 ::  |
| Autor |
Poruka |
hakynen
Odomaćeni član
 |
Godine: 44
Datum registracije: 12 Jun 2005
Poruke: 1588
Mesto: Sarajevo
|
|
Kuršumli medresa i
Gazi Husrev-begova biblioteka
Godinu dana nakon što je sagrađena Begova džamija, u njenom haremu počeo je sa radom i mekteb, a preko puta Hanikah. Godine 1537. Husrev-beg je izdao vakufnamu za gradnju medrese koja je po njegovoj majci dobila ime Seldžukija, a po svom olovnom krovu Kuršumlija. Mora se napomenuti da je to prva visokoškolska ustanova u balkanskom dijelu Carstva. Građena je u klasičnom stilu, karakterističnom za ostale ustanove tog vremena u Osmanskom Carstvu, sa atrijumom u centru opasanom trijemom sa stubovima te sa dvanaest učionica i dershana (predavaonica). Gradnju ove ustanove, Gazi Husrev-beg je povjerio provjerenom majstoru Mimaru Sinanu. Godine 1837. medresa je dobila i svoju biblioteku, koja je u njenom sklopu ostala do 1863. godine. Tada je na poticaj valije Topal Šerif Osman-paše premještena u prostorije uz Begovu džamiju, izgrađene od sredstava Gazi Husrev-begovog vakufa. Biblioteka je ponovo preseljena 1935. godine, ovaj put u zgradu Sarajevskog muftijstva jer je tako zahtijevao sve veći broj knjiga, rukopisa i arhivske građe, ali i sve veći broj čitatelja. Nakon II svjetskog rata, biblioteka je zauzela zgradu nekadašnjeg Ulema medžlisa koja je korištena za upravu, a knjižni fond preseljen je u zgradu muftijstva. U ratu 1992-1995 biblioteka je zahvaćena požarom, u kojem je izgorilo neprocjenjivo bogatstvo, a 2003. godine počela je gradnja nove biblioteke na novom lokalitetu, neposredno uz medresu, tamo gdje je uvijek pripadala.
Gazi Husrev-begov Bezistan
Ovo bitno obilježje Baščaršije kao trgovačkog centra, Sarajevo je dobilo zahvaljujući još jednom vakufu Gazi Husrev-bega. Uz bezistan je sagrađen i tašlihan u kome su boravili mletački i dubrovački trgovci koji su bili u stalnom kontaktu sa domaćim trgovcima. Za Dubrovčane je bitno napomenuti da su čak i uzeli učešće u gradnji samog bezistana. On je izgrađen u XVI stoljeću, dug je 109 a širok 19,5 metara, te broji ravno 52 dućana. Sve je to izgorjelo u požaru 1879. godine, ali je kao i sve drugo, opet obnovljeno. Sarajlije ovu "robnu kuću" danas nazivaju Dugi bezistan a i dalje se u njemu osjeti duh Orijenta iako je trgovina sasvim evropska.
Morića han
Duž cijelog Osmanskog Carstva odvijao se vrlo živ trgovački saobraćaj. Za njihove potrebe, kao i za potrebe brojnih putnika, uz puteve i na ostalim mjestima građena su posebna prenoćišta - hanovi i karavansaraji - ili moteli, kako bi mi to danas nazvali. U Sarajevu je jedan od najznačajnijih Morića han izgrađen od Gazi Husrev-begovog vakufa u prvoj polovini XVI stoljeća. Njegova gradnja nije odstupala od pravila ali je ovaj han ipak jedinstven, a naročito su impozantne njegove dimenzije 44,5/38,5 metara. Oko unutrašnjeg dvorišta bile su smještene magaze i staje za konje, a na spratu su bile 44 spavaće sobe. Od 1985. godine han je adaptiran i danas je to atraktivan ugostiteljsko-poslovni objekat.
Baščaršija
Još prije dolaska Osmanlija na teritorij budućeg Sarajeva, na prostoru Baščaršije su se već sretali trgovci Istoka i Zapada. Utemeljivanjem grada od strane Isa-bega Ishakovića razvija se poseban trgovački i zanatski centar nazvan Baščaršija. Sagrađena je po ugledu na arapski suk, sa nizom prostranih placeva povezanih bezbrojnim spletom uličica, od kojih je svaka nosila ime po jednom od zanata.
Sebilj
Ko se u Sarajevu vode napije - nikad Sarajevo ne zaboravi... Jedna od glavnih karakteristika Sarajeva i Baščaršije su javne česme od kojih je Sebilj najznačajniji. Po osmanskoj tradiciji Sebilj ili javna česma građeni su na trgovima ili raskrsnicama puteva. Sebilj kakvog ga danas vidimo na Baščaršiji izgrađen je u austro-ugarskom periodu odnosno 1891. godine po projektu arhitekte Aleksandra Viteka.
Stari zanati
Pravilo je da je na Baščaršiji svaka, pa i najmanja uličica nosila ime po nekom zanatu. Čak i danas, kada su mnogi zanati pod čizmom moderne proizvodnje otišli u zaborav, ulice su zadržale svoje stare nazive. Zato, kada i danas prođete Saračima, Kazandžilukom, Bravadžilukom ili možda Čurčilukom barem u mislima čujete ritmično lupkanje čekića koji u rukama spretnog zanatlije rade umjetnička djela. Ipak, nije sve umrlo. Posjetitelj sa Baščaršije može ponijeti komad ručno rađenog bakrenog posuđa, autentične papuče i cipele - aladinke, koje su sve popularnije u Evropi, te druge predmete od metala, kamena, drveta, stakla, kože, vune, tekstila, papira.
Gradska Vijećnica
Vijećnica po svojim prostorno-plastičnim vrijednostima i arhitektonskom sklopu, kao i urbanom značaju zauzima visoko mjesto na ljestvici objekata prema kojima je Sarajevo prepoznatljivo i postala je njegova prostorna markacija.
Nastala je krajem prošlog vijeka na kraju Baščaršije, a projektovao ju je 1892. Alekasndar Vitek, koji je i započeo gradnju. Projekat je kasnije izmjenio i dopunio Ćiril Iveković u nemaorskom stilu oslanjajući se posebno na arhitekturu Mameluka u Kairu. Svečano je postala Gradskom vijećnicom 1895. godine. Kao Nacionalna biblioteka, bila je izložena velikom granatiranju, i teško je oštećena u ratu sredinom 1992. godine te do dana današnjeg nije obnovljena.
|
_________________
|
|
| |
|
 |
hakynen
Odomaćeni član
|
Godine: 44
Datum registracije: 12 Jun 2005
Poruke: 1588
Mesto: Sarajevo
|
|
Velika Aleja
O ovoj se aleji obično ne priča mnogo. Treba je vidjeti i proći njome da bi se shvatilo zašto joj se svi vraćaju. Za takvo nešto možete upotrijebiti fijaker ili sebi jednostavno priuštiti opštajuću i nadahnjujuću šetnju. Aleja je zasađena 1894. godine a čini je 726 stabala platana te veći broj stabala divljeg kestena.
Vrelo Bosne
Ovdje će vas dovesti fijaker ili šetnja iz Velike aleje. Na vrelo rijeke koja se zove Bosna... I vidjet ćete kako nije ni čudo što je Bosna i Hercegovina tako lijepa zemlja, kada je već na izvoru rijeke njena imena zgusnuto gotovo sve čime priroda može podariti našu potrebu za divljenjem. Poznato izletište već stoljećima plijeni posjetioce svojom ljepotom. Prelijepa jezerca sa labudovima i patkama, lijepo uređene staze za šetnju i rastinje pravi su odmor za oči i dušu.
Pionirska dolina
To je nekada bilo najpopularnije mjesto za zabavu u našem gradu. Osim što su mališani i njihovi roditelji imali priliku da vide brojne životinje u svojim kavezima, park je nudio i bogat zabavni program kako za djecu tako i za odrasle.
Danas Pionirska dolina nije ni sjena nekadašnje. Ipak, njen sadržaj se postepeno obnavlja, pa tako opet na ulazu možete uočiti ono po čemu su je sarajevska djeca poznavala: ogromnu crvenu gljivu oko koje opet kruži mali šareni voz vozeći svoje najmlađe putnike. Također su obnovljena igrališta za djecu, natkrivena pista sa automobilima te teren za mini golf. Iz mjeseca u mjesec u zoološki vrt, koji je i glavni razlog dolaska posjetioca na ovo mjesto, se postepeno obnavlja tako da nema sumnje da će Pionirska dolina s vremenom postati najdraže izletište mnogim koji prolaze kroz naš grad i koji u njemu žive.
Olimpijske planine
Bosna i Hercegovina je planinska zemlja i planinski i zimski turizam su njeni glavni aduti. Godine 1984. na Zimskim olimpijskim igrama svijet je mogao vidjeti sve ljepote planina koje okružuju naš grad i koje su bile domaćini za brojne sportiste. Sve ono što nam nude ove planine planine oko Sarajeva treba iskoristiti. Osim što se zimi otvaraju staze za skijanje, ne treba zaboraviti i druge blagodeti ovih ljepotica i čuvara Sarajeva.
Trebević
Trebević je oduvijek bio najomiljenije sarajevsko izletište najviše zbog raznolikog biljnog svijeta i činjenice da je to oaza mira i tišine iznad grada. Nekad su ga krasile bob staza i staza za skijanje.
Jahorina
Do Jahorine možete stići za pola sata vožnje i uz brojne hotele ova planina je najbolji domaćin ljubiteljima skijanja i dugih šetnji.
Igman i Bjelašnica
Nekad je Igman plijenio izgledom staza za skijaške skokove a danas obje ove planine nude mnogo manje. Ipak, ako se želite lijepo provesti i uživati na porodičnom izletu nećete pogriješiti ako ih posjetite. Naročito je aktuelno planinarenje po Bjelašnici i organizirana posjeta planinarskim domovima.
Treskavica
To je jedna od najaljepših planina u cijeloj Bosni i Hercegovini, a njen najljepši ukras su pet glacijalnih jezera koji su naizrazitiji tragovi ledenog doba na tlu naše zemlje. Kristalno čista jezerska voda i nedirnuta okolina nude nezaboravne trenutke, posebno u vrelim ljetnim danima, mada i u ostalim godišnjim dobima ljepota i atraktivnost jezera nisu ništa manje.
Barice
Do ovog prelijepog mjesta poviše grada možete stići čak i gradskim prijevozom.
Osim impozantnog panoramskog pogleda na Sarajevo, ovo izletište pruža mogućnost za duge relaksirajuće šetnje, porodične izlete kao i priliku da se odmorite od gradske vreve bez mnogo prethodnih priprema i peripetija oko dolaska do izletišta.
|
_________________
|
|
| |
|
|
nenaantena
Odomaćeni član
 |
Godine: 41
Datum registracije: 12 Dec 2005
Poruke: 2649
Mesto: tamo gde zivot traje ..............
|
|
|
sada se izgradilo, ali to je selo u koje niko nije isao pre rata a sad pokusavaju da naprave neki grad
|
|
|
| |
|
|
zedweb
Početnik Domaćeg.de
 |
Datum registracije: 28 Jun 2006
Poruke: 2
|
|
|
Sta reci, grad koji ne trpi zvijezde, jedan od rijetkih gradova u svijetu gdje face kao sto je Bono ne trebaju pratnju da bi popili kafu!!!
|
|
|
| |
|
|
hakynen
Odomaćeni član
|
Godine: 44
Datum registracije: 12 Jun 2005
Poruke: 1588
Mesto: Sarajevo
|
|
Svrzina kuća
Ovaj izvanredan primjer bogate begovske kuće nalazi se u Glođinoj ulici. Kao i svaki stambeni objekat, i Svrzina kuća je opasana zidom, odvojena od svijeta tek toliko da sačuva udobnost privatnog i porodičnog života, ali opet tako otvorena prema svijetu, jer je sa druge strane bila prostrana bašča sa širokom pogledom na grad. Gradnja ovog, nekad udobnog doma počela je u XVIII stoljeću. Avlija koja ju je okruživala bila je podjeljena na mušku i žensku, a pored toga, neizostavni su bili haremluk, selamluk, halvati, magaze, čardaci. Kuća je zahvaljujući velikom trudu i naporima sačuvana, i danas je možemo posjetiti kao depadans Muzeja Grada Sarajeva.
Inat kuća
U Bosni postoji tipičan epitet za ljude koji su prilično tvrdoglavi i koji ne staju u nakanama dok ne istjeraju ono što su naumili. Takvi ljudi su tersovi i taj je pojam prilično težak za objasniti nekome ko nije Bosanac, ali kad bilo kojem posjetitelju ispričate priču o Inat kući, vjerujte, odmah će shvatiti pojam ters u svim njegovim značenjima. Jedan takav ters insan (čovjek) bio je neki Benderlija koji je stanovao u skromnoj kući na obali Miljacke. I upravo na tom mjestu trebalo je graditi monumentalnu Vijećnicu. Ters Benderlija je rekao "ne" kada je trebalo rušiti njegovu kuću. Niko ga nije mogao ubjediti, pa čak ni poveća svota namjenjena za odštetu. Njegova nepopustljivost odvela ga je i u zatvor, a kako kaže legenda, nakon teških batinjanja pristao je na selidbu ali pod uvjetom da mu se cijela kuća prenese na drugu stranu Miljacke. Rekao je da iz inata ne želi pristati ni na što drugo. I eto, otuda ime Inat kuća. Ipak ters je istjerao svoje. Kuća i dan danas stoji sa druge strane Miljacke odmah do Šeher Ćehajine ćuprije. Na njoj stoji samo natpis Inat kuća a danas je pretvorena u ekskluzivan restoran.
Despića kuća
Kuća je smještena na uglu Ulica Despićeve i Obale Kulina bana a predstavlja jedan od rijetkih očuvanih stambenih objekata bogatijih pravoslavnih trgovačkih porodica koji datira iz osmanskog perioda. Nalazi se u okviru kulturno-historijskog jezgra Baščaršije, na prostoru koji je nekada bio poznat pod nazivom Latinluk. Za ovu se stambenu zgradu također vežu i počeci organizovanog pozorišnog života u Sarajevu kakav do tada nije bio poznat. Kuća je građena u tri različita perioda i izvanredan je primjer razvoja arhitekture na ovim prostorima uopće. Naime, objekat je očigledno nastao kao rezultat spajanja dva postojeća objekta, nadogradnjom, te adaptacijom. Porodica Despić je svoju kuću poklonila Muzeju Sarajeva, s namjenom da bude muzejski objekat, koji je dugo vremena bio zatvoren, a kao depadans Muzeja Grada Sarajeva otvoren je u novembru 2001. godine. Sav namještaj i predmeti koji čine njenu muzeološku postavku su sačuvani, tako da se u najskorije vrijeme može realno očekivati da ovaj depandans Muzeja Sarajeva bude ne samo otvoren, već i muzeološki prezentiran u punom sjaju.
|
_________________
|
|
| |
|
|
hakynen
Odomaćeni član
|
Godine: 44
Datum registracije: 12 Jun 2005
Poruke: 1588
Mesto: Sarajevo
|
|
Kozija ćuprija
Na samo tri kilometra od grada nalazi se jedan od najslikovitijih mostova na Miljacki pod imenom Kozija ćuprija. Most je nekad bio vrlo značajan jer je preko Sarajeva, Prače i Goražda povezivao Bosnu sa ostatkom Osmanskog Carstva. Zahvaljujući nedostatku historijskih činjenica postoje samo nagađanja kada je i kako sagrađen ovaj most, tako da niko ne može reći nešto konkretno o ovom mostu. Postoji niz legendi koje pripovjedaju o njegovom nastanku ali je svakako najinteresantnija ona da je most izgradio neki siromašni pastir Meho, čija je koza kopkajući zemlju na mjestu budućeg mosta pronašla ćup sa zlatom, koji je siromašnom pastiru omogućio odlazak u Carigrad. Tamo se školovao i postao paša pa je zato po povratku u Bosnu dao izgraditi most pod imenom Kozija ćuprija.
Mjesto za gradnju mosta je pažljivo odabrano. Posjetitelj prvo uoči veliki, približno polukružni svod nad koritom rijeke i dva džinovska oka na njegovim čeonim zidovima, u bijelom sarajevskom krečnjaku. Prosječna širina mosta je oko 4,75 m, iako ima znatnih odstupanja, naročito na dijelu bližem lijevoj obali. Staza na mostu je bila kaldrmisana, pa je kaldrma obnovljena pri posljednjim radovima na mostu. Širina mosta i staze, za čitav aršin veća od mostarskog mosta, govori o intenzitetu prometa na pojedinim komunikacijama kao faktoru pri dimenzioniranju širine mostova, a to će se odraziti kao znatna širina i kod nekih manjih mostova, odnosno kao manja širina nekih koji inače po dužini spadaju u najveće.
Rimski most
Ako Kozju ćupriju u simboličkim relacijama smatramo istočnom, onda je Rimski most dakako zapadna kapija Sarajeva. Most pripada graditeljskom nasljeđu osmanskog perioda, a građen je između 1530. i 1550. godine. Za njega je karakteristično da nije trpio oštećenja i da je do dana današnjeg sačuvao svoj izvorni izgled. Budući da je u toku gradnje korišteno kamenje koje je ornamentisano u rimskom periodu most se danas u narodu naziva "Rimski most".
Latinska ćuprija
Most se prvi put pominje 1541. godine i to kao drvena tvorevina nastala zahvaljujući saraču Huseinu. Poslije poplave Miljacke 1565. godine, upravitelj Rustem-pašinog vakufa, Ajni Ali-beg umjesto drvenog sagradio je kameni most, koji je zbog blizine kvarta Latinluka dobio ime Latinska ćuprija. Godine 1791. most je opet zbog poplave gotovo uništen a obnovio ga je hadži Abdulah Beri-beg. Preko ulice, nasuprot mostu, 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip kada je upucao austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegovu trudnu ženu Sofiju, Sarajevo i ovaj most su dugo u svijetu bilo poznati jedino ili uglavnom po ovom atentatu.
|
_________________
|
|
| |
|
|
semir_86
Iskusni član
 |
Godine: 37
Datum registracije: 31 Mar 2006
Poruke: 921
Mesto: Mostar
|
|
Ma ja ali ova antena je izgleda neka osoba koja nikada nije bila u Sarajevu i ne zna nista o ljepoti naseg lijepog Saraj¨va...
Ma Bascarsija je zakon...
|
_________________
Kod nas se od Daytona godine broje ljudi se ljudi boje i svako glasa za svoje, brđani postaju građani, do juče svjetla gasili sjekirama a sad su u odijelima... |
|
| |
|
|
jelena_ns
Prijatelj foruma
 |
Datum registracije: 12 Dec 2004
Poruke: 3849
Mesto: Novi Sad
|
|
u temi najlepsi grad na balkanu
| nenaantena je napisao/la sledeće: | | sarajevo i beograd .............. ne mogu da izaberem jedan od njih ............ veze me period zivota i divne uspomene i za sarajevo i beograd |
a ovde
| nenaantena je napisao/la sledeće: | | sada se izgradilo, ali to je selo u koje niko nije isao pre rata a sad pokusavaju da naprave neki grad |
Nemoj te se obazirati, jer ona ionako sama sebi kontrira 
|
_________________
"Varoši ima, što da grešim dušu, boljih i lepših al’ samo jedna je, shvaćaš, varoš u koju se vraćaš!" |
|
| |
|
|
Plavih_11
Početnik Domaćeg.de
 |
Godine: 48
Datum registracije: 02 Jul 2006
Poruke: 12
Mesto: Sarajevo
|
|
| nenaantena je napisao/la sledeće: | | sada se izgradilo, ali to je selo u koje niko nije isao pre rata a sad pokusavaju da naprave neki grad |
Sta reci nego Zimske Olimpijske Igre - Sarajevo 84'
|
_________________
Sarajevska furka
"Jer ovo je grad u kome mozda i nisam najsrecniji, ali u kome i kisa kad pada, nije prosto kisa..." |
|
| |
|
|
mc_elly
Odomaćeni član
 |
Godine: 39
Datum registracije: 15 Maj 2006
Poruke: 1628
Mesto: * u jednom vrtu medju cvijecem*
|
|
Sarajevo je grad u kojem se na jednom mjestu moze vidjeti splet kultura, jezika, obicaja i sl. Grad koji uvijek odise nekom senzualnoscu i posebnoscu...Ne kaze se bezveze u pjesmi : ''Ko zeli za ljubav da je vjecno mlad, neka dodje u seher Sarajevo grad'' 
|
_________________
LjUbAv Je VaLjDa JeDiNa StVaR nA sViJeTu KoJu Ne TrEbA oBjAsNjAvAtI i TrAzItI jOj RaZlOg |
|
| |
|
|
hakynen
Odomaćeni član
|
Godine: 44
Datum registracije: 12 Jun 2005
Poruke: 1588
Mesto: Sarajevo
|
|
Tabija
Tabija je sagrađena 1729. godine u sarajevskom naselju Vratnik. U vrijeme Bosanske nezavisnosti, stari grad Hodidjed na području Sarajeva prvi put se spominje 1434. Ova tvrđava je podignuta za vrijeme Otomanskog carstva. Međutim, nakon razaranja koje je sprovodio princ Eugen Savojski 1697. godine, tvrđava je radikalno rekonstruisana 1729 - 1739. godine. Tri tornja sa kapijom (kapi-kule) (Širokac, Ploča i Višegrad), baš kao i pet kapija (tabija) su sagrađene u to vrijeme. Naročito su značajne bijela i žuta tabija, sagrađene 1809. godine.
|
_________________
|
|
| |
|
|
XwarTep
Odomaćeni član
 |
Godine: 38
Datum registracije: 10 Mar 2006
Poruke: 1338
Mesto: SaRaJevoo
|
|
|
hehehe evo maloprije slikao mobitelom,bio u starom gradu sarajeva...
|
_________________
_-_-_-BORIS-_-_-_
Pazi s kime spavas... |
|
| |
|
|
|
|
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma
|
|
