Postoje li vestice???

Yasmin · Prijatelj foruma

Vještice uglavnom ljude podsje�aju na nešto što je zamrlo te je povezano s praznovjerjem i misticizmom prošlosti. Vra�aju se pri�e iz djetinjstva o tajanstvenim pojavama, vješti�jim plesovima i okupljanjima. Pamtimo usmene predaje, tajnovitost mraka koji je budio prve strahove...
Privla�nost straha izazov je koji nadmašuje naše granice i mogu�nosti duhovne naravi. No što je zapravo u pozadini te zamamnosti i neodoljivosti u susretu �ovjeka i tamnije strane stvarosti? I suvremeni filmovi �esto nam sugeriraju ovu tematiku, bilo da je rije� o Vješticama iz Blaira ili Egzorcistu, gdje je prvi film pravi lažnjak, dok drugi govori o stvarnosti koju mnogi nije�u, no ona unato� tomu postoji.
Filmovi takve tematike uglavnom se svode na reklame tipa: usudite li se gledati do kraja? Kraj je naj�eš�e prozai�an i nevjerodostojan, a dobra se tema potroši jeftinim trikovima komercijalizma. Nakon gledanja ostaje pitanje: što je s iskustvima onih koji govore istinu, odakle zamke i strahovi? Jesu li u pitanju samo slabi živci i bolesna mašta? U tome je kontekstu C. S. Lewis rekao: "Nema neutralnog terena u svemiru, na svaki �etvorni in�, na svaku pojedinu sekundu polažu pravo Bog ili Sotona!" Ipak, Sotona je napravio pogrješku: zlo i grijeh podigli su Krista na križ, u�inivši ga time vidljivijim iz ve�e daljine!
Tko danas još vjeruje u zloduhe?! A tek u vještice! Ne zanemarimo da postoje rituali i obredna mjesta, �arolije, amajlije i uroci, magija, sotonizam i crna misa. U�estala je pojava divljih egzorcizama, baš kao i vjerskih pokreta novijega datuma u bezbrojnim o�itovanjima onoga što nazivamo New Ageom.
Gledaju�i iz povijesne perspektive, fenomen vještica zahvatio je Europu sredinom XV. st., doživjevši vrhunac u XVI. i XVII. st., da bi s povijesne pozornice iš�eznuo krajem XVIII. st. s pojavom prosvjetiteljstva. Krajem XII. st. pojavljuju se razli�ite krivovjerne skupine (katari, valdenzi...). Brutalan križarski rat protiv katara pokrenuo je papa Inocent III. po�etkom XIII. st. Rim je u njima vidio zlo na djelu i veliku prijetnju Crkvi te je 1232. osnovao središnju vjersku vlast - inkviziciju, koja je progonila krivovjernike. Od sredine toga stolje�a pri saslušanju su dopuštena i mu�ila, na kojima su optuženi priznavali ono za što su bili okrivljeni. Optužbe su kulminirale u sumnji da je netko u savezu s vragom.
Krivovjerni�ka �arolija smatrala se sve više zlo�inom, a od XIV. st. progonili su se i �arobnjaci. Oja�ani mnogim saslušanjima, inkvizitori su sve više vjerovali u postojanje vješti�je sekte i �avolske zavjere. Navodne ciljeve i sredstva vještica opisivali su razli�iti spisi koji su u crkvenim krugovima pobudili veliku pozornost. Papa Inocent VIII. izdao je 1484. godine ozloglašenu Bulu o vješticama. U njoj je istaknuo kako, posebno u njema�kim zemljama, "mnogo osoba obaju spolova... otpada od svete katoli�ke vjere, bludni�i s ne�astivim i svojim �arolijama... kvari ljude." Te su godine njema�ki inkvizitori Heinrich Institorius i Jakob Sprenger trebali poduzeti nešto protiv �arobnjaka i vještica. Na svjetlo dana Godine Gospodnje 1487. izašao je njihov priru�nik Malleus Maleficarum ili Vješti�ji �eki�. Iznesene odredbe opravdavali su strahovanjem da bi se vrag mogao osiliti uo�i bliskoga kraja svijeta: "Sada, budu�i da Posljednji sud nije više daleko, svijet je pun �arobnjaštva i vradžbina... zato se vještice tako jako brzo razmnožavaju..." Siguran znak za to jest krivovjerni�ka zlo�esto�a koja se posvuda može ustanoviti, kao i krivovjerstvo vještica. Detaljno opisuju kako prepoznati vješticu: ona ima skriveni madež kao znak pripadnosti �avlu, odnosno pakta o prodaji duše itd. Suci i progonitelji dobili su to�ne upute u postupcima protiv vještica. Knjiga je, kao jedan od najstrašnijih spisa u svjetskoj povijesti, više od 200 godina služila kao opravdanje za brutalne postupke protiv sumnjivih. Pojavom ovoga spisa poja�an je lov na "vještice", žene koje su bile na marginama društva. Godine 1563. nizozemski lije�nik Johannes Weyer u svojoj knjizi O prijevarama demona, njihovim �aranjima ili �arobnim napitcima prvi je kritizirao op�u opsjednutost vješticama. Ni reformacija nije prekinula progone. Luther je još posve bio obuzet starim idejama o opsjednutosti. Danas problemi nastaju zbog širine pojma opsjednutost, kao i mogu�nosti konkretne i realne opsjednutosti ili zaposjednutosti, o kojima govore Biblija, crkveno u�iteljstvo, sveci i mistici i napokon pape, u novije vrijeme posebno Pavao VI. i sadašnji papa Ivan Pavao II.
Ispitivanja u procesima protiv vještica bila su popra�ena pokusima razli�itih vrsta. Pri vodenom pokusu žrtva se bacala u vodu. Ako žena potone, nevina je. No ispliva li na površinu, tu vrag ima svoje prste i ona se predaje krvniku te se spaljuje na loma�i. Kod pokusa �avlom tražio se kao oznaka vraga vješti�ji znak i nalazi, na primjer, u jetrenoj mrlji ili madežu.
Prije 15-ak godina Francis Mac Nutt napisao je knjigu Izbavljenje od zlih duhova, gdje u uvodu kaže: "U vrijeme kada zlodusi predstavljaju popularnu temu filmova, romana i televizijskih talk showa, ali se ne smatraju dostojnom temom razgovora u sjemeništima ili me�u teolozima, priznajem da sam pomalo dvojio oko pisanja o egzorcizmima od zlih duhova." Zašto? Teolog Walter Wink daje odgovor: "Ako želite na vrlo dramati�an na�in zaustaviti svaki razgovor i doživjeti da sve o�i odjednom budu uperene u vas, pokušajte spomenuti an�ele, ili zloduhe, ili �avla. Ubrzo �e vas optužiti za simptome patološke nametljivosti, a potom stati oprezno Vas izbjegavati. An�eli, duhovi, vrhovništva, bozi, Sotona - svakako i vještice (op.a.) - oni, zajedno s ostalim duhovnim stvarnostima, u našoj kulturi predstavljaju tabu teme."
Lovostaj na vještice nije upitan, dok s druge strane, suvremeni mentalitet pokazuje poja�ano zanimanje za svijet okultnoga. Kako objasniti odlazak mnogih krš�ana i prakti�nih katolika u supermarkete u kojima su pomiješani religija, filozofija, znanost, psihologija, praznovjerje, magija? Kako objasniti prepune police u knjižarama okultnom i ezoteri�nom literaturom?..

Yasmin · Prijatelj foruma

VJESTICE U LITERATURI

--------------------------------------------------------------------------------
Zagorka: Gri�ka vještica

Knjiga 3. str. 360

...i po�u ravno k raspelu. Tu je stajalo nekoliko žena. Okrenule su leda križu.
Mlada ženska lica jedva su se raspoznavala u tami.
- Vi ste sve prave coprnjice? - upita Siniša.
- Još nismo - odvrate one - ali bismo vrlo rado postale.
- Zašto to želite ?
- Zato što je lijepo uvijek imati novaca, nositi svilene rupce i lijepo se gostiti.
- A tko vam je to rekao i tko vas je doveo ovamo ?
- Evica! Ona je vec bila na "Oki�nici".
- Gdje je ta Evica?
- Tu sam - odvrati žena koja nije bila plaha poput ostalih.
- Što misliš kamo �emo vas povesti? - upita Siniša.
- Do�i �e vrag sa �etveroprežnom ko�ijom i odvesti nas u Oki� - grad - u coprnja�ki ceh...

August Šenoa: Zlatarovo zlato

Magda bila je uistinu glava vrlo �udnovata. Mršava kao svije�a, žuta kao vosak, imala je šiljast, pri kraju zavinut nos poput šljive proteglice, a vrh nosa dlakavu bradavicu. Na duga�kom licu vidjelo se više nabora nego na selja�koj košulji. Zubi je nisu boljeli, jer ih nije ni imala, a u sivkaste, šacave o�i rijetko bi tkogod poviriti smio, jer ih je starica zaklapala, pa bi tek kadšto požmirnula u bolji svijet.

Motre�i je kako �u�i zgurena u daš�ari pod bijelom krilatom kapom, pomislio bi bio svatko: Nije Magda bez -, jaše Magda svakoga petka na Klek ili na lomni�ki križeput - da se u kolu sestara kopitnica ne�astivo poveseli, nu, svatko bio bi pomislio, Magda je vještica.

...

Jedino oko župne crkve Sv. Margarete stajala naseobina Ilica, seoce od nekoliko kukavnih drvenjara. I potlašnji trg tridesetni�ki ili Harmica - bijelilo se nekoliko zidanih ku�a poznatih u staro doba pod imenom Njemška ves.

victory · Početnik Domaćeg.de

Valjda postoje, ali ja ipak ne bih volele da ih upoznam,
Hvala lepo, daleko im lepa kuca

DJ-Goran · ..:: Radio - DJ ::..

posotoje , mada danas u malo modernijem obliku . mala sala : nekada su koristile metlu danas usisivace kao kirby Smile

ma to su djavolja posla s tim se ne treba petljati

miskopisko · ~Dream-Maker~

naravno da vestice ne postoje,mozda postoje zene koje se bave vuduom i slicnim stvarima ali vestice ne postoje

draganamj · Dobro upućeni član

vestice ka u seriji cari ne postoje ali postoje ljudi koji imaju visak bioenergije

Mil-KG · Upućeni član

Mnogi kazu da veruju u njih i da postoje, ali je nisam tog misljenja. Sve je to izmisljeno

folf · Početnik Domaćeg.de

vestice??? haha bojim se... ne, salim se. mislim da svaki covjek poseduje energija u sebi i da moze naucit da je konrolise, ali to je vec druga nauka nazvana:biofitbek

enna777 · Dobro upućeni član

UleD · Početnik Domaćeg.de

Danyel-69 · Početnik Domaćeg.de

Jedno je sigurno i kod nas postoje vestice i tome slicno.Samo kod nas nije tako javno kao sto je na zapadu.
Recimo Istocna Srbija .....itd.
Ima ih svuda neki su dobri neki verovatno nisu zavisi od samog opredeljenja.
U sta veruje.
Pitanje je u sta mi sve verujemo?
Ne prica se puno oko toga.Jer mnogi kazu da su to lose osobe.
Mada iz svakodnevnog zivota,ima puno losih ljudi.Samo treba pogledati oko nas.
Pa sad ko je los ako nije ?
Neki od njih znaju dosta , pa recimo nemozes ih slagati.
Osoba moze samo sebe da laze.
Tolko od mene . Nadam se da sam delimicno odgovorio na pitanja.
Uvek ima puno pitanja i malo odgovora.Nadam se da nisam nikog uvredio.Nisam najpametniji.

Pozdrav svima........ Very Happy

pinkie · Prijatelj foruma

definitivno se slazem sa Danyelom..govori se o zlim vesticama a ima ljudi koji nemaju nikakve veze sa vesticarenjem a nisu nista bolji od njih