www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Znameniti istorijski dogadjaji
Strana prethodna  1, 2, 3, 4  sledeća
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Istorija sveta ~
::  
Autor Poruka
Reponja
Upućeni član
Upućeni član



Godine: 38

Datum registracije: 13 Avg 2005
Poruke: 335
Mesto: Novi Sad

serbia.gif
PorukaPostavljena: Sub Sep 03, 2005 5:26 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Landsknehti

Landsknehti su bili najamnicka pesadija u Nemackoj XV-XVII veka. Osnovao ih je austrijski nadvojvoda Maksimilijan od najamnika iz Austrije, Nemacke i Svajcarske posle bitke kod Gingata 1479. On je uvideo neefikasnost feudalnog poziva i rizik unajmljivanja najamnickih bandi, te je stvorio najamnicku vojsku sa jakom organizacijom koja je bila vise vezana za vlast. Zato je nazvan poslednjim vitezom i prvim landsknehtom. Landsknehti su se trebali vrbovati u slucaju rata, a zbog skupoce odrzavanja raspustati u miru.
Kad bi odlucio da digne vojsku, car bi patentom imenovao pukovnike i davao im novac za formiranje pukova. U patentu je pisalo koliko puk treba da ima ceta, koje jacine i sastava. Davao im je i novac, ali su pukovnici (koji su bili bogati) cesto sami finansirali svoje pukove. Oni su medju vidjenijim ratnicima birali kapetane da komanduju cetama i poveravali im novac, ukoliko kapetani nisu opet sami finansirali svoje cete. Kapetan je imenovao zamenika, tj. porucnika, zastavnika i narednika. Podnarednike, komornike i desetare su birali vojnici kao ljude od poverenja. To je bila narocita karakteristika i privilegija landsknehta. Socijalna struktura je bila veoma sarolika, cak i medju oficirima. Nije se trazilo poreklo, vec vestina, hrabrost i iskustvo. U pocetku se nisu smeli regrutovati kmetovi, ali ih je kasnije bilo mnogo, kao i zlocinaca i drugih deklasiranih elemenata.
Ljudi su vrbovani na vasarima, seoskim slavama, sajmovima i sl. Uzimani su sposobni za vojnu sluzbu sa odgovarajucim naoruzanjem. Oni sa boljim oruzjem i vecim iskustvom su dobijali duplu platu. Da bi se izbegle ”muljave smotru je vrsio komesar suverena. Puk je imao 10-18 ceta sa po 400 ljudi i vise. Medjutim oni su bili samo organizacione jedinice, dok su prave takticke jedinice bili bataljoni koji su mogli obuhvatiti cak i nekoliko pukova i obrnuto. Glavno oruzje su im bili koplje i mac.
Njihove obaveze su predvidjene artikulima. Oni su trebali da su verni Nemackom caru, da slusaju staresine, da ne dezertiraju i da se pokoravaju nepisanim artikulama.
Predvidjane su i telesne kazne: bicevanje, okivanje u gvozdja, smrt. One su se izricale preko pukovskih sudova, a nekad i tzv. pravom dugackih kopalja koje je predstavljalo linc i nije bilo predvidjeno artikulama. Postojale su i premije za isticanje u borbi i sl. Desavalo se da poslodavac nije bio u stanju da isplati platu, pa su se landsknehti, i pored pravila da se i tada vrsi sluzba, otvoreno bunili ne smatrajuci se tada vezanim za zakletvu. Neuredna plata je nadoknadjivana pljackom. Bili su vrlo surovi prema civilima koji im nisu hteli odati gde skrivaju blago. Pljackali su i gradove kojima je obecano da ce biti postedjeni ako se predaju.
Medju landsknehtima je bilo najvise Nemaca, ali je bilo dosta Poljaka, Madjara i Hrvata, kao i nesto malo Ceha i Srba. Verovatno su hrvatske jedinice bile posebno surove, sto svedoci veliki broj natpisa na nemackim crkvama iz verskih ratova u XVI veku (landsknehti su kao carski najamnici ratovali za katolike protiv protestanata) koji glase ”Sacuvaj nas, Boze, kuge i Hrvata.
Najveci neprijatelji su im bili Svajcarci od kojih su, inace, prihvatili taktiku (cetvrtasti stroj sa dugim kopljima) i koji su im bili uopste glavni uzor. Uvek su ratovali na suprotnim stranama. Landsknehti ih prvi put pobedjuju kod Bikoke 1522, a kod Pavije 1525, pod svojim cuvenim vodjom Georgom Frundsbergom dozivljavaju pravi trijumf. To je bio vrhunac njihove efikasnosti, ali su dali dokaza i svojoj bahatosti posle bitke.
Nestaju raspadom I Rajha i povecanom upotrebom vatrenog oruzja. Tada mnogi, zbog vece plate odlaze u arkebuzire. Nestaju 1570. Svendijevim raformama. Poslednji put se pominju u XVII veku.



