www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

zestoka pica
Strana 1, 2, 3  sledeća
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Male tajne velikih majstora kuhinje ~ -> ~ Napici ~
::  
Autor Poruka
sekula_au
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 48

Datum registracije: 28 Apr 2004
Poruke: 3603
Mesto: adelaide australija/subotica srbija

australia.gif
PorukaPostavljena: Sre Sep 29, 2004 11:15 am    Naslov poruke: zestoka pica Na vrh strane Na dno strane

Džin je piće opojnog mirisa i čarobnog ukusa. Uživanje počinje odlaskom u prodavnicu u kojoj različite vrste pića, zapakovane u boce jarkih boja, mame posetioce da se odluče baš za njih. Ovaj deo je uvek interesantan, čak i ako posetilac već ima omiljenu marku pića. Uvek postoji šansa, makar i mala, da nešto u glavi klikne i da ruka, umesto ka dobro poznatom obliku i bojama, krene ka novoj ili malo poznatoj alternativi.



Osim ako džin ne kupujem sa namerom da odmah bude upotrebljen, najviše volim da flašu stavim na neko vidno mesto, ali ne zajedno sa ostalim pićima. Ona će tu provesti izvesno vreme dok ne sazre pravi trenutak da bude otvorena. Neko će možda reći da to nije velika stvar! Međutim, pre otvaranja pred sobom imate netaknutu, divno dizajniranu i zapečaćenu flašu pića. Otvorena flaša neće nikada biti tako savršena, i svaki trenutak koji prođe posle otvaranja vodi ka neminovnom kraju. Da budem iskren, ovo čekanje ima i svoju praktičnu stranu. Naime, da bi uživali u džinu potrebno je da imate još dva sastojka, tonik i limun, a to nije nešto što je stalno pri ruci. Potrebno je, dakle, vreme da se pribavi sve što je potrebno.

Kada se pravi trenutak približi, sledi otvaranje flaše. Laganim ali odlučnim pokretom pokidaćete slabe komadiće metala koji drže zatvarač u mestu i otvorićete put piću u vašu čašu. Sada ste spremni da uživate u piću na način na koji najviše volite.




Poslednja prepravka: sekula_au datum Sub Okt 02, 2004 7:29 pm; ukupno izmenjena 1 put
 
sekula_au
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 48

Datum registracije: 28 Apr 2004
Poruke: 3603
Mesto: adelaide australija/subotica srbija

australia.gif
PorukaPostavljena: Sre Sep 29, 2004 11:17 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

U stara vremena, ljudi su bili pod utiskom da sve što miriše lepo ujedno i zdravo. Tako su u četrnaestom veku, dok je Crna Smrt harala Evropom, koristili napitke na bazi kleke (pitali ste se odakle dolazi taj čudesan miris?) kao zdravstveni eliksir (za one koji vole da pamte godine, prvi pisani trag o džinizvodnje džina u potiče iz 1572. godine). Postoji verovanje da je džin nastao u Engleskoj ali to zapravo nije istina - verovatnije je da je počeo da se pravi u Italiji i da je zatim prenešen u Holandiju (gde je i zabeležen prvi pisani trag).

Splet okolnosti doveo je do toga da džin u sedamnaestom veku postane pravo englesko piće. Materijala je bilo na raspolaganju, kralj je bio Holandskog porekla, a i narodu je bilo potrebno piće da se opije i zaboravi na težak život. Jak miris kleke pomagao je da se sakrije mali kvalitet pića. Na ovom mestu vredi istaći da, kao i sa većinom drugih pića u ranom periodu, piće koje danas nosi naziv "džin" nije ni izbliza nalik onom što se nekada pilo.

Zapisi kažu da je teško opisati u kojim količinama je džin bio trošen i on je vrlo brzo označen kao vrhunsko zlo i greh. Bolji dani za džin počeli su da se naziru kada je, krajem osamnaestog veka, nastao takozvani suvi džin - odnosno džin koji nije sladak (šećer je, zajedno sa klekom, bio korišćen da sakrije loš kvalitet). A onda se pojavila konkurencija koja je počela da se takmiči kvalitetom, a onda su više klase postale zainteresovane za »novo« piće i to bi bilo to što se Britanije tiče. Nakon što su Amerikanci izmislili koktele i počeli da koriste džin kao bazu (martini!), džin je zaokružio dominaciju svetom (pedesetih godina dvadesetog veka). Dvadesetak godina kasnije na došlo je vreme da vodka preuzme primat, ali to je već za neku drugu priču.
 
sekula_au
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 48

Datum registracije: 28 Apr 2004
Poruke: 3603
Mesto: adelaide australija/subotica srbija

australia.gif
PorukaPostavljena: Sre Sep 29, 2004 11:19 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Džin nastaje mešanjem dve osnovne komponente - neutralnog pića (piće koje je prečišćeno do 96% akohola) i dodataka koji mu daju miris i ukus. Proizvođači koji žele da uštede jednostavno pomešaju alkohol sa ekstraktima i to piće nazovu "džin". Međutim, to nije piće koje želite da pijete; svi proizvođači koji drže do sebe džin prave isključivo u procesu ponovne destilacije.

Tačan proces prouzvodnje je, naravno, tajna. Svaki proizvođač koristi svoje proverene metode koji su mešavina iskustva, nauke, i sujeverja. Proces ponovne destilacije odvija se u (uglavnom) standardnim postrojenjima za jednostruku destilaciju i vrlo je sličan procesu proizvodnje viskija - trik se sastoji u tome da se jedan deo destilata propusti, da se središnji deo sakupi, i da se poslednji deo takođe propusti.


Biljke i ostali sastojci u priču obično ulaze na potpuno različite načine, zavisno od toga koji proizvođač je u pitanju. U Plymouth i Gordons destilerijama dodatni sastojci se u alkohol stavljaju i drže vrlo kratko vreme pre početka destilacije. Nasuprot tome, u Beefeateru sastojke drže u alkoholu i do 24 časa pre destilacije. Bombay Sapphire ima svoj metod - sastojci se drže u posebnoj korpi i to unutar same komore za destilaciju, tako da vodena para prolazi kroz korpu i odnosi sobom opojne mirise i ukuse.

Šta se onda nalazi među tim sastojcima? Postoji oko 120 sastojaka koji se mogu upotrebiti, ali se u praksi koristi samo njih desetak. S obzirom da svaki proizvođač ljubmorno čuva svoju kombinaciju poznati su nam samo neki sastojci poznatih marki džina. Kleka je nezaobilazan sastojak i ona džinu daje glavnu crtu. Odmah posle nje je korijander, koji takođe koriste svi proizvođači. Posle ovoga je - kako ko zna i ume. Najviše se pominju gorka i slatka narandža, limun, razna mirisna ulja i kardamom.

Ako ste se već upoznali sa procesom nastajanja mešanog (blend) viskija, biće vam jasno da je vrlo teško postići konzistentnost u mirisu i ukusu. Zato proizvođači džina mešaju mirisne sastojke na isti način kao što proizvođači viskija prave mešani viski - sastojci nikada nisu od istog proizvođača i ne mešaju se u istim količinama, ali je zato krajnji miris i ukus uvek isti
 
sekula_au
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 48

Datum registracije: 28 Apr 2004
Poruke: 3603
Mesto: adelaide australija/subotica srbija

australia.gif
PorukaPostavljena: Sre Sep 29, 2004 11:21 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Za razliku od viskija, gde postoji veliki broj različitih vrsta, kod džina je situacija znatno jednostavija; postoji vrlo mali broj istaknutih proizvođača.



Gordons

Najpoznatiji je Gordons, delom zbog kvaliteta a delom i zbog marketinga i raspoloživosti. Njega odlikuje jarko žuta flaša koju ne možete promašiti. Zavisno od toga gde ga kupujete, mogu vam ga ponuditi i u zelenoj flaši, ali u toj varijanti ga ne treba pazariti.

Naime, standardna jačina džina je 40% alkohola. U jednom vremenskom trenutku, neko se u Gordonsu dosetio da smanji jačinu na 37.5% i time bude u mogućnosti da se pozicionira na tržištu sa mnogo nižom cenom (u Engleskoj su porezi na pića manje jačine bili daleko manji od poreza na pića veće jačine). Mnogi proizvođači su sledili ovaj primer. Na žalost, smanjivanje jačine dovodi i do smanjivanja kvaliteta. Situacija se ni do sada nije promenila, u Engleskoj ni dan danas ne možete lako naći žutu flašu.


I pored svih mojih napora, nisam uspeo da pronađem prezentaciju ove marke pića. Najbliže što ćete doći je prezentacija matične firme

Beefeater

Jedina destilerija koja se nalazi u Londonu. Naziv je dobio po čuvarima zamka Tower of London; slika jednog od njih zauzima centralno mesto na na etiketi. Ovi čuvari dobili su nadimak "beefeaters" (ili "oni koji jedu teletinu" u bukvalnom prevodu) jednostavno tako što je jedan plemić prilikom posete primetio kako se tu jede mnogo teletine. Osima standardne varijante, Beefeater proizvodi još i luksuznu varijantu džina, Beefeater Crown Jewel, sa 50% alkohola.

Prezentacija je vrlo dosadna i urađena je kao marketinška brošura.


Tanqueray


Gordons je možda poznatiji ali Tanqueray ima daleko najelegantniju i najlepšu bocu. Tamno zelena, sa tamo crvenim pečatom, boca na poseban način leži u ruci. Unutar boce nalazi se džin visokog kvaliteta i visokog procenta alkohola (47%). Ovaj džin se nešto teže nalazi i uopšte nije čudno da sretnete Engleza koji nikada nije čuo za njega.

Tanqueray je 1898-me godine udružio snage sa Gordonsom, i ponekada se kaže da su posle toga podelili svet između sebe.

Internet prezentacija marke Tanqueray nalazi se na adresi i sastoji se od samo jedne strane sa nešto slika i malo teksta.


Plymouth

Nekada najpoznatiji, ovaj džin je imao svoj loš period, dok se sada vraća među glavne igrače. Neki Plymouth džin gledaju kao potpuno drugu vrstu džina, jer je značajno suvliji (manje sladak) od ostalih. Ovaj džin se ujedno pominje i u prvom pisanom tragu o pravljenju martinija. Plymouth proizvodi džin sa etiketom "Army Strength" jačine 57.5%.

Prezentacija ove marke džina je ubedljivo najružnija ali sa najviše informacija.


Bombay

Bombay Sapphire pojavio se tek pedesetih godina dvadesetog veka i ponovo od džina načinio piće koje je u modi. Ovo je delikatno piće (setite se samo na koji način se iz sastojaka izvlače mirisi prilikom destilacije) zapakovano u modernu i izazovnu plavo obojenu flašu.

Kao što je i red, Bombay Sapphire ima najelegantniju prezentaciju Urađen korišćenjem Flash tehnologije, u prepoznatljivoj plavoj boji, prezentacija je čak i na momente zabavna. Ako vam zabava nije cilj, onda je, zbog forme, pomalo naporno čitati tekstove.
 
sekula_au
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 48

Datum registracije: 28 Apr 2004
Poruke: 3603
Mesto: adelaide australija/subotica srbija

australia.gif
PorukaPostavljena: Sre Sep 29, 2004 11:23 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

dzin-tonik


Budimo realni - niko zapravo ne pije čist džin. Nešto ljudi meša džin sa vermutom (dakle martini) a ogromna većina pije džin sa tonikom. Osim džina i tonika (isključivo originalni Schweppes, molim) biće vam potreban i limun i led. Džin i tonik možete mešati u odnosu od jedan prema tri do jedan prema jedan.


Najbolje je da imate čašu sa debelim dnom i ravnim zidovima. Unutra stavite tri kocke leda (idealno je da led napravite koristeći negaziranu mineralnu vodu), kolut limuna, a zatim dodajte izvesnu količinu džina (oko jedne četvrtine čaše). Preko dolijte još dva puta toliko tonika i pripremili ste sebi jedno od najsavršenijh pića na svetu - džin tonik!

Interesantno je da je džin-tonik, za razliku od svih drugih koktela, nastao manje više spontano. Naime, krajem devetnaestog veka džin je zamenio rum kao zvanično piće Britanske mornarice. U to vreme, veliki neprijatelji mornara bili su stomačne bolesti, skorbut i malarija. Protiv prvog problema koristili su Angostura Bitters, a protiv drugog zeleni limun (eng. lime). Protiv malarije korićen je specijalan tonik (Tonic Water - koga je kreirao Jacob Schweppe. I tako je, mešanjem svih ovih sastojaka, nastalo najpoznatije letnje piće.
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 5:24 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Viski

Prvi pisani trag o viskiju potiče iz Škotske, iz godine 1494, i to iz pisma kojim se od opata Johna Cora naručuje oko 70 litara vode života. Sedamdeset litara sasvim sigurno nije količina koju bi pravio početnik tako da se pretpostavlja da je veština u to vreme u dobroj meri bila savladana. Nedostatak opipljivog dokaza omogućio je pripadnicima nekoliko nacija da, uz teorije različitog nivoa uverljivosti, da je viski nastao baš u njihovoj zemlji. Najglasniji su Irci, sa indirektnim dokazima da su oni viski proizvodili bar tri stotine godina pre Škota (inače, predanje govori da je u Irsskoj viski prvi napravio Sveti Patrik, inače škotski emigrant). Sa druge strane zemaljske kugle (Indija, Kina) stižu glasovi da su oni prvi, i da se to kod njih radilo još i pre osmog veka.


Destilacija


Destilacija je proces kojim se viši alkoholi izdvajaju iz smeše. U jednostavnijoj varijanti za destilaciju je potreban kazan u koju se stavlja smeša i koji je izložen vatri, cev koja odvodi alkohole koji isparavaju i posuda u kojoj se alkoholi kondenzuju. Tokom procesa destilacije početna smeša razdvaja se na tri dela - glavu, srce i rep. Cilj destilacije je da se sačuva samo srednji deo. Glava i rep se ne bacaju već postaju deo smeše u narednom ciklusu destilacije. Ne postoji precizan način da se odredi koje delove smeše treba sačuvati a koje odbaciti; to znanje se prenosi sa kolena na koleno i stiče godinama vrednog rada.

Ovakav način destilacije nije efikasan jer su za proizvodnju pića i uklanjanje štetnih sastojaka iz smeše potrebne dve ili čak tri destilacije. Početkom devetnaestog veka, neekonomičnost ove vrste destilacije postala je ozbiljna prepreka širenju viskija. Proces kontinuirane destilacije drastično je povećao efikasnost jer je omogućio da se proces odvija neprekidno.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 5:26 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Malt viski

Proces proizvodnje viskija počinje prikupljanjem određene količine ječma. Kod njega se izaziva klijanje potapanjem u vodu. Proces klijanja (koji, uzgred, prevodi skrob u šećer) se zaustavlja naglim sušenjem. Sušenje se obično obavlja u dimu treseta, koji ujedno počinje da formira finalni ukus viskija. Nakon sušenja ječam se melje (ne suviše fino ali i ne suviše krupno) a zatim potapa u toplu vodu (nemojte se zavarati, voda mora biti tačno određene temperature da bi proces uspeo). Voda se zatim prebacuje u postrojenja za fermentaciju, dodaje se kvasac, i započinje proces koji traje od 48 do 60 sati.


Konačno, obavlja se destilacija (zapravo dve) u velikim bakrenim destilatorima. Poslednji korak je ujedno i najvažniji: u procesu destilacije određeni se delovi odbacuju - ključ uspeha je znati tačno koji deo treba sačuvati a koji odbaciti.

Posle destilacije na redu je starenje, isključivo koristeći burad od hrastovine, u minimalnom trajanju od tri godine. Čak i do 60% ukusa viski dobija od hrastovine. Za starenje viskija koristi se isključivo "polovna" burad, odnosno burad u kojima je nastajao burbon ili šeri.

Kada bi proces pravljenja viskija bio jednostavan kao što je opisano u prethodna tri pasusa, svi viskiji bi imali isti ukus. Međutim, distilerije unose svoje (dobro čuvane) specifičnosti na svakom koraku ovog komplikovanog procesa. Svaki sastojak se pažljivo bira i kontroliše. Na primer, neki vodu od koje prave viski puštaju da teče kilometrima preko uglja da pokupi njegovu aromu. Drugi koriste burad specijalnog oblika, ili burad prave od drveta koje potiče iz specificnih delova zemaljske kugle. Neki još uvek koriste samo ručno sečeni ugalj.

Poznatije marke malt viskija su: Glenmorangie, Laphroaig, Glenfiddich.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 5:27 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Grain i blend

Grain viski

Kako je popularnost viskija rasla, postajalo je sve teže zadovoljiti potražnju. Proces proizvodnje malt viskija je komplikovan i spor. U pomoć dolazi novi proces destilacije nazvan kontinuirana distilacija kojim se dobija grain viski, u procesu proizvodnje koji je praktično identičan procesu proizvodnje malt viskija.

Ukus grain viskija različit je od ukusa malt viskija - ovaj drugi poseduje ukus znatno kompleksnijeg karaktera. Zbog toga niko zapravo ne pije grain viski - on je samo korak ka sledećem stepeniku...


Blend viski


Neki bi rekli da blend viski kombinuje najbolje od dva sveta. Dobija se kvalitet približan malt viskiju i kvantitet približan grain viskiju. Kao i kada je malt viski u pitanju, ne postoji jednostavan recept za izradu blenda. Glavni problem sastoji se u tome da malt ili grain viski proizvedeni jednog dana imaju uvek za nijansu drugačiji ukus od onih proizvedenih drugog dana. Zadatak osobe koja proizvodi blend je da kombinuje veći broj različitih tipova malt i grain viskija tako da rezultat bude piće konzistentnog ukusa. Zadatak se dodatno komplikuje činjenicom da se dešava da neki sastojak jednostavno nije na raspolaganju ili da je prestao da se proizvodi (u kom slucaju proizvođač mora da pronade neku drugu kombinaciju koja daje identičan ukus).

U osnovi svakog blenda nalazi se jedan ili dva malt viskija koji blendu daju osnovni ukus a zatim izvestan broj grain viskija koji piću daju karakter. Dešava se i da se koristi znatno veći broj komponenti. Na primer, J&B Rare sastoji se od kombinacije 36 malt i 6 grain viskija.

Najpoznatije marke blend viskija su: Famous Grouse, Johnnie Walker, Ballantine, Chivas Regal, J&B.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 5:28 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Kako se pije?

Viski drugih zemalja

Iako najverovatnije zemlja u kojoj je viski nastao, Irska je spletom okolnosti u potpunosti izgubila primat u proizvodnji i prodaji viskija. Irski viski obično nastaje od mešavine prerađenog i neprerađenog ječma (jeftinije je a i daje više alkohola), bez treseta, i to u procesu trostruke destilacije. Zbog toga ima nešto manje kompleksan ukus. Irski viski koji se verovatno može naci u svetu je Jameson.

Američki viski nastao je tako što su škotski i irski iseljenici preneli svoje znanje na novi kontinent i prilagodili se drugačijim uslovima. Bourbon nije tipičan viski, a pravi se od minimalno 51% kukuruza i mešavine drugih žitarica. Različit je i metod starenja: koriste se isključivo nova, dobro nadimljena burad. Poreklom iz Kentackyja, poznate marke burbona su Jim Beam i Wild Turkey.

Viski iz Tenesija ima specifičan ukus koji duguje procesu filtriranja kroz ugalj od javora. Pretpostavlja se da je neki poljski ili ruski imigrant doneo tehniku koja se u šesnaestom veku koristila u Poljskoj za filtriranje votke pre flaširanja. Jack Daniel (koji je inače počeo da se bavi ovim poslom sa sedam, a vodio svoju pecaru sa trinaest godina) je prvi počeo sa koršcenjem ove tehnike i time kreirao piće koje je proslavilo američki viski. Najpoznatija marka viskija iz Tenesija je naravno Jack Daniel's.


Kako se pije?


Nije neophodno da se viski, ma koliko dobar, pije čist. Zapravo, veruje se da razblaživanje pomaže da se kompleksni mirisi i ukusi ovog pića ukrote. Retko ko ima privilegiju da razblaži viski istom izvorskom vodom od koje je nastao, ali će bilo koja druga čista voda biti dobra. Ako možete, izbegnite korišcenje hlorisane vode (ili kocki leda) koja će jako uticati na ukus.

Škoti obično piju viski razblažen vodom u odnosu jedan prema jedan. Amerikanci svoje piće piju nešto jače, dok Japanci viski piju jako razblažen i sa puno leda.


_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 5:42 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Rakija od jabuka

Za rakiju se koriste gotovo sve sorte jabuka, međutim, najbolji kvalitet dobija se od onih koje su bogatije šećerom, karakterističnom aromom i ukupnim kiselinama, a takve sorte su na primer: Delišes i Jonatan

Za pečenje kvalitetne rakije jabuke treba brati u punoj zrelosti kada imaju u proseku preko deset odsto šećera, dovoljno aromatičnih materija i ukupnih kiselina. Ukoliko su jabuke natrule ili blatnjave treba ih očistiti od truleži i dobro oprati. Pranjem se odstranjuju i štetni mikroorganizmi, bakterije i divlji kvasci, koje alkoholno vrenje mogu da usmere u neželjenom pravcu.

Jabuke, zatim, treba iseckati ili izmuljati da bi se alkoholna fermentacija (vrenje) brže odvijala i šećeri u jabukama u potpunosti bili iskorišćeni. Manje količine mogu se drobiti tučkom, ili usitniti seckalicama za voće, a krajnje rešenje je ručno seckanje. Veće količine jabuka trebalo bi usitnjavati u specijalnim muljačama. Ako je dobijena količina suviše suva treba je razrediti dodavanjem mlake, ili hladne itke vode. Komini od jabuka, posebno ako je hladnije vreme, trebalo bi dodati 20 grama selekcionisanog ili pekarskog kvasca za podsticanje vrenja.

Vrenje komine od jabuke, na temperaturi od 18 do 20C, traje dve do tri nedelje, a pri nešto višim temperaturama desetak dana. U prvoj fazi vrenja poželjno je više puta a kasnije jednom ili dva puta dnevno kljuk dobro promešati. Završetak vrenja utvrđuje se vizuelno, ili još bolje pomoću Ekslovog širomera, koji treba da pokaže vrednost do pet stepeni. Kod loše vođenog vrenja moguća je pojava sirćetne kiseline, koja može da prekine vrenje. Ona se može neutralisati dodavanjem 750 grama kalcijum-karbonata, ili 500 grama gašenog kreča, koji se predhodno rastvori u vodi i uz intenzivno mešanje doda komini. Mehurići koji se stvaraju dodavanjem ovih supstanci nestaće onda kada i kiseline u kljuku. Komina iz koje su odstranjene kiseline sklona je kvarenju, pa treba voditi računa da temperatura pri vrenju ne pređe 20 stepeni, a po završetku vrenja kominu treba odmah destilisati. Ako se pečenje rakije ipak kraće odlaže, vrione sudove treba dopuniti, površinu kljuka posuti konzervansom i sudove hermetički zatvoriti.

Destilacija prevrele komine obavlja se oprezno, jer zbog većih sadržaja suvih materijja može lako da zagori. Prvom destilacijom izdvaja se sav alkohol, a redestilacijom (prepekom), uz izdvajanje nepoželjnih sastojaka (metanola i patoke) dobija prečišćen, pojačan destilat, čija se konačna jačina kasnije formira dodavanjem destilovane vode.

U zavisnosti od sorti jabuka, od sto kilograma kljuka može da se dobije od 8 do 10 litara rakije jačine 50 odsto alkohola. Jabuka bi trebalo da odleži u hrastovim buradima, a služi se rashlađena.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 5:56 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

KIMOVA

KIMOVA rakija je proizvedena preradom prirodnog vinskog destilata oplemenjenog maceriranim lekovitim biljem. Kimova rakija je dobijena posebnim procesom proizvodnje i ekstrakcije po jedinstvenoj recepturi u kojoj je sadrzan najbolji odnos sastojaka lekovitog i aromaticnog bilja.

Kimova rakija je u nasem narodu poznato pice koje okrepljuje, otvara apetit i poboljsava varenje kod odraslih osoba.

Pakuje se u flase od 0,1; 0,5; 0,7 i 1 litra.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 6:17 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

LOZOVA

Lozova je rakija koja je
proizvedena tehnologijom
nasih strucnjaka.
Proizvod je visokokvalitetnog
grozdja sto joj daje
prepoznatljiv i poseban
miris i ukus.

Odlikuje se visokim
kvalitetom pa je trazena
sirom nase zemlje.
Osvajac je zlatnih medalja
na mnogim sajmovima.

Pakuje se u flase od
0,1 0,5 i 1 litra
kao i u ekskluzivnim
keramickim cuturama


_________________
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Male tajne velikih majstora kuhinje ~ -> ~ Napici ~ -> zestoka pica Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1, 2, 3  sledeća
Strana 1 od 3

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon