 kriške šunke. Zavisno od toga da li je mlečna čokolada ili obična čokolada sadrži 55-62% glukoze, 30% masti i 2-9% belančevina, a sadrži i dosta kalijuma, kalcijuma, gvožđa, magnezijuma i vitamina D. Što je u čokoladi više kakao sastojaka, a manje šećera, čokolada je vrednija a inače mora sadržati najmanje 32% kakao sastojaka.

Čokolada ima raznih vrsta po sastavu i obliku. Tip čokolade zavisi od mešavine kakaovca, metoda prženja kakao-zrna i količinskog odnosa kakao-maslaca, bezmasnog kakao-praha i šećera u gotovom proizvodu.

Po obliku čokolade mogu biti u tablama, šipkama i drugim oblicima, obično aromatizovane vanilinom, cimetom, karanfilićem, kardamomom ili bademom. Gorka crna čokolada je podesna za kuvanje tj. Spravljanje raznih poslastica.

Zdravstvene vrednosti

Čokolada i kakao proizvodi sadrže kofein, teobromin i teofilin, koji deluje stimulativno na nervni sistem, slično kafi i čaju. Teobromin, koji potiče iz zrna kakaovca slabiji je stimulant od kofeina tri puta. Inače, kofeina ima pet puta manje u napitku kakaoa, nego u kafi.

Čokolada je korisna kod stanja zamora i neraspoloženja – deluje stimulativno i popravlja raspoloženje. Čokolada sadrži materiju – feniletilamin koji deluje na krvni pritisak, ritam srca, nivo glukoze i izoštravanje čula – sve ono što organizam poziva na vođenje ljubavi, te se smatra blagim afrodizijakom.

Naučno je dokazano da se konzumiranjem slatkiša popušta napetost i čovek se oseća bodrije i veselije. To se objašnjava tako što kada se jede slatko, onda proradi hormon koji dovodi do brzog osećaja blaženstva i zadovoljstva.

Odavno se zna da tamna čokolada snižava krvni pritisak.

Nedavno je ustanovljeno da kakao i čokolada štite od čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu, jer ubijaju bakterije Helicobacter pylori koje u najvećem broju slučajeva inficiraju sluzokožu i izazivaju čir.

anchi22 · **•• 20:01 ••**

Čokolada protiv bora

Najveći svetski proizvođač čokolade, Kompanija "Barry Callebaut", tvrdi da je napravila čokoladu koja damama može pomoći u borbi protiv bora i usporavanja procesa starenja.

Svakodnevno konzumiranje samo 20 grama specijalno napravljene čokolade koja je obogaćena antioksidantima ili flavonolima može sprečiti nastanak bora, poboljšati elastičnost kože i njenu hidrataciju, pokazala je studija koju je sprovela kompanija "Barry Callebaut".

Za tamnu čokoladu se već od ranije tvrdi da može poboljšati zdravlje, tako što snižava krvni pritisak i smanjuje rizik od nastanka infarkta.

Sada je švajcarski konditorski gigant pronašao način da sačuva flavonol koji se nalazi u kakau, a koji se gubi tokom procesa obrade i pravljenja čokolade.

Postoji veliki broj dokaza koji pokazuju da flavonol usporava delovanje štete koju prouzrokuju slobodni radikali koji nastaju pod uticajem zagađenja, konzumiranjem kofeina i cigareta i usled nedostatka sna.

"Iako možda ne izgleda da čokolada i zdravlje mogu imati dodirnih tačaka, situacija se poslednjih godina značajno menja. Sada imamo organski proizvedenu čokoladu, dijetalnu čokoladu... Vreme je da tržište upoznamo i sa čokoladom koja sprečava nastanak bora", ističe Hans Vrien, menadžer inovacija u kompaniji "Barry Callebaut".

Ipak, neki eksperti sumnjaju u pozitivne efekte čokolade na kožu. Oni tvrde da neki dokazi za to postoje, ali da oni nisu dovoljno istraženi.

(MONDO)

nedaub · Početnik Domaćeg.de

Obozhavam chokoladu.... Najlepshi slatkish....

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Čokolada - poseban wellness doživljaj

Najomiljeniji i najtraženiji tretmani u wellness centrima širom svijeta

Treba vam masaža koja će vas smiriti, smanjiti nakupljeni stres i napetost, a umjesto tmurnog raspoloženja, poput vremena što nas prati svih ovih zimskih mjeseci, pružiti osjećaj zadovoljstva i sreće. Odlučite li se za masažu čokoladom, ta će vam jedinstvena kozmetička poslastica zaista i potaknuti stvaranje hormona sreće (serotonina i endorfina), a ujedno nahraniti kožu, osvježiti ju i obnoviti.

Masaža toplom čokoladom
"U ime vitke linije i skladne figure, odreći ćete se čokolade? Nipošto, priuštite si Klapp masažu tijela toplom čokoladom, jedan od najomiljenijih i najtraženijih tretmana u wellness centrima širom svijeta", kaže nam dr.med. Dragica Kelam Perić. Objašnjava kako je Klapp Hot Chocolate tretman lica i tijela, koji nudi Health and wellness club u Zagrebu " Twin Time", izrazito stimulirajući, energizirajući, anti-ageing i antistresni tretman na bazi kakaa i čokolade. "Terapija čokoladom je jedinstven tretman za ljepotu i dobro osjećanje, koji ostavlja kožu bogato nahranjenom, mirišljavom, mekom i čokoladno baršunastom. Što je to u čokoladi za masažu što je čini povoljnom za kožu? Čokolada je bogata mineralnim solima (osobito željezom, magnezijem, fosforom, kalijem, kalcijem, s vrlo malom količinom natrija), vitaminima, polifenolima, dragocjenim antioksidansima, flavonoidima, teobrominom, kofeinom, stimulantima i energizirajućim tvarima te šest aminokiselina koje su esencijalne za naše zdravlje. Te aminokiseline uzrokuju stvaranje serotonina , "hormona sreće", i endorfina , "hormona zadovoljstva". Hot chocolate pruža koži i osjetilima poseban doživljaj, koji ima blagotvoran i opuštajući učinak ", ističe dr. Dragica Kelam Perić.

Baršunasti učinak i sjaj
"Svjetski hit, masaža toplom čokoladom, posebno je wellness iskustvo. To nije samo masaža posebnom opuštajućom tehnikom, već i tretman njege tijela koji hrani kožu čineći je čvrstom i elastičnom te joj putem masaže potiče cirkulaciju u perifernom krvotoku. Topla čokolada upotrijebljena u masaži potpuno je prirodna, bez dodataka kemijskih stabilizatora, pa samim time koža ne samo što poprima lijepi čokoladni sjaj, već se i u potpunosti obnavlja. Osim što poboljšava teksturu kože, čokolada je snažno tonificira, a svojim obnavljajućim svojstvima potiče proizvodnju kolagena i elastina, što joj osigurava potrebnu čvrstoću i napetost", kažu u zagrebačkom studiju za njegu lica i tijela „Bliss“. U tom je salonu cijena masaže čokoladom, koja traje između 45 minuta i sat vremena, 340 kuna.

Čokoladni tretmani za lice
Topla čokolada koristi se i u anticelulitnim tretmanima, jer pojačava cirkulaciju te prirodnim putem eliminira masnoće. Odličan je izbor i za njegu lica. Osim hranjivog djelovanja, čokoladni tretmani lica preporučljivi su i kako bi umornoj koži pružili mladolik izgled.. Kozmetički saloni u ponudu tretmana na bazi čokolade uključili su i čokoladnu depilaciju, koja osim ukljanjanja dlačica, ima i blagotvoran, obnavljajući učinak na osjetljivu kožu.

Izvor:zena.hr

MilanNislija · Početnik Domaćeg.de

...Crna cokolada sa minimum 70 kakao delova, snizava krvni tlak.