_________________
Milo moje, mimo tvoje volje
sve nas ceka pet asova ka dolje!
 
Reponja
Upućeni član
Upućeni član



Godine: 38

Datum registracije: 13 Avg 2005
Poruke: 335
Mesto: Novi Sad

serbia.gif
PorukaPostavljena: Čet Sep 08, 2005 6:43 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Brazilsko-paragvajski rat (1864-1870)

Paragvaj je u drugoj polovini XIX veka bio jedina zemlja u juznoj Americi koja nije imala izlaz na more. Kako bi dobio izlaz na more i resio sporna granicna pitanja, predsednik Paragvaja Francisko Solano Lopez je iskoristio angazovanost Brazila u gradjanskom ratu u Urugvaju i novembra 1864. upao na brazilsku teritoriju. Kako Argentina nije dozvolila prolaz paragvajskim trupama za operacije, Paragvaj i njoj objavljuje rat pocetkom naredne godine. To dovodi do stvaranja trojnog saveza izmedju Brazila, Argentine i Urugvaja protiv Paragvaja 1. V 1865. Na pocetku, rat se vodio na Brazilskoj teritoriji. Kako su saveznici savladali jedan paragvajski odred kod Urugvajane na reci Urugvaju, teziste su premestili na sever protiv glavnih paragvajskih snaga na reci Parani. Lopez, koji je bio neposredni komandant paragvajske vojske, pod pritiskom napusta brazilsku teritoriju maja 1866. i koncentrise svoje snage u rejonu tvrdjave Umajite na krajnjem jugu Paragvaja. Saveznici su ga blokirali uz pomoc recne flotile. U julu 1867., jacina saveznika na tom sektoru bila je 45000 vojnika i 9 oklopnih brodova kojima su vrsili neposrednu opsadu. Lopez je sa glavninom vojske uspeo da se probije. U tvrdjavi je ostao odred od 2000 vojnika koji se junacki branio. Do februara 1868. saveznici su osvojili isturena odeljenja, a tvradjava je konacno kapitulirala tek 3. VIII 1868. U medjuvremenu, Lopez je organizovao polozaje 100 km jugoistocno od Asunsiona. Medjutim, u sedmodnevnoj bici (21.-27. XII 1868.) je potucen i bio primoran da se povuce u rejon Piribebuja na Parani, nedaleko od Asunsiona. Tu je u bici 12. VIII 1869. izgubio sve svoje snage. U neravnopravnoj bici na reci Akidaban-mi 1. III 1870. Paragvaj je konacno porazen i Lopez gine. 20. IV 1870. je potpisan mir kojim je Paragvaj primoran na velike teritorijalne ustupke. Iako je imao osvajacki karakter, to je bio otadzbinski rat Paragvaja, jer je u jemu ucestvovao ceo paragvajski narod, a i Lopez se i dan-danas smatra za nacionalnog heroja. U toku rata formirano je niz bataljona zena i pukova decaka (12-15 godina). Paragvaj je tesko stradao. Pored teritorijalnih ustupaka, cela zemlja je opustosena, a ubedljivo najveci gubici su bili demografski: od 1337439 stanovnika pre rata, ostalo je zivo samo oko 250000, od toga 28746 muskaraca. Zbog toga je Paragvaj jedno vreme bio poznat kao zemlja zena. Te posledice se i danas osete. To je jedno od najvecih stradanja jednog naroda u istoriji.

_________________
Milo moje, mimo tvoje volje
sve nas ceka pet asova ka dolje!
 
Nathalie
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 03 Okt 2005
Poruke: 27
Mesto: planet earth

blank.gif
PorukaPostavljena: Pet Okt 07, 2005 7:48 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Legenda o osnivanju Rima


Po legendi Romul i Rem su bili deca boga Marsa i latinske princeze. Latinski kralj, bojeci se da ce deca kad odrastu traziti prava na presto, stavio ih je u pletenu korpu i poslao niz reku Tibar. Kralj je bio siguran da deca nece prezivjeti, ali decu je pronasla vucica koja ih je hranila svojim mlekom. Uskoro ih je pronasao pastir koji ih je uzeo i odhranio kao svoju decu...

Romul i Rem su se zavetovali da ce podici grad na mestu na kome su bili ostvljeni kao deca. Svaki brat je izabrao brdao i poceo vladati osvojenim gradom. Nakon nekog vremena, doslo je do svadje izmedju brace tako da je Romul ubio Rema. Romul je postao vladar cele oblasti i centar novog grada je nazvao Rim.

_________________
"The most wasted day is that in which we have not laughed."(Chamfort)


Poslednja prepravka: Nathalie datum Pet Okt 07, 2005 8:01 pm; ukupno izmenjena 1 put
 
Nathalie
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 03 Okt 2005
Poruke: 27
Mesto: planet earth

blank.gif
PorukaPostavljena: Pet Okt 07, 2005 8:00 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Ubistvo Julija Cezara

Cezar je ubijen od grupe senatora u atentatu prilikom ulaska u senat, na Martovske Ide 15. marta 44 p.n.e.. Uboden je noževima 23 puta. Na čelu urote nalazili su se Marko Junije Brut, Gaj Kasije Longin i Gaj Trebonije.
Prema tradiciji Cezarove posljednje reči upućene Brutu su bile ( nekoliko verzija ):

Καὶ συ τέκνον? ( grčki, I ti, sine? )
Tu quoque, Brute, filī mī! ( latinski, Zar i ti, Brute, sine moj! )
Et tu, Brute? ( latinski, I ti, Brute? )

Nakon Cezarovog ubojstva stvoren je drugi trijumvirat između Marka Antonija, Oktavijana i Marka Emilija Lepida. Kada su se trijumviri obračunali sa Cezarovim ubojicama (svi su ili ubijeni ili počinili samoubistvo) izbio je novi građanski rat između Oktavijana sa jedne i Marka Antonija i Kleopatre VII. sa druge strane. Pobedom u pomorskoj bitci kod Akcija, 31 p.n.e., Oktavijan je postao samovladar a od 27 p.n.e. i službeno prvi Rimski car.

_________________
"The most wasted day is that in which we have not laughed."(Chamfort)
 
Ce___
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 18 Nov 2005
Poruke: 32
Mesto: nis

serbia.gif
PorukaPostavljena: Pet Nov 18, 2005 6:04 am    Naslov poruke: istorija u crtama Na vrh strane Na dno strane

4500: Civilizacija u Suzi i Ki{u
4241: Pojava egipatskog kalendara (?)
3800: Civilizacija na Kritu
3500-2631: A. STARO KRAQEVSTVO-Egipat i pojava pisma u egiptu
oko 3200 Faraon Mena ujedinio gornji i doni Egipat
3098-3075: Kufu (Keops po Herodotu)
3067-3011: Kafre (Kefren)
3011-2988: Menkaure (Micerinus)
oko 2750 p.n.e Sargon 1 ujedinio zemlje Sumera i Akada i od njih nastaje Vavilonija
2738-2644: faraon Pepi /11/ (najdu`a vladavina za koju se zna)
2631-2212: Feudalno doba
2375-1800: B. SREDWE KRAQEVSTVO-Egiipat
2212-2192: Amenemhet /1/
2205.-1766.: "Sia Dinastija"-Kina
2192-2157: Senusret (Sesostris) /1/
2123-2081: Hamurabi, kraq Vavilona
2117-2094: Hamurabi pokorava Sumer i Elam
2099-2061: Senusret /111/
2061-2013: Amenemhet /111/
1800: Civilizacija u Palestini
1800-1600: Vladavina Hiksa u Egiptu
1766.-1123.: "[ang (i Jin)" dinastija-Kina
1746-1169: Vladavina Kasita u Vaviloniji
1716: Uspon Asirije pod [am{i-Adadom /11/
1650-1220: Jevrejsko ropstvo u Egiptu (?)
1600-1360: Egipatska vladavina nad Palestinom i
Sirijom
1582: Kekrop osniva Atinu
1580-1100: V. CARSTVO-Egipat
545-1514: Tutmos /1/
1514-1501: Tutmos/ 11/
1501-1479: Kraqica Hat{epsut
1479-1447: Tutmos /111/
1461: Bura-Buria{ /1/, kraq Vavilonije
1412-1376: Amenhotep /111/
1400-1360: Doba Tel-el-Amarne koincidira sa; Pobuna
Zapadne Azije protiv Egipta
1380-1362: Amenhotep /4/ (Ehnaton)
1360-1350: Tutankamon
1346-1322: Harmhab
1321-1300: Seti /1/
1313: ? Osnivawe Tebe od strane Kadma
1300-1233: Ramzes /11/
1276: [almaneser /I/ ujediwuje Asiriju
1261-1209: ? Herkul
1250: Tezej u Atini; Edip u Tebi; Minos i Dedal
u Knososu
1233-1223: Merneptah
1214-1210: Seti /11/
1213: ? Rat Sedmorice protiv Tebe
1205-1100: /XX /dinastija: kraqevi Ramesidi
1204-1172: Ramzes /111/
1200: Jevreji osvajaju Hanaan
1200: Goideli~ki Kelti upadaju u Englesku
1200: ? Dolazak Agamemnona na vlast u Grckoj
1192-1183: Opsada Troje
1176: ? Dolazak Oresta na vlast
1122.-255.: "^ou dinastija"-Kina
1104: ? Dorska invazija Gr~ke
1000: Hram Here u Olimpiji
1025-1010: Saul, kraq Jevreja
1010-974: David, kraq Jevreja
974-937: Solomon, kraq Jevreja
900: Britonski i belgijski Kelti upadaju u
Englesku
884-859: Asurbanipal /11/, kraq Asirije
859-824: [almanezer /111/, kraq Asirije
811-808: Samuramat (Semiramis) u Asiriji
813.(?): Osnivawe Kartagine
776: Prve (?) Olimpijske igre
753: osnovan Rim
750-650: Grci naseqavaju Tra~ko poluostrvo
750-594: Doba aristokratije u Gr~koj
732-722: Asirija zauzima Damask i Samariju;pokorava Vaviloniju
725-05: Prvi Mesenski rat
722-705: Sargon /11/, kraq Asirije
709: Deioces, kraq Medesa
705-681: Senakerib, kraq Asirije
689: Senakerib pqa~ka Vavilon
681-669: Esarhadon, kraq Asirije
674-650: Asirsko zauze}e Egipta
669-626: A{urbanipal (Sardanapal), kraq Asirije
660-583: Zaratustra (Zoroaster)?
Oko 660 p.n.e.: Dolazak Mongola u Japan
652: Gig, kraq Lidije
649-31: Drugi Mesenski rat, Tirtej, pesnik, u
Sparti
640-584: Sijaksares, kraq Medesa
639: Pad Suze; kraj Elama; Josiah (Jo{ua), kraq
Jevreja
630: Likurgovi zakoni u Sparti (?)
620: Drakonovi zakoni u Atini
615: Jevreji po~iwu da naseqavaju Egipat
612: Pad Ninive; kraj Asirije
610-561: Aliates, kraq Lidije
605-562: Nebukadrezar (Nabukodonosor) /11/, kraq
Vavilonije
604.-517.: Lao Ce (?)

597-586: Nebukadrezar zauzima Jerusalim
595: Prvi Sveti Rat
594: Solonovi zakoni u Atini
586-538: Jevrejsko ropstvo u Vavilonu
580: Jezekiq u Vavilonu
570-546: Krez, kraq Lidije
560: Porast uticaja Gr~ke u Egiptu
558: Kartagina osvaja zapadnu Siciliju,
Sardiniju, Korziku itd.
555-529: Kir /1/, kraq Medesa i Persijanaca
551.-478.: Konfu~ije
550: Emporijum ([panija); 535: Elea (Italija)

546: Kir zauzima Sard
539: Kir zauzima Vavilon i stvara Persijsko
carstvo
529-522: Kambiz, kraq Persije
527-10: Hipija diktator u Atini
525: Persijsko osvojewe Egipta
521-485: Darije /1/, kraq Persije
509: Uspostavqawe Rimske republike
508: Rat sa Etrurcima; Horacije Koklit
490 Grci potukli Persijance na Maratonskom polu
485-464: Kserks /1/, kraq Persije

485: Pobuna Egipta protiv Persije
484: Kserks ponovo osvaja Egipat
482: Egipat se udru`uje sa Persijom u ratu
protiv Gr~ke
480: Bitka kod Salamine(Grci potukli Persijce)
464-423: Artakserks /1/, kraq Persije
463-31: Periklova javna karijera
459-54: Neuspeh atinske ekspedicije u Egipat
455: Neuspeh atinskog pohoda na Egipat
450-428 perikle upravlja Atinom
431-04: Peloponeski rat
430: Kuga u Atini; su|ewe Periklu
429: Periklova smrt; Kleon na vlasti; Sofoklov
"Kraq Edip"
423-404: Darije /11/, kraq Persije
405: Spartanska pobeda kod Egospotama;
404: Kraj Peloponeskog rata; tiranija
Tridesetorice u Atini
404-359: Artakserks /11/, kraq Persije
403.-221.: Period borbe protiv neposlu{nih dr`ava-Kina
399: Su|ewe i smrt Sokrata
399-60: Agesilaj, kraq Sparte
398-87: Dionisije pokorava ju`nu Italiju
397: Rat izme|u Sirakuze i Kartagine
390: Gali pusto{e Rim
383: Spartanci osvajaju Kadmeju u Tebi
378-54: Drugo Atinsko carstvo
367-57: Dionisije /II/, diktator u Sirakuzi; Dion
planira reforme
367: Platon pose}uje Dionisija/11/
359: Filip /11/, regent Makedonije
359-338: Ochus, kraq Persije
357-46: Rat izme|u Atine i Makedonije
357-46: Progonstvo Dionisija /11/
356-46: Drugi sveti rat
356: Ro|ewe Aleksandra Velikog;
354: Ubistvo Diona
349: Filip napada Olint;
343-341: Prvi samnitski rat
342-38: Aristotel tutor Aleksandra
340: Timoleon pobe|uje Kartagiwane
340-338: Rat sa Latinima; raspad Latinskog
saveza
338: Filip pobe|uje Atiwane kod Heroneje;
338-330: Darije /111/, kraq Persije
335: Aleksandar spaquje Tebu i po~iwe svoje
persijske pohode
334: Bitka na Graniku; Aleksandar ulazi u
Jerusalim
333: Bitka kod Isa
332: Gr~ko osvojewe Egipta; osnivawe
Aleksandrije
331: Aleksandar zauzima Vavilon
330: Bitka kod Arbele; Bliski istok postaje deo
Aleksandrovog carstva
329-28: Aleksandrova invazija centralne Azije
327: Smrt Kleita i Kalistena
327-25: Aleksandar u Indiji
327-304: Drugi samnitski rat
324: Demostenovo progonstvo
323: Aleksandrova smrt; Lamiski rat;Judeja postala pokrajina Sirije; Ptolemej /1/ (Soter) osniva dinastiju
Ptolemeja u Egiptu
322: Smrt Aristotela, Demostena i Diogena
322-288: Teofrast na ~elu Likeja
321: Podela Aleksandrovog carstva;
321: Rimqani pora`eni kod Kaudinskog
klanca
320: Ptolemej /1/ osvaja Jerusalim;
317-07: Demetrije Faleranin na vlasti u Atini
316: Kasandar, kraq Makedonije
315-01: Antigon /1/ (Kiklop), kraq Makedonije
314: Antigon /1/ progla{ava slobodu Gr~ke;
Zenon dolazi u Atinu
310: Agatokle, diktator Sirakuze, napada Afriku
306-02: Rat izme|u Kasandra i Demetrija Poliorketa
za prevlast nad Gr~kom
298-290: Tre}i samnitski rat
288-70: Straton na ~elu Likeja
283: Rim zauzima najve}i deo gr~ke
Italije
283-30: Antigon /11/ (Gonat), kraq Makedonije
280: Aristarh sa Samosa, astronom; uspon Ahajskog
saveza; Pir poma`e Tarentu protiv Rima
280-62: Antioh /1/ (Soter), car Seleukida
280-79: Galska invazija Makedonije i Gr~ke
280-279: "Pirove pobede" kod Herakleje i
Askuluma
279: Pirova invazija Sicilije
277: Galska invazija Male Azije
272: Rim zauzima Tarent
270-16: Hijeron /11/, diktator Sirakuze
266-61: Hremonidski rat
264-241: Prvi punski rat
261: Antigon /11/ zauzima Atinu
261-47: Antioh /11/ (Teos), seleukidski kraq
261-32: Kleant na ~elu Stoe
255.-206.: "^in dinastija"-Kina
251: Arat iz Sikiona osloba|a svoj grad
248: Hamilkar Barka osvaja Siciliju
243: Arat vodi Ahajski savez protiv Makedonije
242: Agid /4/ poku{ava reformu u Sparti
241: Kartaginska flota pora`ena
nedaleko od obale Egadskih ostrva;
Sicilija rimska provincija
241-236: Rat najamnika protiv Kartagine
239-29: Demetrije /11/, kraq Makedonije
239: Kartagina predaje Rimu Sardiniju i
Korziku
237: Hamilkar u [paniji
232-07: Krisip na ~elu Stoe
230: Rat Rima sa ilirskim piratima
230-146 Rimljani zauzimaju veliki deo Balkana
230.-222.: Osvajawe i ujediwewe Kine kroz [i
Hunagtija
229: Arat osloba|a Atinu
229-21: Antigon /111/ (Doson), kraq Makedonije
226-24: Reforme Kleomena /III/ u Sparti
225: Zemqotres razara Rodos
222: Rim zauzima Cisalpsku Galiju
219-201: Drugi punski rat
223-187: Antioh /111/ (Veliki), seleukidski kraq
221: Antigon /111/ pobe|uje Kleona /111/ kod
Selasije
221: Hanibal zapovednik u [paniji
221-179: Filip /V/, kraq Makedonije
219-201: Drugi punski rat
218: Hanibal prelazi Alpe i pobe|uje
Rimqane kod Ti~ina i Trebije
217: Hanibal pobe|uje Rimqane kod
Trazimenskog jezera; Fabije
Maksim diktator
216: Hanibalova pobeda kod Kane
215: Pakt izme|u Hanibala i Filipa /5/
215: Savez Filipa /5/ i Hanibala
214-05: Prvi makedonski rat sa Rimom
214: Plaut
212: Marcel zauzima Sirakuzu; smrt Arhimeda; Rimqani zauzimaju Sirakuzu
210: Sicilija postaje rimska provincija
207: Revolucija Nabisa u Sparti
206. p.n.e.-221 n.e.: "Han dinastija"-Kina
205: E gipat rimski protektorat
203: Hanibal opozvan u Afriku
202: Scipion pobe|uje Hanibala kod
Zame;
201: [panija rimska provincija
200-197: Drugi makedonski rat
197: [panija anektirana Rimu
196: Flaminin progla{ava slobodu Gr~ke;
189: Rimqani pobe|uju Antioha /3/ kod
Magnezije
179-68: Persej, kraq Makedonije
175-38: Antioh /4/ (Epifan), seleukidski kraq
175-63: Mitridat, kraq Parte
174: Antioh /4/ ponovo izgra|uje Olimpijon
171-68: Tre}i makedonski rat
168: Makedonija anektirana Rimu
168: Emilije Paul pobe|uje Perseja kod Pidne;
Antioh /IV/ pqa~ka Hram u Jerusalimu
163-62: Antioh /5/ (Eupator), seleukidski kraq
162-50: Demeter /1/ (Soter), seleukidski kraq
161: Juda Makabejac sklapa sporazum sa Rimom
160: Poraz i smrt Jude Makabejca
155-138: Rat Rima sa Musitancima
155: Karnead u Rimu
150-146: Tre}i punski rat
150-45: Aleksandar Balas, seleukidski kraq
147-140: Uspesi Virijata protiv Rima u
[paniji
146: Mumije pqa~ka Korint; Gr~ka i Makedonija
postaju rimske provincije;Scipion Afrikanac Mla|i razara
Kartaginu; {irewe rimske vlasti na sever
Afrike
139: Prvi ustanak robova na Siciliji
113-101: Ratovi protiv Kimbra i Tevtonaca
112-105: Jugurtin rat
107, 104-100, 87: Marije konzul
104-78: Aleksandar Janej, kraq Judeje
103-99: Drugi ustanak robova na Siciliji
100: Marije savla|uje Saturnina; ro|en
Julije Cezar
91-89: Gra|anski rat u Italiji
88: Sula, konzul; Marijevo bekstvo
88-84: Prvi Mitridatov rat
88: Masakr Rimqana na Bliskom istoku
86: Sula zauzima Atinu i pobe|uje
Arhelaja kod Heroneje
86: Marije i Cina svrgavaju Sulu; smrt
Marijeva
83-81: Drugi Mitridatov rat
83: Sula se iskrcava kod Brundizija
82: Sula zauzima Rim; strahovlada
reakcionara
80-72: Pobuna Sertorija u [paniji
79: Povla~ewe i, 78. smrt Sulina
75-63: Tre}i Mitridatov rat; pobede Lukula i
Pompeja
74-71: Spartak
64: Zauzimane Sirije
62: Cezar pretor: Klodijeva lo{a uprava
61: Cezar namesnik [panije; povratak i
trijumf Pompejov
60: Prvi trijumvirat: Cezar, Kras,
Pompej
59: Cezar konzul;
58-50: Cezar osvaja Galiju
55: Pompej i Kras konzuli; Cezar u
Germaniji i Britaniji
53: Nasiqe Klodija i Milona u Rimu;
Krasov poraz kod Kare
52: Klodijeva pogibija; su|ewe Milonu;
Pompej, sam na polo`aju konzula;
Vercingetoriksova pobuna
49: Cezar prelazi Rubikon i zauzima Rim
48-47: Cezar u Egiptu i Siriji;
47: Cezarove pobede kod Zele i Tapsa;
46: Cezar imenovan za diktatora na deset
godina; revizija kalendara;
45: Cezar pobe|uje Pompejeve pristalice
u [paniji;
44: Ubistvo Cezara;
43: Drugi trijumvirat: Antonije,
Oktavijan, Lepid; Ciceronova
pogibija
42: Brut i Kasije ginu kod Filipa
41: Antonije i Kleopatra u Tarsosu
40: Pomirewe Antonija i Oktavijana kod
Brundizija;
36: Antonije osvaja Partiju
32: Antonije se `eni Kleopatrom
31: Oktavijan pobe|uje Antonija kod
Akcija
30: Samoubistvo Antonija i Kleopatre;
Egipat pripojen Imperiji; Oktavijan
sam vlada Rimom
30: Oktavijan dobija tribunsku vlast do`ivotno;
30. p.n.e. - 192. n.e.: RIMSKI PRINCIPAT
27: Oktavijan postaje Avgust

27. p.n.e. - 68. n.e.: JULIJEVSKO-KLAUDIJEVSKA
DINASTIJA
27. p.n.e. - 14. n.e.: Avgustov principat
17: Gorwa i Dowa Germanija anektirane
12-9: Druzovi pohodi u Germaniji; Tiberije osvaja
Panoniju
6: Tiberije na Rodosu
4. n.e.: Avgust usvaja Tiberija
14: Avgustova smrt
14-37: Tiberijev principat
37-41: Gajev (Kaligulin) principat
41-54: Klaudijev principat
43: Osvajawe Britanije
49: Seneka pretor, zatim u~iteq Neronov
54-68: Neronov principat
55: Seneka posve}uje Neronu esej "O blagosti";
Neron otrovao Britanika
59: Neron nare|uje pogubqewe svoje majke Agripine
62: Senekin pad; Persijeva smrt; Neron ubija
Oktaviju i `eni se Popejom
65: Pogubqewe Seneke i Lukana
67. n.e.: Dolazak Budizma u Kinu
68-70: Klaudije /111/, imperator
68-69: Galbin principat
69 (januar-april): Otov principat
69 (juli-decembar): Vitelijev principat
69-96: FLAVIJEVSKA DINASTIJA
69-79: Vespazijanov principat
70-80: Rimqani osvajaju Vels
79-81: Titov principat
81-96: Domicijanov principat;
93: Progon Jevreja, hri{}ana i filozofa
96-98: Nervin principat
98: Tacit konzul
98-117: Trajanov principat
101-2: Trajanov prvi rat protiv Da~ana
105-7: Trajanov drugi rat protiv Da~ana
114-6: Trajanovi pohodi protiv Partije
114: Osvajane Jermenije, Asirije, Mesopotamije
117-38: Hadrijanov principat
138-61: Principat Antonina Pija
161-80: Principat Marka Aurelija Antonina
161-9: Lucije Ver suvladar
162-5: Rat protiv Partije
175: Pobuna Avidija Kasija
180: Smrt Marka Aurelija
180-92: Komodov principat
183: Lucilina zavera
185: Pogubqewe Perenisa
189: Glad; pogubqewe Kleandra
190: Pertinaks, prefekt
193 (1. jan.): Ubistvo Komoda
193: Pertinaks i Didije Julijan, imperatori
193-211: Septimije Sever, imperator
211-17: Karakala
218: Elagabal, imperator
221.-264.: Period Tri kraqevstva-Kina
221.-618.: "Mawe dinastije"-Kina
235-38: Maksim, imperator
238-44: Gordijani /1/, /11/, /111/, imperatori
241-72: [apur /1/, kraq Persije
244-49: Filip Arabqanin, imperator
249-51: Decije, imperator;
251-53: Gal, imperator
253-60: Valerijan, imperator
253-68: Galijen, imperator
254: Markomani napadaju severnu Italiju
255: [apur napada Siriju
257: Valerijanov edikt protiv hri{}ana
259: Goti pusto{e Malu Aziju

270-75: Aurelijan, imperator
271: Varvari napadaju Italiju
275-76: Tacit, imperator
276-82: Prob, imperator
282-83: Kar, Karin, Numerijan, imperatori
284: Dioklecijan, imperator
286-305: Maksimijan, koimperator
292: Galerije i Konstancije, cezari
306: Konstantin postaje cezar
309-379: [apur /11/, kraq Persije
313-23: Konstantin i Licinije dele imperiju
323: Licinije pora`en kod Adrijanopoqa
324-37: Konstantin jedini imperator
325: Nikejski sabor
326: Konstantin ubija sina, sestri}a i `enu
330: Konstantinopoq postaje prestonica
337: Konstantinova smrt
353-361: Car Konstantin, sam na tronu
361-363: Julijan, car
363-364: Jovijan, car
364-367: Car Valentinijan /1/, Zapadno carstvo
364-378: Car Valens, Isto~no carstvo
366-384: Papa Damas /1/
372: Huni prelaze Volgu
375: Huni ulaze prodiru Evropu
375-383: Car Gracijan, Zapadno carstvo
378: Bitka kod Adrijanopoqa
379-395: Teodosije /1/, car Vizantije
383-392: Car Valentinijan /11/, Zapadno carstvo
389-461: Sveti Patrik
392-394: Car Eugenije, Zapadno carstvo
394: Kraj Olimpijskih igara
394-423: Car Honorije, Zapadno carstvo
395-408: Car Arkadije, Isto~no carstvo
395-410: Alarih /1/, kraq Vizigota
402: Alarih pora`en kod Polencije
403: Ravena postaje prestonica Zapadnog carstva
404: Kraj gladijatorskih igara
407: Rimske legije napu{taju Britaniju
408-450: Car Teodosije /11/, Isto~no carstvo
410: Alarih pqa~ka Rim
425-455: Car Valentinijan /111/, Zapadno carstvo
428-431: Nestorije, patrijarh u Konstantinopoqu
429: Vandali osvajaju Afriku
432-461: Sv. Patrik u Irskoj
440-461: Papa Lav /1/
449: Anglosaksonci napadaju Britaniju
450-467: Car Marcijan, Isto~no carstvo
451: Atila pora`en kod grada Troa
452: Lav /I/ odvra}a Atilu iz Rima
453: Smrt Atilina
454: Valentinijan /111/ ubija Aecija
455: Gajzerih pqa~ka Rim
456: Ricimer vlada Zapadom
457-461: Car Majorijan, Zapadno carstvo
466-483: Vizigoti osvajaju [paniju
474-491: Car Zenon, Isto~no carstvo
475-476: Romul Avgustul
475-526: Teodorik, kraq Ostrogota
476: Kraj Zapadnog rimskog carstva
481: Klodovik i Franci po~iwu osvajawe Galije
491-518: Car Anastazije /1/, Isto~no carstvo
493-526: Teodorik vlada Italijom
522 n.e.: budizam sti`e u Japan
527-565: Car Justinijan /1/, Isto~no carstvo
531-579: Kosru /I/, kraq Persije
535-553: "Gotski rat" u Italiji
546-553: Totila vlada Italijom
589-628: Kosru /II/, kraq Persije
616: Persijanci osvajaju Egipat
618.-905.: "Tang dinastija"-Kina
637-642: Arabqani osvajaju Persiju
768-814: Vladavina Karla Velikog-Franci
843: Frana~ko Carstvo raspalo se na Nema~ku,Italiju i Francusku
907.-960.: Pet "Malih dinastija"-Kina
960.-1127.: "Severna Sung dinastija"-Kina
1095-1099 Prvi krsta{ki rat
1127.-1279.: "Ju`na Sung dinastija"-Kina
1146-1148 Drugi krsta{ki rat
1161.: Prva poznata upotreba baruta u ratu
1162.-1227.: Xingis Kan
1189-1192. Tre}i krsta{ki rat
1202-1204 ^etvrti krsta{ki rat
121.: Xingis Kan napada Kinu
1260.-1368.: "Juan (Mongolska) dinastija"
1269.-1295.: Kublaj Kan
[/font][/font]

_________________
I know that I hung on the tree lashed by
winds Nine full nights,
And gave to Odin,Myself to Myself,
On that tree the depths of whose roots No one knows.
No bread sustained me Nor goblet. I looked down. I gathered the runes, Screaming I gathered Them;
And from there I fell Again.
 
Reponja
Upućeni član
Upućeni član



Godine: 38

Datum registracije: 13 Avg 2005
Poruke: 335
Mesto: Novi Sad

serbia.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 20, 2005 6:31 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Primetio sam da je stavljeno kako je 1459 cela Srbija pala pod Turke. To nije tacno, jer je tada samo despotovina pala pod Turke, dok su druge srpske zemlje, pre svega srpska kraljevina u Bosni nastavile da pruzaju otpor Turcima. Kao konacan pad Srbije moze da se uzme pad Zete (1499).

_________________
Milo moje, mimo tvoje volje
sve nas ceka pet asova ka dolje!
 
Bajadk
Odomaćeni član
Odomaćeni član



Godine: 49

Datum registracije: 08 Mar 2004
Poruke: 1077
Mesto: Podgorica - Danmark

montenegro.gif
PorukaPostavljena: Pon Dec 05, 2005 11:16 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Pad Zete nema nista sa zauzimanjem Srbije od strane Osmanlija. Milim tako pise u knjigama. Ispravite me ako grijesim.
 
dekija85
Dobro upućeni član
Dobro upućeni član



Godine: 39

Datum registracije: 06 Jan 2006
Poruke: 672
Mesto: Beograd

serbia.gif
PorukaPostavljena: Sub Jan 07, 2006 8:49 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

prvi svetski rat se desio 1914 godine i poceo je na prostorima srbije to je bila jedna od najvecih ljudskih katastrofa poginulo je mnogo nevinih ljudi

_________________
NO REMORSE NO REGRET
 
Bajadk
Odomaćeni član
Odomaćeni član



Godine: 49

Datum registracije: 08 Mar 2004
Poruke: 1077
Mesto: Podgorica - Danmark

montenegro.gif
PorukaPostavljena: Sub Jan 07, 2006 3:41 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Posto je danas Bozic da napomenem da je danas godisnjica Mojkovacke bitke, o mkojoj se malo prica, a koja je usla u istoriju ne samo po pobjedi crnogorske vojske nad mnogo jacim austrougarima nego i po tome sto se za SPAS jedne vojske druga vojska zrtvovala.
 
Reponja
Upućeni član
Upućeni član



Godine: 38

Datum registracije: 13 Avg 2005
Poruke: 335
Mesto: Novi Sad

serbia.gif
PorukaPostavljena: Pon Jan 30, 2006 7:03 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Bajadk je napisao/la sledeće:
Pad Zete nema nista sa zauzimanjem Srbije od strane Osmanlija. Milim tako pise u knjigama. Ispravite me ako grijesim.


Ima, jer je Zeta jedna od srpskih zemalja, kao i Raska, Bosna, Zahumlje, Travunija i Paganija. Prvi srpski kralj je bio zetski knez Mihailo, krunisan 1077.

_________________
Milo moje, mimo tvoje volje
sve nas ceka pet asova ka dolje!
 
Bajadk
Odomaćeni član
Odomaćeni član



Godine: 49

Datum registracije: 08 Mar 2004
Poruke: 1077
Mesto: Podgorica - Danmark

montenegro.gif
PorukaPostavljena: Pon Jan 30, 2006 8:21 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Prvi srpski kralj??? U koju knjigu to pise???


1046 – 1081. GODINE
Dukljom/Zetom vlada knez, a od 1077. Godine kralj Mihailo (kraljevske insignije uputio mu je papa Grgur VII).


Mislis na ovoga??
 
Charmed
Malo ~ mače ~
Malo ~ mače ~





Datum registracije: 03 Avg 2004
Poruke: 14625
Mesto: Nije bitno ko je odakle bitno je ko je kakav covek

serbia.gif
PorukaPostavljena: Ned Feb 05, 2006 4:07 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Momci,necemo da raspravljamo Wink

_________________
Pre nego sto se dodje do brzopletog zakljucka i pre nego sto se pocne misliti lose, Gledaj sa paznjom detalje, vrlo cesto situacija nije onakva kako izgleda nama na prvi pogled!!!!
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Istorija sveta ~ -> Znameniti istorijski dogadjaji Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana prethodna  1, 2, 3, 4  sledeća
Strana 3 od 4

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon