www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Renesansa
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Škola, fax, posao ~ -> ~ Maturski i seminarski radovi ~
::  
Autor Poruka
amina_sa
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 17 Jan 2006
Poruke: 4

blank.gif
PorukaPostavljena: Sre Feb 15, 2006 2:35 pm    Naslov poruke: Renesansa Na vrh strane Na dno strane

Sta znate o renesansi? treba mi i to brzo!

 
*Jovana*
*Jugovićeva sekica*
*Jugovićeva sekica*



Godine: 38

Datum registracije: 25 Mar 2005
Poruke: 3088
Mesto: Nis

serbia.gif
PorukaPostavljena: Sre Feb 15, 2006 5:10 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Renesansa

Renesansa je jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi zapadne evrope, koji je doveo do preokreta u nauci, filozofiji, knjizevnosti i likovnim umjetnostima. Uporedo s materijalnom razvijala se duhovna kultura, koja se izrazila u sve vecem interesovanju za anticku umjetnost. Nosioci te nove kulture bili su humanisti, koji su kulturu usmjerenu prema covjeku suprostavljali skolastickoj nauci i teologiji. Stvoreno je naucno i racionalno shvatanje svijeta i ojacala je individualnost evropskog gradjanina.

Renesansa u Italiji

Italija je zemlja u kojoj je umjetnost renesanse nasla svoj najvisi izraz, jer je u njoj najprije doslo do razvoja gradova i gomilanja bogatstva u pojedinim gradjanskim porodicama.

Za italijanske humaniste srediste univerzuma vise nije Bog vec covjek, univerzalno obrazovni humanista, predstavnik novcane i intelektualne elite.

Znacajan predmet proucavnja umjetnika bilo je ljudsko tjelo, njegova anatomna struktura, zakoni pokreta i proporcije od kojih zavisi njegova ljepota.

Djoto

Preteca renesansne umjetnosti u Italiji u 14. vijeku je firentinski slikar Djoto. Njegove freske u KAPELA del ARENA u Padovi znace smio i skoro radikalan raskid sa vizantijskom tradicijom koja je u Italiji bila veoma jaka.
Kompoziciju svojih slika Djoto je zamislio u prostoru u koji unosi i skromne elemente pejzaza. Na Djotova iskustva nadovezace se mnogi slikari rane renesanse.

Donatelo

Jedan od najvecih skulptora italijanske renesanse je Firentinac Donatelo koji je svojim djelima izrazio skoro sve vidove renesansne umjetnosti. Prvi je poslije antike u bronzi izlio muski akt u prirodnoj velicini. To je njegova statua Davida
Ozivio je naturalizam rimskog portreta tipa biste izvajavsi u obojenoj terakoti portret Nikole Uzana. Donatelo je takodje izlio u bronzi konjicku statuu GATAMELATE za trg u Padovi. Iako je bio skulptor projektovao je na svojim reljefima trodimenzionalni prostor pomocu linearne i vazdusne perspektive a primjer za to statua Sv. DJORDA na postamentu.

Leonardo da Vinci

Jedan od najuniverzalnijih umjetnika italijanske renesanse bio je Leonardo da Vinci. Njegovi radovi iz oblasti matematike, anatomije, fizike, mehanike, botanike, balistike i teorije o umjetnosti izrazavaju ogromno interesovanje i poznavanje oblasti ljudskog duha.

U slikrastvu je eksperimentisao na isti nacin kao i u nauci zbog cega je neke slike ostavio nedovrsenim, dok druge, kao sto je milanska TAJNA VECERA propadaju, zbog njegovih tehnoloskih eksperimentisanja.

Na nedovrsenoj slici POKLONJENJE MUDRACA Leonardo je naslikao veliki broj figura oko sredisnje grupe sa Bogorodicom, ali je svakoj obezbjedio znacaj i vidljivost. Sve figure oko centralne grupe imaju raznovrsne pokrete i izraze i obavijene su sjenkama i polusjenkama koje ih utapaju u prostor. To je Leonardov sfumato koji u prvi plan istice svijetlo-tamno, ali bez ostrih granica.

Sfumato su meki i fini, skoro fluidni prelazi svjetlo-tamnog, koji obezvrjedjuju konturu, uranjaju figuru u prostor, stvarajuci njihovo novo jedinstvo. Oblici su meki i nedovrseni, kao da su obavijeni izmaglicom. Do punog izrazaja sfumato je dosao na Leonardovim dovrsenim slikama, od kojih je najcuvenija MONA LIZA

Rafaelo Santi

Pripadnik velikog kruga slikara renesanse bio je i Rafaelo Santi. Portretista i slikar Bogorodice, Rafaelo je u vatikanskim lodjama i stanicama stvorio monumentalne freske-kompozicije u kojima je grupisao veliki broj figura u prostoru. Na jednoj od njih ATINSKOJ SKOLI, on je u ogromnom prostoru sa dve pozornice naslikao mnostvo antickih filozofa, rasporedjenih tako da nijedan ne smeta drugom. Iako je Rafaelo sliku zamislio kao raspravu antickih mudraca, naslikana arhitektura je renesansna arhitektura crkve Sv. Petra u Rimu.

Ticijan

Svojim dugim zivotom Ticijan je ispunio cijeli 16. vijek venecijanskog slikarstva. On je u potpunosti iskoristio prednosti i usavrsio slikanje tehnikom uljanih boja, koja u Veneciju stize iz Flandrije. U ovoj tehnici postize slobodniji rad cetkicom , koji postaje, najvise sredstvo izrazavanja licnosti ovog umjetnika.

Djela nastala do sredine 16. vijeka pripadaju umjetnosti renesanse, kao FLORA, ZEMALJSKA I NEBESKA LJUBAV, ZASPALA VENERA i druge. Na tim slikama Ticijan je izrazio culno dozivljenu zensku ljepotu i draperiju; na njima on je slikar materijanosti svijeta.

Na slikama stvorenim u drugoj polovini vijeka dozvoljava nam da figure i prostor samo naslutimo, ali ne i da ih vidimo u njihovoj tjelesnoj prisutnosti.

Mikelandjelo Buanoroti

Mikelandjelo Buonaroti je, uz Leonarda jos jedan univerzalan umjetnik, prije svega veliki skulptor renesanse. Njegova statua DAVIDA, visa od pet metara, isklesana je u jednom bloku bijelog kararskog mermera. Ono po cemu se ona razlikuje od Donatelovog istoimenog kipa nisu samo materijal i dimenzije vec i umjetnikov odnos prema ljudskoj figuri. Kod Mikelandjelovog Davida dobija se utisak da se energija sabija a ne oslobadja. Otuda osjecanje napetosti u jednom tijelu shvacenom kao "tamnica duse".

Iste osobine njegovog Davida imaju i statue MOJSIJA i ROBOVA, klesane za grobnicu pape Julija II, a jos vise kipovi nadgrobnih spomenika LORENCA i DJULIJANA MEDICIJA


Renesansa u Holandiji

Drugi centar renesansne umjetnosti u Evropi pocetkom 15. vijeka bila je Holandija. Prekid sa gotickim stilom u Holandiji nije bio tako radikalan kao u Italiji. U arhitekturi i skulpturi Holandije dugo su njegovani goticki oblici, a u slikarstvu se do novih vrijednosti nije doslo naucnom metodom i antickom tradicijom vec culnim i intuitivnim dozivljajem prirode. Goticku tradiciju Holandije obogacuje i upotreba tehnike uljanih boja koja umnogome omogucava stvaranje nove umjetnicke realnosti.

Nova je tehnika, prije svega, omogucila veliku skalu nijanski jedne boje. U odsustvu zidnih povrsina, a zahvaljujuci novoj tehnici, zelje narucilaca ogranicile su se na pokretno, stafelajsko slikarstvo. Kako su narucioci bili gradjani, to je tematika portereta, enterijera, mrtve prirode i pejzaza odgovarala njihovom ukusu.

Jan Van Ajk

Sve osobine koje su se ispoljavale pri zajednickom radu s njegovim bratom Hubertom, dolaze do izrazaja i u njegovom stvaralastvu. jedna od njegovih najpoznatijih slika je ARNOLFINI S NEVJESTOM.

Na ovoj slici se potvrdjuje smisao za portret Jana van Ajka. Na njegovim portretima je i najsitniji detalj prikazan sa skoro fotografskom tacnoscu dok materijalizacija mnostva sitnih, svakodnevnih predmeta daje cijelom prostoru prisnost gradjanskog doma.


Piter Brojgel Stariji

Pejzaz, mrtva priroda i zanr, koji su kao sporedni detalji zivjeli i ranije u holandskom slikarstvu, osamostaljuju se kao posebna tematika u 16. vijeku. Umjetnik koji je s najvise originalnosti slikao ove teme bio je Piter Brojgel Stariji.

U ilustracijama godisnjih doba naslikao je karakteristicnu ilustraciju proljeca, ljeta, jeseni i zime. Kao jedno od poznatijih dijela mozemo izdvojiti ilustraciju zime POVRATAK LOVACA, upecatljiv zimski pejzaz
Ilustracije jevandjelja i narodnih poslovica, kao na slikama POKOLJ VITLEJEMSKE DJECE i SLIJEPCI, umjetnik je podigao na nivo simbola svoje zemlje i naroda, koji su trpjeli inkvizicije i ratove

Renesansa u Nemackoj

U Njemackoj, prvoj zemlji crkvene reformacije, goticka umjetnost je trajala sve do pred kraj 15. vijeka, kada je ovdje pocela da prodire renesansa iz Italije. Gticki elementi, medjutim, i dalje su zivjeli u njenoj umjetnosti uporedo sa renesansnim. Takvo mjesanje i suprostavljanje stilova trajalo je u Njemackoj i u 16. vijeku.

Pronalazak stamparske masine i potreba za jednostavnijim nacinom umnozavanja tekstova i crteza izazvali su u Njemackoj u 15. i 16. vijeku snazan polet graficke umjetnosti. Novi umjetnicki medijum brzo se rasirio po Italiji i Njemackoj i postao najjace sredstvo razmjene umjetnickih ideja i kompozicionih rjesenja izmedju raznih umjetnickih sredist

Albreht Direr

Najveci predstavnik njemacke renesanse i jedan od njemackih umjetnika koji je najblizi italijanskoj renesansi je Albreht Direr.

Djela italijanske umjetnosti Direr je neposredno vidio i proucavao, ali je kao licnostt bio racionalno i naucno orjentisan. Po svom interesovanju za teoriju i po univerzalnosti stvaranja bio je blizak Leonardu da Vinciju.

Direr je u slikarstvu, kao i u grafici, pretezno umjetnik crtanja. Zbog njegove sposobnosti da cetkicom i bojom naslika svaku vlast kose i svaku dlaku brade neki njegovi savremenici su smtrali da koristi posebne cetkice njima nepoznate. Jedan od njegovih poslijednjih portreta predstavlja gradonacelnika njegovog rodnog grada Nirnberga, snaznog karaktera i punog unutresnje snage i samouvjerenosti.

Sa Direreom je graficka umjetnost postala ravna drugim umjetnostima. U vise serija drvoreza-HRISTOVE MUKE i ZIVOT BOGORODICE-kao i u pojedinacnim gravirama-Sv.JERONIM, VITEZ, SMRT I DJAVO, MELANHOLIJA-Direr je pokazao da je u obe tehnike,drvorezu i bakrorezu, postigao nenadmasiv tehnicki i likovni nivo. Jedna od velikih Direrovih grafika, ako ne i najveca, je CETIRI JAHACA APOKALIPSE.

Hans Holbajn Mladji

Hans Holbajn Mladji je jedan od predstavnika njemacke renesanse i "linearnog stila". Njegovo stvaralastvo vezano je uglavnom za Bazel u Svajcarskoj, a jos vise za London, u kome je boravio kao dvorski slikar Henriha VII. Istakao se kao portretista ovog engleskog kralja i ostalih pripadnika dvora.

Njegov portret HENRIHA VII, znacajan je jer pokazuje Holbajnovo interesovanje za jasnocu detalja-oblika veza i zlatarskog rada do najsitnijih pojedinosti.

Nasuprot Direru, kod koga je linearnost u funkciji trodimenzionalnosti i cvrstine oblika, Holbajn istrazuje dekorativne vrijednosti linije i povrsine.

_________________
Voli me iz inata,voli me bez ostatka,voli me bilo gde sam,bas takvu kakva jesam,voli me kad me nema,voli me pored svega,voli me kad ni jedan bas razlog za to nemas!

 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Škola, fax, posao ~ -> ~ Maturski i seminarski radovi ~ -> Renesansa Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1 od 1

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon