www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Koje su vam najvaznije jestive biljke??
Strana 1, 2, 3  sledeća
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Flora i fauna ~ -> ~ Biljni svet ~
::  
Autor Poruka
BabyG
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma





Datum registracije: 20 Jun 2005
Poruke: 4980
Mesto: ...caught in the heart of an angel...

croatia.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 20, 2005 8:36 pm    Naslov poruke: Koje su vam najvaznije jestive biljke?? Na vrh strane Na dno strane

One su važan izvor hrane za ljude.u njih se ubrajaju i voce, povrće, začinske biljke i žitarice.
Najvažnije vrste voća:


Jestiva biljka => Godišnja(svjetska) potrošnja (u tonama)

Banane – 40 597 200
Jabuke – 34 422 144
Naranče – 30853920
Lubenice – 19 930 912

Rajčica – 57 525 248
Kupus – 34 418 560
Luk – 25 934 344


Koje su vama jestive biljke na prvom mjestu potrošnje?



_________________
~*Ode noć, još uvijek imam istu moć da do tebe mogu doć, samo pružim dlan od morske vode slan zlatnim prahom začaran, da uđe tiho u tvoj san i nježno te budi kao kad te ljubi...*~

 
sanjica_021
*Doktorovo~slculence*
*Doktorovo~slculence*



Godine: 45

Datum registracije: 12 Feb 2003
Poruke: 13486
Mesto: Izrael / Novi Sad / Uskoro i Vojvoda Stepa

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 20, 2005 8:56 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Pa luk, koristim ga u svakom kuvanju. Smile Lubenica je neizbezna, bez banane mogu jer mi se naduva stomak od njih, teske su mi za zeludac, ali torte od banana se prave redovno. 8) Kupus salatu obozavam, koristim ga puno i cesto. Smile

_________________
 
ZOZEFINA
Odomaćeni član
Odomaćeni član



Godine: 44

Datum registracije: 03 Jul 2005
Poruke: 2340
Mesto: Nis

yugoslavia.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 20, 2005 10:52 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Kupus, paradajz ili krasravac, obozavam ij u salatama mada sam od skoro pocela i cveklu da jedem navukli me dusmani Mr. Green a od voca su mi onako jabuke slaba strana i breskve al njih ne smem ko ranije Sad

_________________
Sve se oko mene kretalo i bujalo, zivelo zivotom koji ja nisam osecala. Praznina, strasna praznina u glavi i grudima ispunjavala je moje trulo telo
***************************
Ovo je mesto gde sve stvarno prestaje gde mali deo mene krije se, secam se nekada nesto sam zelela i nekud sam krenula
 
zilika
Banovan!

Veštica sa bičem
Veštica sa bičem



Godine: 40

Datum registracije: 10 Nov 2004
Poruke: 19331
Mesto: na brdovitom balkanu,izmedju istoka i zapada,tamo gdje narod voli da puca i jedan drugog da napada..

croatia.gif
PorukaPostavljena: Pon Nov 21, 2005 3:19 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

pa....prokula,brokula,spanak,blitva,karfiol,paprike,biža....i kupus!
a od voca ananas,banane,mandarine i karpuza i jagooode

a sve ostalo mi je nekako dosadno Rolling Eyes i bezeze

_________________
:macka: mos me pljuvat,slobodno pljuj...al pred mnom imas tremu,ja sam broj jedan za tebe pi*** ovdje u svemu
 
Lily390
Upozorenja: 1 od 3

Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de



Godine: 34

Datum registracije: 02 Jan 2006
Poruke: 68

croatia.gif
PorukaPostavljena: Uto Jan 03, 2006 11:26 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

banane, kesteni, jabuke, krumpiri, mandarine, krastavci,......
 
PEPPO
Upućeni član
Upućeni član





Datum registracije: 23 Jul 2005
Poruke: 462
Mesto: ...

germany.gif
PorukaPostavljena: Sub Jan 07, 2006 2:28 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

od povrca su mi najvaznije paprike, luk i zelena salata
od voca su mi narandze i tresnje
 
maucetung
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 43

Datum registracije: 04 Dec 2005
Poruke: 4360
Mesto: Sremski Karlovci

blank.gif
PorukaPostavljena: Sre Jan 11, 2006 3:04 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

luk (crni i beli),paradajz,krompir...
A voce :jabuke (delises),kivi,nar...

_________________
Ta tvoja oka dva,dva mala badema
sto mi ih posla Bog protiv vradzbina.
Umesto ordena na mojim grudima,
nocas su zaspala!
 
black69_angel
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 10 Jan 2006
Poruke: 31

croatia.gif
PorukaPostavljena: Pet Jan 13, 2006 5:07 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

od toga njbolje su banane

_________________
black69_angel
 
veja_001
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de



Godine: 40

Datum registracije: 04 Jan 2006
Poruke: 25

croatia.gif
PorukaPostavljena: Pon Jan 16, 2006 8:31 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

ono sta volim jesti od voća su na prvom mjestu trešnje, jagode, breskve, lubenica, dinja, kruške...
od povrća krumpir, zelena salata, krastavci, paradajz, kupus...
 
letizia
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 27 Mar 2006
Poruke: 6

blank.gif
PorukaPostavljena: Pon Mar 27, 2006 9:08 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

krumpir i krastavac
 
šabanat
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 27 Mar 2006
Poruke: 117
Mesto: zagreb

croatia.gif
PorukaPostavljena: Pon Mar 27, 2006 9:10 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

banane i lubenica od voća,a mrkva i kupus od povrća
 
foryou10
Iskusni član
Iskusni član



Godine: 63

Datum registracije: 13 Jan 2006
Poruke: 903

bosnia_herzegovina.gif
PorukaPostavljena: Sre Mar 29, 2006 12:19 am    Naslov poruke: sezonsko povrce koje volim Na vrh strane Na dno strane

ŠPINAT


(Spinacia oleracea)


Poznata je još po imenima: spinat, spinača, spinać, špinjača, španjak, špinak, zelje obično i dr.
Pretpostavlja se da je špinat podrijetlom sa srednjeg Istoka, najvjerojatnije iz Perzije. Zbog svojih sočnih listova ta jednogodišnja biljka uzgaja se na Istoku od pamtivijeka. Nije poznata kao divlja biljka. Uzgajanje špinata proširilo se s Istoka i preko Arapa u XI. stoljeću donesen je u Španjolsku. U Francuskoj se počinje uzgajati tek u XII. stoljeću, a zatim u ostalim dijelovima srednje Europe. Stari Grci i Rimljani nisu poznavali špinat.
Perzijski je naziv za špinat "aspanach" ili "ispany", arapski je "esbanach" ili "sebanach". Smatra se da i ostali nazivi imaju podrijetlo od perzijskih ili arapskih naziva.

Španjolski je naziv "spanochia", engleski "spinach", njemački "spinat", francuski "e'pinard", latinski "spinacia". Naši narodni nazivi slični su nekima od spomenutih naziva.Zapisano je da se špinat za vrijeme rata koristio kao lijek kojim su liječili francuske vojnike koji su oslabili zbog gubitka krvi.. Davali su im vino čije je djelovanje bilo pojačanom sokom od špinata.
Špinat je rano povrće, koje ubiremo u proljeće pa do kasne jeseni. Danas je poznato više vrsta špinata koji se međusobno razlikuju po veličini i obliku listova. Njegovi sočni listovi, izrazito su zelene boje koju im daje velika količina klorofila (0,1-.0,2%), pa se s pravom naziva "kraljem povrća s klorofilom".
Kao i sve vrste lisnatog povrća, i špinat ima vrlo malu energetsku vrijednost: 100 grama jestivog dijela ima svega 22 kcal ili 92 kJ, To potječe od male količine hranjivih sastojaka: bjelančevina 2,2%, masti 0,3%, ugljikohidrata 3,9%. Biološka je vrijednost špinata u bogatstvu mineralnih tvari i vitamina. Ukupna količina mineralnih tvari u 100 grama špinata iznosi 1,4 grama, od čega ima najviše kalija 572 mg, kalcija 88 mg, magnezija 56 mg, natrija 55 mg, fosfora 47 mg, sumpora 40 mg, željeza 3 mg. Potrebno je ukazati na sadržaj magnezija koji se rijetko nalazi u namirnicama u tako velikoj količini.
Važan je i sadržaj mikroelemenata u špinata, a to su mangan, bakar, cink, kobalt, fluor i jod.
U špinatu se nalaze i organske kiseline u količini od 80-90 mg%.
Od vitamina, u špinatu ima najviše vitamina C, oko 59 mg%, zatim vitamina A oko 672 RE. Sadrži gotovo sve vitamine grupe B: B1 0,13 mg%, B2 0,21 mg%, niacin 0,55 mg%, B6 0,21 mg%.
Važna istraživanja posljednjih desetljeća otkrila su da špinat sadrži izuzetno važnu folnu kiselinu. U prosjeku sadrži 194 µg, gdje se pri toplinskoj obradi nešto gubi i kreće se oko 145 µg. Folna kiselina ima značajnu ulogu u građi crvenih krvnih zrnaca, a potrebno je istaći njezinu važnost tijekom trudnoće, čiji deficit u trudnoći može imati za posljedicu porođajne deficite u djece, moguć preran porođaj te smanjenje porođajne težine.
Nekada se mislilo da je špinat jako bogat željezom te stoga pogodan u prehrani u oporavljanju krvne slike. Čak je stvoren i edukativni crtić s popularnim Popajem, koji u teškim životnim situacijama crpi snagu iz limenke špinata, bogate željezom. Međutim, nakon istraživanja, uočeno je da je bogatstvo špinata u folnoj kiselini koja također ima važnu ulogu kod anemija.
Od fiziološkog je značenja i sadržaj sirove celuloze, koje u špinatu ima preko 2 grama. Mladi špinat sadrži manje celuloze od starijeg, tako da njezina količina može varirati. Celuloza je bitna u procesu probave, poboljšava rad crijeva i izlučivanje otpadnih tvari iz organizma.
Nedostatak je špinata u relativno velikom sadržaju oksalne kiseline, u prosjeku oko 485 mg%. Osim kiseline, špinat sadrži i dosta mokraćne kiseline, 70 mg% i purinske baze 25 mg%. Upravo o tim nedostacima špinata treba voditi računa jer on zbog njih nije pogodan za prehranu nekih osoba. Zbog visokog sadržaja oksalne kiseline, ne preporuča se bubrežnim bolesnicima, zbog veće količine mokraćne kiseline i purinskih baza - osobama koje boluju od gihta, artritisa, reume, koje imaju kamence u žuči i mokraćnim organima. Zdravim osobama također se preporučuje da ga ne koriste često i u velikim količinama zbog navedenih kiselina. Kod špinata je izrazit primjer potvrđivanja pravila - umjerenost prije svega. Najveći sadržaj oksalne kiseline nalazi se u peteljkama i rebrima listova te ih treba odstraniti prilikom pripreme špinata. Da bi se ublažilo štetno djelovanje oksalne kiseline na organizam, treba ga pripremati s mlijekom i sirom. Na taj način oksalna kiselina veže kalcij iz mlijeka, stvarajući netopiv spoj - kalcijev oksalat koje se izlučuje iz organizma. Na taj način, da bi se odstranila oksalna kiselina iz špinata, žrtvuje se kalcij iz mlijeka.
Potrebno je znati da se nitrati iz špinata mogu fermentacijom već skuhanog špinata, čak i u hladnjaku, pretvoriti u opasne nitrite koji mogu biti razlog trovanja odstajalim špinatom. Zato se preporuča pripremiti samo onoliko koliko se može pojesti svježe pripremljenog za jedan obrok. Ostatak treba obvezno baciti, a nikako ostaviti za sutra.
Potrebno je znati da špinat posijan u proljeće, a ubran ljeti, naročito u tijeku suhog perioda, sadrži više oksalata i nitrata od špinata posijanog ljeti, koji se ubire tijekom jeseni i zime.
Kod kupovine špinata potrebno je znati da se otpad kreće od 10-34%, tako da u prosjeku otpada 1/4 od kupljenog špinata. Od njega se mogu pripremiti razne vrste jela: juhe, variva, umaci, pire, nadjevi i sl. Treba ga kuhati na pari ili u vrlo malo kipuće vode, ne stavljati ga kuhati u hladnu vodu. Kuha se oko 5 minuta, a vodu treba baciti jer je zasićena nitratima. Može se jesti i kao salata, sirov ili kuhan, pomiješan s kuhanim krumpirom, sirom, jogurtom ili vrhnjem i sokom od limuna.
Zbog mineralnih sastojaka i vitamina, špinat je izvrsna namirnica. Zbog visokog sadržaja kalija, potiče izlučivanje mokraće, čime olakšava rad bubrega i srca, snižava krvni tlak. Sekretin potiče rad gušterače i probavu te čišćenje organizma.

Paprika


Američki starosjedioci od davnina su upotrebljavali cayenne papriku (čitaj kajen; botaničko ime - Capsicum frutescens/Capsicum spp; uobičajeni nazivi - kapsaicin, čili, ljuta ili crvena paprika) kao začin u hrani i svojevrsni lijek. Cayenne paprika je grm koji raste u suptropskim i tropskim područjima čiji su zreli plodovi izrazito crvene boje.
Glavni sastojak cayenne paprike je kapsaicin, no sadrži i karotenoide, vitamine A i C te flavoniode.

Upravo kapsaicin daje ljut i začinski okus cayenne paprikama. Premda djeluje tako da zagrijava, kapsaicin zapravo stimulira dio mozga zadužen za regulaciju tjelesne temperature i snižava je. Upravo iz tog razloga u tropskim i suptropskim krajevima ljudi konzumiraju cayenne papriku jer im pomaže da lakše podnesu vrućine. Uz to, kapsaicin ima snažno analgetsko djelovanje kad se primjenjuje lokalno na kožu. Ublažava bol tako što uništava kemijsku "supstanciju P" koja se nalazi u živčanim stanicama i zadužena je za prijenos osjeta bola u mozak, s tim da je učinak privremen.

Popularnost cayenne paprike proširila se cijelim svijetom, pa je postala važnim začinom, naročito u kreolskoj kuhinji, ali i u Kini, Meksiku, južnoj Italiji te sjeveroistočnoj Aziji. Plodovi se mogu jesti sirovi ili kuhani, no najčešće se kao začin upotrebljavaju sušeni i usitnjeni u prah.

_________________
Da sam ja neko,kako bi se zivjelo i kako bi se voljelo i kako bi sve dobro bilo.
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Flora i fauna ~ -> ~ Biljni svet ~ -> Koje su vam najvaznije jestive biljke?? Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1, 2, 3  sledeća
Strana 1 od 3

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon