www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Nordijska mitologija
Strana 1, 2  sledeća
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Istorija sveta ~ -> ~ Mitovi i legende ~
::  
Autor Poruka
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Sub Sep 16, 2006 11:40 am    Naslov poruke: Nordijska mitologija Na vrh strane Na dno strane

Mitologija i narodna predaja vrlo su važan deo svake kulture. Nordijske su zemlje bile u slabom, gotovo nikakvom doticaju s ostalim kulturama sve do vikinških pohoda u 9. stoljeću. Nikakvih zapisa o njihovim običajima i religiji nije bilo do početka 13. stoljeća, do Snorrijeve Edde. Ovaj rad sažeto opisuje mitske priče sakupljene u tom delu, te traži veze između mitologije i uslova u kojima je ona stvarana. Isto tako iznosi neke priče iz folklora, i otkriva na koji se način razlikuju od mitskih priča.

Uvod

Mitovi severne Evrope predstavljaju najpoznatiji deo prethršćanske mitologije germanskih naroda koji su naseljavali područja od krajnjeg severa kontinenta pa sve do njegove unutrašnjosti. Povijesni izvori koji poieču iz vikinškog doba ( oko 800. do 1100. godine n. e.) govore o bogatoj mitologiji ovih hrabrih, ali iznimno surovih ratnika, i iako pisanih izvora gotovo i nema, gomile sačuvanih artefakata i imena božanstava u korenima mnogih reči i imena svedoče o velikom štovanju i odanosti toj drevnoj religiji.

Skandinavski je plemenski i ratarski način života davao iznimno male šanse za opismenjavanje, te su se mitološke priče i bajke prenosile s kolena na koleno isključivo usmenim putem. Vikinški osvajački pohodi na franačko i anglosasko kraljevstvo u 8. i 9. stoljeću bili su nemilosrdno pljačkanje i pustošenje. Nitko nije vjerovao da takvi varvari, koji ne pokazuju ni najmanju trunku poštovanja prema tuđoj religiji i kulturi, i sami imaju jednako vrednu i zanimljivu religiju i kulturu. Verojatno zato gotovo sve što znamo o mitologiji nordijskih naroda potiče iz dva islandska teksta; Stihovana Edda ili samo Edda, zbirka je od trideset pesama nepoznata autora, nastala negde između 850. i 1200. godine. Prozna ili Snorra ( Snorrijeva ) Edda priručnik je za pesnike i ujedno uvod u severnogermansku mitologiju koji je sabrao islandski istoricar Snorri Sturluson.

Postanak i oblikovanje mitologije

Od svojih najranijih početaka čovjek kao racionalno biće manje ili više sustavno promatra i promišlja svijet oko sebe. O svemu što vidi, čuje ili dotakne, čovjek ima potrebu promisliti, sve što se dogodi čovjek želi shvatiti. Uz to što je misaono biće, kažu za čovjeka da je i društveno biće. Kad shvati što se oko njega zbiva, ili kad mu pri tome treba pomoć, obratit će se nekom drugom pripadniku svoje zajednice kako bi s njim podijelio svoje otkriće ili nedoumicu. Kako drevni čovjek nije mogao dokučiti stvarne uzroke života i smrti, izmjene godišnjih doba, dana i noći, vremenskih prilika i gomile drugih stvari koji su suvremenom čovjeku ( većinom ) poznati, on je te uzroke pripisao višim, najčešće personificiranim silama. Razlog takve personifikacije vjerojatno leži najvećim dijelom u opravdanom strahu koji je snaga prirode budila u čovjeku, no taj je isti čovjek oduvijek imao potrebu nekome se obratiti kad zakažu svi »ovozemaljski« prijatelji, tražiti stvari koje ne može postići običan smrtnik ili pak vjerovati da je zaštićen silom koja je jača od svakog živog čovjeka. Naravno, iako se u raznim mitologijama mogu pronaći prilično slična vjerovanja o postanku svijeta, prvih ljudi i životinja i sl., ovisilo je o podneblju i načinu života pojedinog naroda čemu će se pridati najveća važnost i kako će mitologija biti ustrojena, tj. kakve će funkcije biti raspodijeljene među bogovima. Tako su Grci za grmljavinu i nevrijeme »okrivili« Zeusa, Egipćani su plavljenje Nila pripisivali Ozirisu, a Maye štovali boga kiše Čaka.

Da bi razumio skandinavsku mitologiju, čovjek dakle mora pokušati stvoriti si barem približnu sliku života skandinavskog čovjeka prije više od tisuću godina. Na sjevernim i zapadnim obalama onoga što je danas Norveška ljudi su živjeli još prije završetka ledenog doba, prije otprilike 10 000 godina. Tada je većina regije bila prekrivena debelim slojem leda, koji se počeo topiti tek oko 2000 godina pr. n. e. te su područje počela naseljavati germanska plemena. Kao što je već navedeno, mala neujedinjena plemena na čelu s plemenskim starješinama ili kraljevima živjela su loveći i obrađujući zemlju, neprestano se boreći s hladnoćom i tamom noći koja je u nekim dijelovima trajala i po šest mjeseci. Granica između života i smrti bila je vrlo mala i često prelažena.

Taj je antagonizam prirode spram sjevernogermanskih naseljenika imao veliku ulogu u stvaranju njihovih mitova, ali i u stvaranju najomraženijih ratnika 9. i 10. stoljeća u Europi – Vikinga. Njihova su osvajanja krenula iz Danske, južne Norveške i južne Švedske oko 800. godine i trajala su gotovo 300 godina. U tim su pohodima vikinški ratnici napali i osvojili Britaniju, Baltičke države, sjevernu Francusku ( Normandiju ) i Irsku. Iako se vjerojatno mitologija rađala već i puno prije ovih događaja, sigurno je i ratnička povijest ovog naroda imala u njezinom konačnom obliku velik udio, što je vidljivo iz činjenice da je Odin, vrhovni bog i otac svih bogova istovremeno i otac palih u ratu, bog rata.

Ako, dakle prihvatimo činjenicu da je nordijska mitologija i narodna predaja nastala iz bespoštedne borbe ovih naroda sa snijegom, ledom i uzburkanim morem u zemljama sjevera, te neprestanim okršajima na kopnu i moru, lako ćemo shvatiti zašto su njihove priče tako mračne i hladne, nerijetko vrlo nasilne i gotovo uvijek prožete strahom od srdžbe prevrtljivih i nepredvidivih bogova.

Mitologija i folklor

Iako se u prvilo često isprepliću, treba ipak istaknuti razliku između onoga što smatramo mitologijom nekog naroda i njegovim folklorom, tj. narodnom predajom. Kao što je već napomenuto, mitologija nastaje uslijed čovjekove želje da objasni postanak svijeta i stvari, otkrije zagonetke života i smrti, shvati korijene društva i društvenih institucija. Jednako tako i bajke i priče koje se u narodu prepričavaju od pradavnih vremena jednim dijelom pokušavaju objasniti čovjekova iskustva i zadovoljiti njegovu znatiželju. No, za razliku od narodnih pripovjetki koje najčešće u centar događaja stavljaju čovjeka ( koji ponekad i posjeduje nadnaravne moći ), i, rjeđe, kojekakve životinje ili čudovišta, u mitološkim se pričama gotovo uvijek govori o božanskim ili polubožanskim stvorenjima, ako ne kao glavnim, onda barem kao sporednim akterima. Nadalje, mitovi kao drevne religije tvore cijeli sustav vjerovanja i raznih obreda, dok je folklor mnogo fragmentarniji i ima više svjetovni karakter. Mitološku građu stvarale su najčešće vladajuće socijalne grupe ( plemenski starješine, druidi, vračevi...), a niži slojevi, narod neovisan ili čak suprotstavljen kulturi elite iznjedrio je jednako važne bajke i »bapske priče«. Jedan od utjecajnih mislilaca osamnaestog stoljeća rekao je da svaka nacija ima vlastiti identitet, svoju »dušu«, čiji se najčistiji izraz nalazi u poeziji neknjiževnih stvaralaca, nepoznatih sastavljača i pripovijedača epova, balada i narodnih pjesama. Jednako kao i mitologija, folklor jedne zajednice može nam dati možda i najjasniju sliku o tome kako je nekad svijet izgledao i kako ga je čovjek vidio i promišljao, te ga nikako ne treba zanemarivati niti potcjenjivati.



_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Sub Sep 16, 2006 11:42 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Narod i bogovi; »Crni Tor« protiv »Bijelog Krista«

Važno je napomenuti da Snorrijeva Edda, iako vrijedan izvor za upoznavanje sjevernogermanske mitologije, nije njezina općenito važeća slika ( Maček, 1997; 11 ). Unatoč Snorrijevoj znanstvenoj objektivnosti i radnji usklađenoj s mitološkim pjesmama, nije mogao pobjeći od srednjovjekovnog, kršćanskog vremena u kojem je živio ( u doba nastanka djela Island je već dva stoljeća bio pokršten ).

Kad su Vikinzi početkom 9. stoljeća počeli pustošiti susjedne zemlje, svaki njihov susret sa kršćanstvom završavao je pogubno ( za kršćane, dakako ). Bez imalo želje za upoznavanjem stranih kultura, ali odan svojim božanstvima, taj se ratnički narod ponajviše divio bogu groma, Toru. Njega su vidjeli kao vikinškog poglavicu natprirodne veličine i snage, hrabrog riđobradog borca, titanskog jelca i pilca. Iako ponekad nepredvidiv i razdražljiv, bio je svačiji zaštitnik, prijatelj i uzor. Najviše mitoloških priča ispričano je o njegovim smjelim pothvatima, znak u obliku njegovog malja nosili su ljudi oko vrata za sreću i zaštitu, te njime blagoslivljali nevjestu pri vjenčanju i stavljali ga u grob da zaštite mrtve. Još i danas bezbroj nordijskih imena sadrži u svome korijenu Torovo ime. Jedan od omiljenih bogova, posebice u Švedskoj, bio je i Frey, bog plodnosti, mira i zadovoljstva, kojeg se uvijek prikazivalo s uzdignutim falusom. U Staroj Uppsali u Švedskoj, ljudi su sve do 13. stoljeća poštovali kipove trojice bogova u velikom hramu. Kipovi bogova su bili postavljeni na prijestolja; Tor u sredini, Odin s jedne, a Frey s druge strane. Zanimljivo je da je Odinov kult bio prilično slabiji od kultova Tora i Freya. Odin je, naime bio onaj koji u boju pruža pobjedu, no kao i neki drugi veliki bogovi, bio je prevrtljiv i hirovit, te je pobjedu često znao i oduzeti. Rijetko bi se netko osmjelio, pa nadjenuo djetetu ime po njemu, a malobrojna su svetišta u kojima se molilo Odinu. Najčudniji je lik nordijske, pa čak možda i svjetske mitologije Loki, koji uz ulogu izdajice, pakosnika i antijunaka igra i onu mudrog savjetnika. Njegovi su postupci najčešće zlobni, te on nema ni poznatog kulta, niti se njegovo ime nalazi danas u bilo kojem obliku.

Kad su Vikinzi naselili Normandiju, koja je po njima potom dobila ime, vikinški pohodi prema jugu su polako počeli jenjavati, a kroz Dansku je počelo pokrštavanje Skandinavije. Bijeli je Krist polako zamijenio Crnog Tora, a simbol malja Mjollnira polako se stopio s kršćanskim simbolom križa. Crkva je poticala da se sva čudesa pripisuju kršćanskim likovima, bilo dobrim ili zlim ( Simpson, 1988; 21 ). Drevna religija se zasigurno još neko vrijeme zadržala u prostom puku, i stopivši se s folklorom iznjedrila mnoge priče i bajke koje možda i nisu više govorile o bogovima, no junaci su se još uvijek borili s mitskim čudovištima, a nestašni šumski vragovi i glupavi divovi spletkarili i plašili ljude. Sve dok ih nije stigao Malleus Maleficarum...

Nordijske priče i bajke

U mnogočemu se priče i bajke sjevernogermanskih plemena isprepliću sa njihovom mitologijom. I u njima postoje bogovi, iako su najčešće samo sporedni likovi, a postoji i Valhall, mjesto gdje odlaze poginuli ratnici. Postoji i sveto drvo svijeta Yggdrasill, iako su sačuvani opisi malo različitiji od onih Snorrija Sturlsona. Neke su priče izravno preuzete iz mitologije, kao ona o junaku Sigurdu, koji zbog poočimova blaga ubija zmaja, te nakon što čuje da ga poočim želi ubiti, preduhitri ga i uzme zlato. Ova legenda ima mnogo zajedničkog s mnogim indoeuropskim pripovijestima ( upozorenje o pohlepi, ocoubojstvo... ). Mnoge priče su proizašle iz štovanja velikih ratnika ili kraljeva, koji su nakon smrti sticali legendarnu slavu, a njihova djela opjevana u svim mogućim oblicima. Tako je, na primjer bilo s kraljem Olafom Haraldssonom iz Norveške ( 1016 – 1030 ), koji je svrgnut s prijestolja kad je krenuo u pokrštavanje svog kraljevstva, te poginuo u bitki dok se pokušavao vratiti na prijestolje.

Javljaju se tu i mnoga mitološka bića, poput mraznih i šumskih divova, zmajeva, patuljaka koji žive u zemlji ili pak gadnih trolova. Pojavljuju se, naime, i neka nova stvorenja. Možda prvi preci današnjih zombija, u norveškoj se predaji spominju oživjela tjelesa utopljenih ljudi, draugi. Ime su dobili prema staronorveškoj riječi draugr, nazivu za tijelo koje leži u grobu, ali tamo nastavlja »živjeti«, a kad ustaje iz groba, pretvara se u divljeg i zlog duha ( Simpson, 1988; 46 ). Tu su i vodeni dusi, poznati i u Škotskoj, gdje ih zovu kelpi. Oni se pojavljuju na obali u obliku konja, a ako ih tko zajaši, odvuku ga u more da se utopi. U Norveškoj su opasni trolovi i trolovice ( riječ troll znači čudovište ), koji navode ljude da s njima vode ljubav, vještice i divlji lovci ( jolerei ). Ovakvih primjera ima nebrojeno mnogo, no nisu toliko važni za ovaj rad.

U ovom kontekstu valja još samo spomenuti kako su i mnogi običaji skandinavskih naroda bili povezani ne samo s mitologijom, već i s narodnim vjerovanjima. Na primjer, tijela umrlih su se zakapala ili spaljivala zajedno sa pokojnikovim čamcem ili konjem, jer se vjerovalo da duša putuje s lomače uz dim. Takva se putovanja ne spominju nigdje vezano uz mitologiju, kao ni da se ratnici ponekad vraćaju iz Valhalla na obljetnicu svoje smrti, da bi na svome grobu još jednom vodili ljubav sa svojim ženama.

Neupitno je da mitologija i narodna predaja pružaju prilično dobar uvid u »dušu« naroda kojem pripadaju. Kako narod izgradi i oblikuje vlastitu mitologiju, tako te priče i vjerovanja dalje grade i usmjeravaju potomke onih koji su ih stvorili. Nordijska mitologija nije ostavila traga samo na skandinavske narode, već je na svakom uglu možemo naći i u vrlo udaljenim dijelovima svijeta. Imena nekih bogova našla su svoje mjesto u nazivima dana u tjednu. Odin ili Wotan,Wodan – Wednesday ( srijeda ), Tor – Thursday ( četvrtak ), Frey – Friday ( petak ). Književna djela J. R. R. Tolkiena, koja su zbog nedavne ekranizacije još proširila krug obožavatelja, velikim se dijelom oslanjaju na građu skandinavske mitologije, što je potaklo i mnoge druge autore da se njome pozabave. Nadalje, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina 20. stoljeća upravo se u Norveškoj i Švedskoj rodio pravac metal glazbe kojeg su neki predstavnici pokušali ( i uspjeli ) oživiti svoju mitologiju i narodnu predaju, što je vidljivo iz imena nekih bendova ( Satyricon, Einherjer, Berserker...). Nordijska mitologija nasreću još nije doživjela vikinški pogreb, već čuči skrivena čak i među nama i čeka svoj trenutak da zavitla Mjollnirom.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Sub Sep 16, 2006 11:51 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Abeceda nordijske mitologije

A

Aegir je germanski bog oceana, njegova supruga je Ran. Aegir ima devet kćeri koje upravljaju virovima pod njegovom vlašću. Prikazivan je kao starac sa bijelom kosom i prstima nalik na rakova kliješta. Napušta svoj podvodni dvorac samo iz jednog razlogaotapanje i uništavanje brodova i njihove posade. Vikinzi su mu često kao žrtvu prinosili zarobljenike kako bi ga udobrovoljili.

Aesir je kolektivno ime za glavnu rasu nordijskih bogova. Uz bogove Aesira potoje i bogovi Vanira. Aesirski bogovi pod vodstvom Odina su: Balder (bog ljepote), Bragi (bog riječitosti), Forseti (bog meditacije), Freyr (bog plodnosti, prvotno je bio iz Vanira), Heimdall (čuvar mosta), Holdr (slijepi bog), Loki (bog vatre i saveznik mraznih divova), Njord (bog mora, prvotno iz Vanira), Thor (bog gromova), Tyr (bog rata), Vili (Odinov brat), Ve (Odinov brat), Vidar (Odinov sin). Boginje Aesira su: Freya (boginja plodnosti), Frigg (Odinova žena), Sif (Thorova žena) i Idun (čuvarica jabuka mladosti). Živjeli su u Asgardu.

Agir Hler (bog mora, živi na otoku Hlesey, vješt s magijom, dolazi se hraniti na Asgard)

Alberich je mitski čarobnjak koji se spominje u legendama o Merovinzima, prvoj franačkoj dinastiji. Smatra se da je bio jedna od inspiracija za lik Oberona u Shakespeareovoj komediji San ljetne noći.

U Pjesmi Nibelunga se, pak, opisuje kao patuljak koji čuva blago Nibelunga, ali ga na kraju porazi Siegfried.

U nekim izvorima se poistovjećuje s likom Andvarija iz nordijske mitologije.

Richard Wagner ga je u svom opernom ciklusu Prsten Nibelunga opisao kao kombinaciju skandinavskog Andvarija i Albericha iz germanske mitologije.

Alfheim u nordijskoj mitologiji predstavlja zemlju vilenjaka, gdje žive svijetli vilenjaci (tamni žive u podzemlju).

Alfhild je skandinavska boginja, oblačila se kao ratnik kako bi izbjegla udaju za kralja Alfa. Pristala je na udaju tek kad su započeli borbu do smrti i kralj Alf je dokazao da je jak kao i ona.

Alvis (Alvíss) je ličnost iz nordijske mitologije.

Njegovo ime znaci sveznajući, mudar, razobrit. Bio je pripadnik rase pautljaka. U zamjenu za oružje koje je iskovao za bogove, bila mu je obećana Thrud, Thorova kćer. Thoru se to nije svidjelo pa je izazvao Alvisa na test znanja kako bi zaustavio vjenčanje. Rekao je Alvisu da mora dokazati da njegova velika modrost nadmašuje njegov nizak rast. Thor je je produžio test do izlaska sunca. Sunčeve zrake su pale na patuljka, a svi patuljci se pretvaraju u kamen dodirnuti sunčevim zrakama.

Amma ili Ríg je naziv za Veliku majka u nordijskoj priči o nastanku svijeta.

Andrihmnir (Andhrímnir) je ličnost iz nordijske mitologije, odnosno kuhar u Valhalli koji svaki dan koristi kotao zvan Eldhrimnir.

Andlang u nordijskoj mitologiji označava nebesko kraljevstvo južno od Asgarda koje služi kao sklonište dušama za vrijeme Ragnaroka, slično kao i Vidblain.

Angerboda ili Angrboda je u nordijskoj mitologiji ženski mrazni div, odnosno supruga boga Lokia. Rodila je troje djece: Jormungand (midgardska zmija koja ne narasla tako velika da je okružila cijelu zemlju), Fenrir ili Fenris (vuk Ragnarok) i Hel ili Hella (kraljica smrti).

Arnamentia, drevna britanska božica izvora kojui su preuzeli i stari Germani. Arnamentia je drevna britska božica proljetnih izvora.

Arvak i Alsvid u nordijskoj mitologiji predstavljaju konje koje vozi Sol (Asyniur) i koji ju hlade puhajući joj ispod ramena.

Asgard je naziv koji se u nordijskoj mitologiji koristi za dom bogova, zemlju Aesira. Onaj koji želi stići do Asgarda mora prijeći most Bifrost (duga).

Asgard je bio podijeljen u veliki broj odvojenih kraljevstava. Svakim je vladao drugi bog. Valhallom je vladao Odin, Thrudheimom Thor itd. Zidove oko Asgarda je izgradio Hrimthurs, koji je kao plaću zatražio ruku Freye, sunce i mjesec. Odin je pristao na to ako se zidine izgrade u roku od šest mjeseci. Hrimthurs je imao magičnog konja Svadifaria koji mi je pomagao u poslu. Na užas Odina i svih bogova, a posebno Freye, Hrimthurs je skoro već sve završio, ostala su mu još dva dana. Loki zavara Svadifaria i odmami ga podalje od njegovog posla. Hrimthurs nije stigao završiti posao bez Svadifaria u zadanom roku stoga mu ništa nije plaćeno.

Askr i Embla (staronordijski Askr ok Embla) su u nordijskoj mitologiji bili prvi čovjek i žena. Od njih je nastala cijela ljudska vrsta. Stvorili su ih Odin i njegova dva brata iz tri debla.

Asyniur, ženski Aesir, boginja.

Austri, Vestri, Sudri, Nordri, patuljci postavljeni u 4 kuta svijeta.

Nastaviće se... Wink

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ


Poslednja prepravka: Annabel_Lee datum Ned Sep 17, 2006 10:05 pm; ukupno izmenjena 1 put
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Sep 17, 2006 12:56 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

B

Balder, Baldr ili Baldur je u nordijskoj mitologiji bio drugi sin Odina i Frigge. Njegova majka je zatražila zakletvu od svih biljaka, stvorenja, elemenata i metala da mu neće nauditi. Svi su zakletvu položili osim biljke imele koja je smatrala da je premlada i premala da bi mu mogla nauditi. Tako se smatralo da je Balder imun na sve pa bi drugi bogovi iz zabave bacali stvari na njega.

Loki, bog prijevare, je nagovorio Hoda (Hod,Hoder), slijepog boga i Balderovog brata, da baci koplje izrađeno od imele na Baldera. Balder je odveden u Hel i Frigga moli Hellu da joj kaže što se može učiniti kako bi se Baldera vratilo iz mrtvih. Hella odgovara da će ga vratiti među žive ako će svako živo biće plakati za Balderom. Sva živa bića su žalila, osim starice Thokk, koja je ustvari prerušeni Loki. Baldur tako i dalje čeka u Helu sa svojom suprugom i vratiti će se ponovo tek nakon Ragnaroka kako bi pomogao u vladanju novim svijetom.

Beowulf je drevni anglosaksonski i danski heroj i junak istoimenog epa Beowulf.

Porijeklo legende o Beowulfu Anglosaksonci su pesmu o Beowulfu pevali davno pre nego je bila zapisana u 8. stoljeću, a dolje navedena priča potječe iz 10. stoljeća. Anglosaksonci su potomci severnoevropskih plemena koje su Briti pozvali 400. godine, nakon što su Rimljani napustili Britanski otok, da im pomognu u borbama protiv divljih škotskih plemena. Anglosaksonci su zapravo mešavina Angla, Saksonaca, Juta i Frižana. Ti Anglosaksonci nakon što su oterali divlja plemena u negostoljubive planinske severne krajeve Britanskog otoka, negdje oko 600. godine zaratili su i sa svojim domaćinima Britima, te im oteli velike delove Britanskog otoka. No, Anglosaksonci nisu bili naviknuti na maglom prekrivena glibovita i boćata jezera, pa su ubrzo nastale i prve legende i mitovi o strašnim čudovištima koja su vrebala iz tih jezera.

Legenda o Beowulfu Hrothgar, kralj Danaca, sagradio je u Heorotu veliku dvornicu za održavanje brojnih svečanosti na kojima je on delio zlatne narukvice svojim ratnicima i članovima družine. Tako se tekom tih svetkovina pila medovina, nazdravljale se brojne zdravice, a bardi su pevali o svima čudima ovoga Sveta. Zvuci bučna veselja noćima bi se dizali pod nebesa s visokih rožnika dvornice.

No, vani je vrebalo, u ustajalim vodama baruštine, zlo mitsko stvorenje imenom Grendel. Bio je Grendel opako čudovište, strah i trepet krajeva uz granicu, a zvuci svirke i ljudski smeh nanosili su mu strašne i netrpljive bolove. Jednu za drugom noći Grendel je patio u bolovima sve dok jednom nije odlučio da provali u Heorot. Straža pred dvornicom beše zadremala, a u samoj dvornici kraljeva družina dremala je shrvana veselicom i teških glava od belog piva, s trbusima punim raznih jestvina. Grendel im pregrize vratove i poput zaklane stoke odvuče ih u svoju jazbinu. Tako je punih dvanaest godina Grendel provaljivao u Horthgarsku dvornicu i odvlačio najvernije kraljeve ljude.

Nitko od inih ratnika nije se usudio suprotstaviti strašnom Grendelu, sve dok nije odnekuda pristigao mitski gaetski junak Beowulf. Ubrzo je Beowulf obznanio da će on ubiti strašnog Grendela ili će i sam umreti u njegovoj jazbini. Kraljev mitski ratnik Unferth odgovarao je Beowulfa od njegovog nauma, ali je on ipak te noći goloruk i nenaoružan dočekao u zasjedi Grendela. Nakon kraćeg rvanja, uz strašan, gnjecav zvuk trganja mesa, Beowulf iščupa Grendelu jednu moćnu šapu. Grendel urlajući i zavijajući od bola pobegne u mrak. Nastane veliko veselje, ali je ono bilo preuranjeno.

Naime već te iste noći iz mraka izroni još strašnije čudovište i još opakije stvorenje, a bila je to majka Grendelova koja je te noći usmrtila najboljeg kraljevog odličnika Aeschera. No, Beowulf i Unferth sada su sledili čudovište u mrak i saznali u kojem se jezeru ono krije. Kad je Beowulf odlučio zaroniti u tamne vode jezera Unfert mu pokloni svoj mitski mač Hrunting koji nije nikada mogao promašiti. Beowulf je zaronio u duboko jezero, a strašno ga čudovište odjednom iz mraka dohvati svojim čeljustima. No, nije ga moglo povrediti jer je Beowulf nosio oklop načinjen od metalnih prstenova. Beowulf udari čudovište mačem, pogodi ga, ali mač nije mogao probiti krljušti. Tada Beowulf ugleda veliki mač koji je davno pre pripadao nekom divu, on ga podigne i njime udari čudovište.

Vode jezera proključale su krvlju, kraljevi ljudi koji su stigli na jezero, žalosno su zaključili da je Beowulf mrtav. No, nije bilo tako, jer se ubrzo na površini jezera pojavio Beowulf noseću u rukama glavu Grendela i njegove majke. Nastane silno veselje i bučne gozbe koje potrajaše nekoliko dana. Nakon tih gozbi i bogatih darova koje mu je poklonio Hrothgar, Beowulf i njegovi ljudi iznova porinu svoj brod stazom galeba, tragom kita, natrag u zemlju Gaeta, gdje je Beowulf još dugo imao kraljevati.'

Bergelmir je ličnost iz nordijske mitologije. On i njegova žena su jedini mrazni divovi koji su uspjeli preživjeti utapljanje u krvi nakon što su Odin i njegova braća ubili Ymira.

Berserk je ličnost iz nordijske mitologije, unuk osmorukog Starkaddera i Alfhildee. Uvijek se borio divlje bez oružja.

Po njemu se nazivaju berserki ili berserkeri.

Bersekeri (berserci) su bili drevni nordijski ratnici, koji su se zaklinjali na vjernost bogu Odinu te se prije svake bitke dovodili u stanje ubilačke mahnitosti.

Odatle je taj pojam ušao u rječnike mnogih jezika svijeta kao opis divljih boraca, odnosno vojnika koji ne pokazuju nikakve milosti prema protivniku, ali ni straha za vlastiti život.

Ime mu dolazi od starog nordijskog izraza berserk, što na starom nordijskom jeziku doslovno znači medvjeđa koža. Smatra se da su se bersekeri tokom rituala pred bitku oblačili u medvjeđu kožu.

U nordijskoj mitologiji kao prototip bersekera služi ličnost pod imenom Berserk. Kasnije se spominju kao krvožedni vukodlaci koji napadaju i piju krv.

Bestla je ličnost iz nordijske mitologije. Opisuje se kao majka Odina i njegove braće Vilija i Vea, pripada rasi divova, njen suprug je Bor.

U nordijskoj mitologiji izraz Bifröst (alternativno Bilröst, ili Ásbrú) je naziv za dugu koja, kao most, spaja nebo i zemlju.

Billing ili Billingr je ličnost u nordijskoj mitologiji, odnosno otac prelijepe Rind koja je Odinu rodila sina Valia. Vali je kasnije ubio Hodera osvećujući tako Balderovu smrt.

Bilskirnir u nordijskoj mitologiji označava Thorovu halu u Thurdvangaru, jednu od najvećih zgrada ikad sagrađenih.

Po Bilskirniru je ime dobila istoimena neonacistička black metal grupa u Njemačkoj.

Bolverk u nordijskoj mitologiji označava ime koje si je Odin dao (preubučen u mraznog diva) kada je htio raditi posao koji su prije obavljali devet nestalih robova. Naknada bi bila jedan gutljaj medovine na dan, Suttung je to odbio.

Borr ili Burr (Bor) je ličnost iz nordijske mitologije, sin Buria, suprug Bestle, otac Odina, Vilia i Vea.

Bragi (Brage, Brego) je nordijski bog poezije i riječitosti, sin Odina i divkinje Gunnlode. Bio je oženjen za Idun (Iduna) čuvaricu "jabuka besmrtnosti".

Breidablik (Breiðablik) ili Balderove dveri je dom Baldera u Asgardu, gdje nije pristupila nijedna nečista stvar.

Brono je ličnost iz nordijske mitologije, sin Balderov i bog dnevne svjetlosti.

Brunhilda (Brunhild, Brünnehilde, Brynhil) je ličnost iz germanske mitologije, poznata kao moćna ženska ratnica, Valkira. Prkosila je Odinu i za kaznu ju je zatvorio unutar prstena vatre i zemlje govoreći da će tamo ostati dok hrabar junak ne dođe da ju spasi. Siegfied (Sigurd) ju je oslobodio, zaljubio se u nju i poklonio joj prsten Andvarinut ne znajući za njegovu kletvu. Na kraju Brunhilda saznaje da ju je Sigurd prevario s drugom ženom i ubije se. Nije znala da ga je ustvari začarala Grimhilda.

U nordijskoj mitologiji se Búri smatra prvi bogom, ocem Bora i djedom Odina. Rođen je iz leda koji je polizala Audhumla (krava).

Bylgja je ličnost iz nordijske mitologije, odnosno kći Aegira i Ran.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Sep 17, 2006 12:58 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

D

Dagr, Dagur ili Dag je nordijska božica dana.

Njezina majka je Nat (boginja noći). Dag leti nebesima na svom konju Skenfaxu, čija griva sjaji tako intenzivno da obasjava nebo i zemlju.

U nordijskoj mitologiji se sve sastoji od Devet svjetova koje štiti Yggdrasil:

Alfheim ili Ljossalfsheim, dom "svjetlih" vilenjaka
Asgard, dom aesirskih bogova
Jotunheim, svijet divova
Midgard, dom ljudske vrste
Muspelheim, zemlja vatre
Nidavellir, dom patuljaka
Niflheim, predio vječne hladnoće i beskonačne noći, dom nevrijednih mrtvih
Svartalfsheim, dom "tamnih" vilenjaka
Vanaheim, dom Vanira

Thor (staronjemački Donar) je nordijski Bog groma i munje, najstariji sin Odina (vladara bogova) i Jord (boginje zemlje).

Najjači od ljudi i bogova, gromoglasan, crvenobrad, ljubazan, zaštitnik Aesira od divova.

Često se povezuje s likom boga Peruna u slavenskoj mitologiji.

Njegova tri magična predmeta su: Mjollnir - Thorov čekić (grom), opasač s moćima i željezne rukavice. Priče govore da su gromovi ustvari zvuk koji proizvodi njegova kočija koju vuku koze Tanngniost i Tanngrisnir.

Sif je bila njegova žena i sa njom je imao kćer Thrud. Sa Jarnsaxom je imao sinove: Magnija (moć i Modija (snaga).

Ljudske sluge su mu Thialfi I Roskva.

Za Thorov rog se priča da je jedan dio tog roga je bio umočen u more tako da kad je Thor pio vodu iz njega nikako je nije mogao ispiti, ispijanjem vode stvorio je plimu i oseku.

U Wagnerovom opernom ciklusu Prsten Nibelunga se pojavljuje pod imenom Donner.

Thor je poslužio kao inspiracija za Thora, naslovnog junaka serije stripova u izdanju Marvel Comicsa.

Draupnir u nordijskoj mitologiji označava samoreplicirajući prsten koji je Odin bacio na Balderovu pogrebnu lomaču.

Dromi u nordijskoj mitologiji označava prvi po redu lanac s kojim je vezan vuk Fenris.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Sep 17, 2006 1:30 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

E

Edda (kojemu ime dolazi od staronordijske riječi za baku), (edde, priče velike bake), je zajednički naziv za kolekciju epskih pjesma koja opisuje likove i događaje iz nordijske mitologije.

Dijeli se na Poetsku i na Proznu Eddu.

U nordijskoj mitologiji postoji i lik Patuljaste Edde.

Edde se smatraju jednim od najvažnijih djela srednjovjekovne književnosti.

Eggther u nordijskoj mitologiji označava čuvara zemlje divova.

Einheriar ili Einherjar je naziv koji se u nordijskoj mitologiji koristi za duhove palih ratnika. Njih Odin šalje u Valhallu, u Vingolf.

Eir u nordijskoj mitologiji označava pratnju Frigge, Eir je božica liječenja. Svoju umijeće i znanje o tajnim snagama biljaka, prenosila je samo ženama, jedinim liječnicima u drevnoj Skandinaviji.

Eldhrimnir (Eldhrímnir) u nordijskoj mitologiji označava magični kotao kojeg koristi kuhar Andhrimnir.

Eliudnir u nordijskoj mitologiji označava halu boginje Helle.

Elli u nordijskoj mitologiji označava personifikaciju starosti. U obliku starice borila se sa Thorom, pobijedila ga i ponizila.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ


Poslednja prepravka: Annabel_Lee datum Ned Sep 17, 2006 10:07 pm; ukupno izmenjena 1 put
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Sep 17, 2006 1:52 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

F

Farbauti (Fárbauti, Farbanti) je ličnost iz nordijske mitologije, najpoznatiji kao Lokijev otac. Div koji prevozi mrtve preko voda podzemnog svijeta. Udario je Laufey gromom nakon čega je ona rodila Lokija.

Fengi i Mengi, odnosno Fenja i Menja su ličnosti iz nordijske mitologije, konkretno Pjesme o Grottiju ili Grottasöngr.

Taj mit/pjesma daju odgovor na pitanje "Zašto je more slano?". Jednom davno, u doba Kralja Frodija, živjela su dva ženska diva koje su radila u mlinu zvanom Grotti. Fengi i Mengi su bile jedina dva živa bića dovoljno jaka da okreću divovski mlinski kamen koji je magično proizvodio hranu i bogatstva za Frodijeve zemlje. Kralj ih je tjerao na naporan rad sa odmorom tako malim da bi im bio dovoljan samo da zapjevaju pjesmu. Jedne noći, ljute i iscrpljene, zapjevale su pjesmu sa magicnom kletvom koja je prouzročila Frodijevu smrt. Zemlja je dobila novog kralja Mysinga koji je natjerao Fengi i Mengi da rade iscrpljujuće kao i prije, ali ovaj put na mrvljenju soli. Namrvile su je toliko da se je cijeli ocean napunio solju.

Fenris, Fenrisulfr ili Fenrir je u nordijskoj mitologiji čudovišni vuk, sin boga Lokija koji će progutati Odina kad dođe kraj našem svijetu u bitci Ragnarok. Fenrisa će zaklati Odinov sin, Vidar. Kad su ga bogovi pokušali nahraniti ugrizao je ruku Tyru.

Fensalir u nordijskoj mitologiji označava Friggine dveri u Asgardu.

Fjalar u nordijskoj mitologiji označava dva pojma:

patuljka, brata Galarovog.
pijetla koji bogove budi pred Ragnarok.

Forseti je ličnost iz nordijske mitologije koja se opisuje kao bog pravde i meditacije, odnosno sin Baldera i Nanne.

Franangr u nordijskoj mitologiji označava vodopad gdje se Loki krio od drugih bogova prerušen u lososa.

Frey ili Freyr je u nordijskoj mitologiji sin Niorda i njegove sestre Nerthus. Opisuje se kao vladar kiše, sunca, bogatstva, stvaranja te bog iz Vanira. Također se opisuje kao brat blizanac Freye, te bog mira, plodnosti i vremena.

Njegova žena je Gerd (Gerda), divkinja u koju se je zaljubio nakon što ju je skrivečki promatrao sa Odinove visoke stolice. Dao je svoj mač slugama kao nagradu ako mu dovedu Gerdu. Rezultat toga je da Frey neće imati oružje u bitci Ragnarok i morati će se boriti protiv Surtra samo rogom. Frey ima brod, Skidbladnir, koji se može sklopiti i nositi.

Freya ili Freyja je ličnost iz nordijske mitologije. Porijeklom je uz Vanira, boginja ljubavi, seksa, magije, vještičarenja, plodnosti, ljepote, ponekad predstavlja i božanstvo bitke i smrti. Sestra blizanka boga Freya, kćer Niorda i njegove sestre Nerthus.

Trgovala je seksualnim uslugama (spavajući sa četiri patuljka) kako bi posjedovala ogrlicu Brisinga. Kada joj je Loki oteo ogrlicu, započela je rat povratka.

Njezin je otac Njord, bog plodnosti. Plavokosa, plavooka, prelijepa Freya je putovala u kočiji koju su vukle mačke. Ona je vođa Valkyrie ratnica i Idiza (pod imenom Vanadis). Stanovala je kraljevstvu Folkvang gdje je primala jedan dio ratnika ubijenih u bitci i odnosila njihove duše u njenu dvoranu Sessrumnir. Drugi dio ratnika primao je Odin u drugu dvoranu Valhallu.

Prema skandinavskoj mitologiji ima kćer Hnoss, boginju opčinjenosti.

Freya voli glazbu, proljeće, nosi ogrtač sačinjen od ptičjeg perja, koji omogućava onome koji ga nosi pretvaranje u sokola. Oko vrata nosi ogrlicu Brisinga. Za nordijske narode ta ogrlica je Mliječna staza. U germanskoj mitologiji, Freya je često bila i Frigga, Odinova žena.

Frigg, Frigga, Frija ili Fricka je u nordijskoj mitologiji boginja neba, kćerka Fjorgyne, boginje zemlje. Frigga je Odinova žena, majka Baldera i Hotha. Zaštitnica je braka i majčinstva. Frigga zna sudbinu svakog bića, ali ju nikad ne otkriva. Kao Odinova žena bila je poznata i pod imenom Kraljica nebesa. Središnje je božanstvo Asgarda gdje se nalazi i njena dvorana Fensalir ("vodene dvorane").

U nordijskoj mitologiji djevica Fulla ili Fylla je Friggin glasnik. Njoj bi se molilo za zagovor kod Frigge. Prikazivana je kao mlada žena sa dugom, gustom kosom koju su joj vezivali u hramu zlatnom vrpcom. Dobila je prsten od Nanne iz Hela.

Fylgja (Fylgakona u množini) u nordijskoj mitologiji predstavlja duha čuvara (ponekad ih se naziva Haminga). Prema nekim legendama oni su i zloslutni i zaštitnički duhovi.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ


Poslednja prepravka: Annabel_Lee datum Ned Sep 17, 2006 10:10 pm; ukupno izmenjena 1 put
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Sep 17, 2006 9:58 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

G

Gandalf
Moćni vilenjak, pojavljuje se u The Poetic Edda:
Vigg and Gandalf | Vindalf, Thrain,
Thekk and Thorin, | Thror, Vit and Lit,
Nyr and Nyrath,-- | now have I told--br>Regin and Rathsvith-- | the list aright

Garm
(nordijska mitologija) Lovački pas koji stoji pred kućom Hele i reži na hodočasnike iz gornjeg sveta dok mu iz čeljusti kaplje krv. On će ubiti i biti ubijen od Tyra u bitci Ragnarok. Boravio u Gnipahelliru do Ragnaroka.

Gefion, Gefinn, Gefjon
U skandinavskoj mitologiji su postojale dve žene s ovim imenom. Jedna je bila div kojoj je obećano toliko zemlje koliko mogu izorati četiri vola u jednom danu. Tako je začela četiri sina koji su izgledali kao volovi. Kada su sinovi odrasli, dovela ih je natrag u Švedsku, gde su izorali deo te zemlje, odvojili ga i odvukli na novu lokaciju, gde je nastalo ostrvo Zealand. Druga Gefion, boginja, prodala je svoju nevinost za dragulj, ali je i uspela povratiti. Posluživala je Friggu. Sve devojke koje bi umrle kao device odlazile bi Gefjoni. Ona je bila donosilac dobre sreće i prosperiteta.

Geirrod
(nordijska mitologija) Snežni div koji je imao dve kćeri Gjalp i Greip. Thorov neprijatelj. Uhvatio je Lokia (dok je on leteo u obliku jastreba). Loki mu je u zamenu za slobodu obećao da će dovesti Thora u Geirrodov dvorac bez njegovog magičnog pojasa i čekića. Loki je učinio kako je obećao, ali na putu prema Geirrodu zastali su da odmore kod ženskog diva Grid. Ona je Thoru rekla da je sve to zamka i dala mu svoj magični pojas, železne rukavice i magične stvari. Thor je pomoću tih stvari uspeo ubiti Geirroda, njegove kćeri i sve druge snežne divove.

Gerd, Gerda
(Skandinavija) Božanstvo svetlosti, najlepša od svih stvorenja, kćer žene diva i smrtnog čoveka. Frey je bio očaran Gerdom i poslao je svoje sluge da je dovedu. Gerd je odbila, ali je Frey uporno slao poklone. Na kraju je čarolija u runama napokon osvojila Gerdu i ona je doputovala u Asgard, dom bogova i tamo živela s Freyom.

Geri i Freki
Geri (orlovski) i Freki (proždrljivi) su Odinovi vukovi koje on hrani hranom sa svojeg stola, a to je vino.

Gestumblindli
Takmičenje, nadmetanje u rešavanju zagonetki sa kraljem Heidrekom Mudrim. Zadnja zagonetka o Odinu kako šapuće Balderu otkriva da je Gestumblindi zapravo Odin.

Gialp
Geirrodova kćer koja je magijom učinila da reka nabuja kad ju je Thor prelazio. On ju je pogodio kamenom i izvukao se na kopno držeći se za oskorušin grm.

Gillahorn
Heimdallova truba, njen zvuk odzvanja celim svetom.

Gilling i njegova žena
Gilling se utopio na moru kad je krenuo ploviti sa patuljcima, a ženu su mu ubili patuljci kad im je dojadilo njeno oplakivanje. SUTTUNG- Gillingov sin, hteo se osvetiti patuljcima, a oni su mu ponudili medovinu. GUNNLOD- Suttungova kćer koja je čuvala medovinu u Hnitbiorgu. (više pod Medovina mudrosti)

Gimle
Najveća i najsvetlija Odinova hala, svetlija i od Sunca, koja nikad neće biti uništena.

Ginnungagap
(nordijska mitologija) Velika otvorena praznina koja je postojala pre nego što je sve stvoreno.

Gioll
(nordijska mitologija) Reka koja je okruživala podzemni svet, Hel.

Gleipnir
Sastojci: zvuk mačkinog hoda, ženska brada, korenje s planine, riblji uzdah, ptičji izmet, medveđi mišići.

Gna
(nord.mitologija) Bila je božanstvo vetra, glasnik nebesa i nebeske kraljice Frigge, poslana od Frigge na razne delove sveta da izvršava njene zadatke, ona jaše na konju Hofvarpniru.

Godar
(Skandinavija) Red sveštenika koji su posluživali skandinavske bogove. Obrede su održavali na otvorenom, ispod drveća, u blizini svetih izvora ili između, na poseban način poređanog, svetog kamenja. Kasnije su korišćeni drveni hramovi, sa oltarima u koje su bile urezbarene slike bogova. Ovde su prinošene životinjske i ljudske žrtve.

Goilveig, Gollveig
(Skandinavija) Moćna veštica, koja je prema legendama ubijena tri puta i preživela (došla je u Asgard i uznemiravala bogove Aesira, spalili su je tri puta i dva puta je ustala iz mrtvih). Zbog njene smrti započeo je rat između Aesira i Vanira. Rat je završen tek dogovorom u kojem je rešeno da Aesiri pošalju Kvasira i Mimnira u Vanir, A Vaniri Freyu, Freyja i Njorda u Aesir.

Gollinkambi
Petao koji je zvao bogove i heroje u rat.

Gondul
(nord.mitologija) Jedna od najslavnijih Valkyria, poslana je na zemlju kako bi dovela duhove slavnih kraljeva koji bi pali u bitci.

Gonlod
(skandinavska mitologija) Majka poezije, žena div koja je posedovala kotao inspiracije koji joj je bog Doin prevarom uzeo. Prema nekim legendama ona je i majka Gragia, boga svih pesnika.

Gotterdammerung
(nord. mitologija) kraj sveta.

Greip i Gialp
Dve Gerriodove kćeri. Gerriod je bacio gomilu rastopljenog železa na Thora, ali ovaj je to uhvatio železnim rukavicama. Sad se Thor stvarno razljutio i železo iz rukavica zavitlao prema Gerriodu, te ubio njega i srušio dvorac.

Grid
Vidarova majka, div, upozorila je Thora na Geirroda, te mu dala oružje i neke sprave za odbranu (čarobni opasač, železni ogrtač, Gridov štap). Prešao je reku Vimur s Lokijem.

Groa
(skandinavska mitologija) Mudra starica, spominje se u eddama kao proročica, isceliteljka, čarobnjak. Više o ovoj čarobnici pod WHETSTONE-BRUS.

Gullfaxi
Konj velikog diva Hrungnira.

Gullinbursti ili Slidrugtanni
Vepar koji vuče Freyovu kočiju.

Gulltopr
(nord. mitologija) Heimdallov konj.

Gungnir
Odinovo koplje.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Sep 17, 2006 10:01 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

H

Hale bogova:
(Germanska mitologija)
Bilskinir - Thorova hala
Breiablikk - Baldurova hala
Fensilar - Friggina hala
Folksvang ili Sessrumnir- Freyina hala
Gladsheim - Odinova hala (Valhalla je u Gladsheimu)
Glitnir - Forsettieva hala
Hel - Hellina hala
Himminbjorg - Heimdalova hala
Landvidi - Vidarova hala
Sokkvabekk - Sagina hala
Thrymheim - Skadina hala
Valaskjalf - Valijeva hala
Vingol - Hala boginja
Ydalir - Ullerova hala

Hati Hrodvitnisson i Skoll
Vukovi koji trče za suncem i mesecom, sinovi Fenrisa.

Heidrun
Koza koja se hrani na krovu Valhalle sa granama drveta Lerad, iz njenog vimena teče medovina koja se puni u burad za Einheriere.

Heimdall, Heimdalr
(nord. mitologija) Poznat kao čuvar bogova, on je čuvao Gjallarhorn- rog u koji će duvati kad se približi kraj sveta- Ragnarok. Do tada rog je zakopan ispod Yggdrasila. Govorilo se da je imao 9 majki. Čuva Bifrost od planinskih divova, treba mu vrlo malo sna, dobro vidi i čuje. U jednom irskom mitu zove se Rigr i smatra se ocem ljudske vrste. HIMINBIORG- mesto gde živi Heimdall.

Hel
(nord. mitologija) Boginja mrtvih, kćerka Lokia i Angerbothe (Angerboda), vlada Niflheimom, pola je crna, pola bela ili pola živa, pola mrtva. Stanovala je ispod jednog od tri korena svetog drveta Yggdrasila i stanuje u svojoj hali, Elvidnir (beda, nevolja) u podzemnom svetu Nilfheima (Helheim), Svetu tame. Odgovorna je za bolesti, epidemije, katastrofe.

Henir
Za vreme razmene taoca menjan za Niorda, (nakon rata Aesira i Vanira).

Hermod
(nord. mitologija) Sin Odina i Frigge, Balderov brat koji je sišao u Hel da pokuša da spasi tj. vrati Baldera. Bio je božanski glasnik, sličan Hermesu i Merkuru.

Hildolf- vuk
Spominje se u Harrbarđsljođi, živi u Ratheyu.

Hlidskjalf
Odinov tron, na kojem sedi, promatra i razume celi svet.

Hlin
(skandinavska mitologija) Boginja utehe, brani ljude od Frigginih čudnih želja, od nasilja, i izbeglištva.

Hnoss
(Skandinavija) Freyina kćerka, boginja opčinjenosti, zaluđenosti.

Hod, Hodr, Hodur
(nord. mitologija) Balderov slepi brat, snažan, Loki ga je na prevaru nagovorio da gađa Baldera imelom koja ga je i ubila.

Hofvarpnir
Konj boginje Gna, putuje po nebu i moru.

Hogni
(nord.mitologija) Hognija i njegovog brata Gunnera je Brynhilda nagovorila da pripreme Sigurdovo ubistvo kako bi osvetili njenu čast. Nasledili su njegovo bogatstvo, uključujući ukleti prsten Andvarinaut. (više pod Brunhild)

Holer, Holler
(nord.mitologija) Bog smrti i razaranja koji donosi bolesti i nesreće. Odvodi ljude u svoje tamnice gde ih muči do smrti.

Hrauthung (Kralj Hrauthung)
Otac Agnar i Geirrota.

Hresvelg, Hresvelgr
(nord.mitologija) Divovski orao koji stvara vetar.

Hrimfaxi
Nottin konj, "mraznogrivi", s njega padaju kapi rose na svet. (više pod Nott)

Hringhorni
Balderov čamac.

Hrungnir
(nord.mitologija) Najjači od svih snežnih divova, imao je kameno srce sa tri šiljka na vrhu, glava i štit su mu takođe bili od kamena, div se nadmetao s Odinom ko ima boljeg konja. Trkali su se do vrata Asgarda i Odin je pobedio. Aesiri su diva pozvali na medovinu i on se napio te počeo pričati kako može napraviti mnogo nemogućih stvari kao npr. Pomeriti Valhallu, spaliti Asgard, ubiti bogove, oteti Freyu...Međutim to je razjarilo Thora (kojeg nije bilo teško razljutiti) pa je pozvao diva na dvoboj i ubio ga. GULLFAXI- konj velikog diva Hrungnira.

Hugi
Nadmetao se s Thijalfijem (Thorov ljudski sluga) u trčanju i uvek ga pobeđivao.

Huginn-misao i Munin-sjećanje
(nord.mitologija) Dva Odinova gavrana koje on šalje svaki dan u svet, vraćaju se i pričaju mu šta se događa u svetu.

Hymir
(nord.mitologia) Hymir je bio morski div, suprug Hrode, koji živi u blizini ruba nebesa. Posedovao je ogromni kotao koji su Aesiri hteli za sebe jer je u njega moglo stati dovoljno piva za sve bogove. Thor je bio zadužen za pribavljanje kotla. U finalnoj bitci protiv bogova, Hymir će upravljati zastrašujućim brodom Naglfarom, koji je u potpunosti napravljen od noktiju mrtvaca. Naglfar će osloboditi poplava koja će prethoditi Ragnaroku nakon čega će se na brod ukrcati divovi sa Hymirom na čelu i zaploviti prema bojnom polju Vigrond. HYMIR- Div s kojim je Thor jednom išao u ribolov, bacio ga je iz čamca.

Hyrrokkin
Divovi koji su uspeli naterati Hringhornija u vodu, a niko drugi to nije mogao.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ


Poslednja prepravka: Annabel_Lee datum Ned Sep 17, 2006 10:04 pm; ukupno izmenjena 1 put
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Sep 17, 2006 10:03 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

I

Iarnvidiur
Divovske žene trollova koje žive u železnim šumama Midgarda, uzgajaju vukove.

Idavoll, Gladsheim, Vingolf
Zgrade na Asgardu koje je sagradio Odin.

Idize
(germanska mitologija) Duhovi predaka, majke-duhovi koje su često bile prikazivane kroz statue ili slike koje su ljudi držali u kućama i kojima su se obraćali za pomoć. Njima zapoveda Freya pod imenom Vanadis. One su imale aktivnu ulogu u zaštiti svoje žive vrste i ponekad davale savete kroz snove.

Idunn, Iduna, Idunnor
(nord.mitologija) Boginja proleća i večne mladosti. Bragijeva žena, čuvar zlatnih jabuka besmrtnosti koje su bogovi jeli kada su hteli obnoviti svoju mladost.

Iord i Rind
Thorova i Valijeva majka, jedna od najstarijih Asynura.

J

Jabme-akka
(Laponija) Boginja mrtvih koja vlada Jabme-aimom (Jabme-aimo ili Jabmeaimo), kraljevstvom mrtvih.

Jarnsaxa
(skandinavska mitologija) Thorova žena.

Jormungand, Iormungand, Jormun
(nord. mitologija) Veliki zmaj-zmija, nalazi se na dnu okeana i tu okružuje svet svojim repom koji grize na krajevima, sin Lokija i snežne žene diva Angrbode. Živi u potoku tj. strujanju koje kruži zemljom. Poznat je i kao MIDGARDSKA ZMIJA.

Jotunheim
(nord.mitologija) Svet divova (div-Jotun), nalazi se na ivici okeana, daleko na severoistoku. To je jedan od devet svetova koje štiti kosmičko drvo Yggdrasil. Jotunheim, Asgard i Nilfheim imaju zdence u kojima se može pronaći Yggdrasilovo korenje. To su Mimirov zdenac, Hvergelmirov izvor i Urdin zdenac. Bifrost "dugin most" povezuje Asgard i Migard (nebo i zemlju). Ostali svetovi su: Alfheim ili Ljossalfsheim, dom "svetlih" vilenjaka Asgard, dom aesirskih bogova Midgard, dom ljudske vrste Muspelheim, zemlja vatre Nidavellir, dom patuljaka Niflheim, predeo večne hladnoće i beskonačne noći, dom nevrednih mrtvih Svartalfsheim, dom "tamnih" vilenjaka Vanaheim, dom Vanira.

Jotuni
(nord.mitologija) Rasa divova koji su sile razaranja, žive u Jotunheimu. Neki Jotuni kao Skadi, Gerd i Loki su stekli božanski status kroz brak ili krvno bratstvo sa nekim od bogova.

Jumala
(finska mitologija) Drevni bog stvoritelj i vrhovno božanstvo, njegovo sveto drvo je bio hrast.

Jörd
(nord.mitologija) Thorova majka i Odinova ljubavnica.

K

Kajsa
Švedska boginja vetra.

Kalma
(finska mitologija) Boginja mrtvih, imala je čudovišnu životinju koja je proždirala ljude.

Kara
(skandinavska mitologija) Valkiri, žena heroja Helgia. Kraj priče o njihovoj ljubavi je tragičan jer je Helgi slučajno ubio Karu u bitci.

Kied Kie Jubmed
(Laponija) Gospodar krda. Pre lova žrtvovani su mu sobovi. U Švedskoj ga zovu Storjunka.

Kolga
(nord.mitologija) Kćer germanskog boga okeana Aegira i Ran.

Kornjunfer
(germanska mitologija) Boginja žita.

Kvasir
(nordijska mitologija) Smatrali su ga najmudrijim od svih ljudi. Bio je učitelj, znao je odgovore na sva pitanja. Fjalar i Galar su ga ubili kad im je dosadilo učenje i ulili njegovu krv u magični kotao. Izmešali su krv sa medom i stvorili medovinu koja je davala mudrost (u nekim mitovima dar pesništva) onome ko je popije. (više o ovoj legendi u priči o Medovini mudrosti).

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Sep 17, 2006 10:13 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

L

Laga
(nordijska mitologija) Boginja izvora i zdenaca, Odinova prijateljica.

Leib-Olmai
(Laponija) Bog medveda, lovci su mu se morali pomoliti kad bi išli u lov na medvede kako bi im on dopustio da ubiju medveda.

Lemminkäinen
(finska mitologija) Želeo je devojku iz Pohjole u Kalevali. Pokušao je ubiti Tuonijevog labuda (Tuoni- bog mrtvih), ali ga je rastrgao Tuonijev sin. Njegova majka, koja je znala tajne magije, sastavila je ponovo njegovo telo i vratila ga među žive.

Leyding, Dromi
Prva dva hranitelja vuka Fenriza.

Linda
(finska mitologija) Boginja ptica, često pretstavljana kao boginja u obliku labuda, njen suprug je Kalev.

Ljothatal
Popis čarolija u Havamali.

Loddfafnir
Pevač lutalica koji je ispevavao pesme i tvrdio da ih je dobio od Odina.

Lofn
Vrlo draga i simpatična, uslišava molitve, njoj se obraća u slučajevima sklapanja saveza.

Lofn, Lufn
(nordijska mitologija) Boginja popuštanja i zabranjene ljubavi.

Logi
Nadmetao se s Lokijem ko će pojesti više mesa i pobedio ga je.

Loki, Lopt, Loki Laufeyiarson
(nordijska mitologija) Bog vatre i haosa, jedan od Aesira (glavnih bogova), često je on uzrok razmirica među bogovima. Loki je ponekad prijatelj bogovima koji su se divili njegovim pametnim planovima, kada bi im pomagao. Loki je umiljat i lep, zlog karaktera, tvrdoglave naravi, prepreden i varalica. On je bio odgovoran za smrt Baldera, Odinovog sina. Imao je sposobnost menjanja oblika i pola. Sa Angrbodom je imao kćer Helu, boginju smrti, Jörmungand (zla zmija, koja je bila Thorov smrtni neprijatelj) i vuka Fenriza. Sa drugom ženom Sigyn imao je sinove Valia i Narvia.

Lorelei
Mlada Devica Nemačke koja se bacila u reku zbog nevernog ljubavnika i pretvorila se u sirenu, stvorenje koje hipnotičkim melodijama privlači ribare i donosi im propast.

Luonnotar
(finska mitologija) Boginja i tvorac svega, majka Väinämöinena.

Lyngvi
Ostrvo na jezeru Amsvartnir gde je Fenriz probao Gleipnir.

M

Maan-emo
(finska mitologija) Boginja zemlje, njen suprug je Ukko, bog groma, ona vlada plodnošću žene.

Madder-Akka
(Laponija) Madder- Akka (boginja stvaralac) i Madder- Atcha (bog stvoritelj) – Tvorci ljudske vrste. Njihove tri kćeri su: Sarakka (pomagala ženama prilikom porođaja), Juksakka (menjala pol nakon određenog broja rođenja) i Uksakka (štitila novorođeno dete).

Magni
(nordijska mitologija) Sin Thora i snežne žene diva Jarnsaxe, Modijev brat. Magni i Modi će naslediti Mjollnir (Thorov magični čekić) posle Ragnaroka.

Mani
(skandinavska mitologija) Mani- Mesec, lepi dečak vozač mesečeve kočije koju vuku konji, sin Mundilfoeri, njegova sestra je Sol (Sunce), prati ga vuk Hati koji će, kada za to dođe vreme, proždreti Mania i Sol.

Marjatta
(finska mitologija) Boginja devica, u kojoj se, nakon što ona proguta brusnicu, začne Sunce, jedna od likova Kalevale.

Medovina mudrosti
(nordijska mitologija) Zli patuljak Fialar je sa svojim bratom Galarom ubio mudrog čoveka Kvasira kako bi stekao Kvasirove magične moći. Izmešali su njegovu krv sa medom u kotlu. Ta medovina je donosila mudrost onome koji je ispije. Ali medovinu je oteo Suttung, snežni div koji se svima hvalio da je medovina njegova. To hvalisanje je došlo i do Odina koji je odlučio otići u Jotunheim (zemlju snežnih divova) i oteti medovinu za sebe. Maskirao se u snežnog diva Bolverka i nagovorio Baugia (drugog snežnog diva) da iskopa tunel kroz planinu do mesta na kojem je Suttung čuvao medovinu pod stražom svoje kćeri Gunnlod. Odin je Baugiu dao svrdlo Rati da dubi rupu, međutim Baugi ga je pokušao prevariti pa ga je Odin zgnječio. Zatim je dunuo u rupu i izbušio je do kraja. Tada se Odin pretvorio u zmiju i provukao kroz tunel. Pre nego što je došao do Gunnlod pretvorio se u prelepog snežnog diva i tri dana i noći bio Gunnlodin strastveni ljubavnik. Dopustila mu je da popije svu medovinu. Tada se Odin pretvorio u orla, odleteo kući u Asgard i ispljunuo medovinu u prazne posude. Prema drugoj legendi Odin je spavao 9 noći sa Gunnlod i pio medovinu, a onda je pobegao i u begu pred Suttungom sipao medovinu po celom svetu. Deo izgubljene tj. prolivene medovine dobili su ljudi.

Metsarhatija
(finska mitologija) Šumska boginja.

Midgard
(skandinavska mitologija) Svet ljudi, dom prvog čoveka i žene od kojih je nastao celi ljudski rod. Nalazi se između Niflheima (predeo večne hladnoće i beskonačne noći) i Muspellheima, (zemlja vatre). Dugin most Bifrost ga spaja sa Asgardom (dom bogova).

Mimir
(nord.mitologija) Smatra se najmudrijim od Aesira, bog znanja i mudrosti. Nakon rata bogova, poslan je u Vanir. Tamo su mu odsekli glavu i vratili je Aesirima. Odin je premazao glavu magičnim biljkama kako bi je sačuvao zauvek, izgovarao je nad njom magične reči kojima joj je vratio moć govora. Sve to kako bi uvek imao na raspolaganju Mimirove mudre savete. Mimir je živeo kraj Yggdrasila i čuvao Zdenac mudrosti. Dopustio je Odinu da pije iz njega, a cena je bila jedno Odinovo oko, zato Odina često prikazuju kao jednookog boga.

Mimirov izvor, Mimirov zdenac
Izvor mudrosti i inteligencije, nalazi se kraj Yggdrasila. Odin se dobrovoljno odrekao jednog oka da može popiti kap iz tog izvora.

Modgud
(nordijska mitologia) Heline podanice, device koje su čuvale Gioll most (zlatom popločen most koji vodi u podzemni svet), razgovarale su s Hermodom kad je sišao u Hel po Baldera.

Mokkuralfi
(nordijska mitologija) čovek kog su napravili divovi. Napravili su ga od gline, devet milja dugačkog i tri milje širokog. Srce su mu stavili od kobile. Pojavljuje se u priči o Torovoj bitci sa Hrungnirom. Nakon što je Thor ubio Hrungnira iz magle je izronio Mokkuralfi, koji je bio toliko golem da ga Thor nije mogao obuhvatiti pogledom. Priča kaže da se Thor umokrio od straha kad ga je ugledao. Thorov ljudski sluga Thialfi nije bio toliko uplašen pa je napao diva svojom sekirom.

Moongarm
Spominje se kao najstrašniji vuk koji će jednog dana biti uzgojen, hraniće se ljudskom krvlju i prskati nebo s njom.


Muspelheim, Muspell
(skandinavska mitologija) svet vatre, plamena, vatrena zemlja na jugu gde su div Bergelmer i njegova žena uhvatili leteće iskre i bacili ih na nebo gde su posle od njih nastale zvezde. U Domu sjaja na jugu Niflheima vlada Surt držeći u ruci svoj plamteći mač i tu žive sinovi Muspella, vatreni divovi. (više pod Surtr, Surt)

Möull
(skandinavska mitologija) Boginja snega i leda.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 35

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Sep 17, 2006 10:19 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

N

Naglfari
Najveća od ovaca, pripada Muspellu, napravljena od noktiju mrtvih ljudi.

Nanna
(nordijska mitologija) Balderova žena koja je umrla od tuge za njim na njegovoj sahrani. Bacila se na njegovu lomaču i pridružila mu se u Helu gde čekaju kraj Ragnaroka kada će zajedno izaći iz Hela i vladati Midgardom.

Narfi
Ubio ga njegov brat Vali koji je pretvoren u vuka, njegovom utrobom su uspeli pretvoriti Lokija u kamen. (više pod Sigyn)

Nastrand
(nordijska mitologija) Najgore područje Hela. Nastrandovi krovovi i vrata su prekriveni otrovnim zmijama i kroz to područje su morali proći ubice i krivokletnici.

Nidhogg, Nithogg
(nordijska mitologija) Zmaj koji drži i jede korenje Yggdrasila, zmije su zajedno sa Nidhoggom ispod Yggdrasila.

Niflheim
(skandinavska mitologija) Svet mrtvih.

Niord, Njöord, Niordhr,Njorthr
(nord.mitologija) Bog vetra i mora, živi na Noatunu uz morsku obalu, reguliše i kontroliše vetar, upravlja morem i vatrom, sa svojom sestrom Nerthus je imao sina Freya i kćer Freyu. Bio je zaštitnik brodova. Njegova žena Skadi živi u planinama jer joj galebovi uznemiruju san.

Nithavellir
Svet patuljaka.

Norne
(nordijska mitologija) Božanska bića koja oblikuju sudbinu svake osobe i boga, ali je ne stvaraju. One pletu mrežu Wyrda i ponekad ih nazivaju Wyrd sestrama. Te boginje sudbine su tri sestre: Urd (najstarija, boginja prošlosti, sudbine), Verdandi (srednja sestra, boginja sadašnjosti, potrebe) i Skud (najmlađa, boginja budućnosti). One se mogu povezati sa Suđenicama / Suđaje u srpskoj mitologiji i legendama.

Nott
(nordijska mitologija) Boginja noći, kćer Narvi. Bila je udavana tri puta i sa svakim mužem je imala po jedno dete. Njen prvi muž bio je Naglfari. U tom braku rodio joj se sin Audr (Udr). Njen drugi muž Annar je otac Jorda. Treći muž Dellingr je personifikacija ponoći. Sa Dellingrom je imala sina Dagura (Dan). Njoj i njenom sinu bogovi su dali kočije s konjskom zapregom i postavili ih na nebo da obleću zemlju svaka dva poludana. Nottinu kočiju je vukao konj Hrimfaxi ("mraznogrivi", "mrazne grive") koji u ranu zoru pokriva zemlju rosom (kapi iz njegovih zapenjenih usta).

O

Odin, Odhinn, Woden, Wodan, Woutan
Glavni i najstariji bog u nordijskoj mitologiji, bog mudrosti, pesništva, magije, runa, okultnog i rata. Pripadao je aesirskim bogovima. Njegov otac je Bor, majka Bestla, ima braću Vilia i Vea. Nazivali su ga i Sve- otac jer je on otac svih bogova. Suprug Frigge sa kojom je imao sinove Baldura, Hodura i Hermoda. Sa Rind je ima sinove Valia i Vidara, sa Jord Thora. Postoji priča kako je Odin stekao mudrost. Obesio se na veliko svetsko drvo Yggdrasil na devet dana i noći i proboden je kopljem. To je bila duhovna smrt u kojoj je žrtvovao sebe samom sebi. Obešen na drvo shvatio je značenje runa koje su kasnije Vikinzi koristili kao abecedu, a koristile su se i u magiji i proricanju. Određenim obredima, runama su se mogli vratiti mrtvi u svet živih. U drugoj priči žrtvovao je jedno oko kako bi pio iz Mimirovog zdenca mudrosti. Odin je sa svog prestola (Hlidskialf) mogao videti sve. Imao je dva gavrana Huginna ili Huninna (Misao) i Muninna (Sećanje) koji su svaki dan odlazili iz Odinove tvrđave kako bi skupljali novosti po svetu i donosili vesti Odinu. Osim gavrana imao je i dva vuka: Freki i Geri. Njegova najveća blaga su Sleipnir (osmonogi konj), Gunger (koplje koje nikad ne promaši) i Draupnir (prsten koji stvara osam novih identičnih prstenova svaku osmu noć). Odinova dvorana je Gladsheim (Valhalla se nalazi u Gladsheimu).

Ottar
(nordijska mitologija) Freyin ljudski ljubavnik. Ona ga je pretvorila u vepra kako bi zauvek ostao kod nje u Asgardu.

P

Patuljci
Nidavellir- svet patuljaka, patuljci su na početku bili crvi kojima su bogovi dali izgled i inteligenciju. U četiri ćoška sveta bili su postavljeni patuljci Austri, Vestri, Sudri, Nordri.
MODSOGNIR, DURIN, NYI, NIDI, NORDRI, SUDRI, AUSTRI, THOROR, FROSTI, VESTRI, BIFUR, BOFR, DVALIN, NAR, ORI, ONAR, FILI, KILI, FUNDIN, VALI, ALF, LIT, DAIN, THEKK, THROIN, NVR, VITR, NVRAD samo su neki od miliona patuljaka.
Patuljci su bili spretni rudari, snalažljivi sa alatom i smišljali su najbolje izume. Sinovi patuljka Ivaldia su napravilii brod Skidbladnir za boga Freyra i magično koplje Gungnir za Odina. Braća Brokk i Eiti su napravili Thorov magični čekić Mjollnir.
LIT- patuljak kojeg je Thor bacio na pogrebnu lomaču kad mu se našao na putu.
FIALAR I GALAR- Zli patuljci koji su ubili mudrog čoveka Kvasira kako bi stekli Kvasirove magične moći. Izmešali su njegovu krv sa medom u kotlu. Ta medovina je donosila mudrost onome koji je ispije. (više pod Medovina mudrosti)
Alberich, Andvari- skandinavski kralj patuljaka koji je ukrao magični prsten Andvarinaut (i ostatak blaga) koji su čuvale rajnske devojke. (više pod Alberich)

Pekko
(finska mitologija) Bog ječma.

Poshjo-akka
(skandinavska mitologija) Boginja lova.

R

Ragnarok
Ragnarok je zadnja bitka bogova protiv zla posle koje će nastati novi poredak (kraj našeg sveta). Nekoliko oštrih zima zaredom, bitke po celom svetu, brat ubija brata, vuk će pojesti sunce, mesec je uhvatio drugi vuk, zvezde će nestati, planine će nestati, drveću će isčupati korenje, Fenriz će se osloboditi, veliki će se talas podići kad će Midgardske zmije početi izranjati na obalu, zmije sipaju otrov, Naglfara će zarobiti div Hrym, nebo će se otvoriti i sinovi Muspella će sići, Surt jaše sipajući vatru, Bifrost će puknuti, Heimdall će dunuti u svoj Giallarhorn, Odin će se boriti protiv Fenriza, Thor protiv Midgardskih zmija, Freyr protiv Surt, Tyr protiv Garma, Vidar će slomiti čeljust Fenrizu nakon što ovaj pojede Odina, Surt spaljuje celi svet, zemlja tone i nestaje.
BRIMIR HALL U GIMLEU, SINDRI HALL U NIDAFIOLLU, NASATRANDS, HVERGELMIR- mesta gde će bogovi biti smešteni nakon Ragnaroka.
POST-RAGNAROK – Zemlja će se podići iz mora, usevi će niknuti, Vidar i Vali će oživeti i vladati u Idavollu, Modi i Magni će naslediti Miollnir, Balder i Hod će se vratiti iz Hela, kćeri Sunca će zavladati.
LEIF I LEIFTHRASIR- jedina dva ljudska bića koja su preživela Ragnarok i ponovo će naseliti svet.
HODDMIMIROV GAJ- mesto gde su se Leif i Leifthrasir skrivali za vreme Ragnaroka.

Ran
(nordijska mitologija) Boginja mora i oluja, žena boga mora Aegira. Ona skuplja utopljenike u svoju mrežu i odvodi ih u svoju dvoranu na dnu okeana.

Rana Nedia
(Laponija) Boginja proleća.

Ratatosk
Veverica koja širi tračeve između orla i Nithogga na Yggdrasilu.

Rauni
(finska mitologija) Iz njenog sjedinjenja sa bogom groma Ukkom nastale su sve biljke na zemlji.

Rind
(nordijska mitologija) Kćer kralja Billinga i Odinova ljubavnica. Sa Odinom je imala sinove Vidara i Valia koji će osvetiti Balderovu smrt.

Roskva
(nordijska mitologija) Seljakova kćer koja je postala Thorova sluškinja. Prema legendi, Thor je jednog dana, nakon dugog putovanja, stao pred kućom jednog seljaka i zatražio hrane i smeštaj. Seljak je bio presiromašan pa nije Thoru mogao ponuditi meso. Thor je dao kozu koja je vukla njegovu kočiju uz preduslov da joj ne slome niti jednu kost. Roskvin brat Thialfi je slučajno slomio butnu kost kozi što je razljutilo Thora. Kako bi smirio besnog Thora, seljak je dao Roskvu i Thialfia kao sluge Thoru i od tada njih dvoje putuju uz Thora.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Istorija sveta ~ -> ~ Mitovi i legende ~ -> Nordijska mitologija Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1, 2  sledeća
Strana 1 od 2

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon