Novi "idoli" kvare srpski jezik

rizmal · Lanin Sicilijanac

Novosti: Novi "idoli" kvare srpski jezik
Srpski jezik danas govori 11.114.758 ljudi u Srbiji i srpskim zemljama, i oko cetiri miliona zemljaka u rasejanju. Sa tom brojkom on zauzima 75. mesto u svetu. Ipak, da li se u eri nove tehnologije, neobicnih kovanica i ogromnog uticaja stranih reci (pre svih engleskih) oni koji se služe srpskim jezikom dovoljno brinu o njegovom ocuvanju i cistoti? Prof. dr Božo Coric sa Katedre za srpski jezik Filološkog fakulteta u Beogradu tvrdi - ne.
- Ako izuzmemo strucne krugove, o jeziku se kod nas, generalno ne brine dovoljno, narocito u oblastima kulture i javne delatnosti. Prvi pogrešan korak cinile su mnoge izdavacke i novinske kuce: radi štednje izbacili su lektore, koji su i te kakko mogli da doprinesu jezickoj kulturi.
Prof. Coric kaže da je na televiziji narocito ugrožena akcenatska norma i ako sama TV kuca ne stane iza toga, pravog rešenja nema. Od emisija "na udaru" su gotovo svaki "tok" ili "rijaliti" šou, jer autoritativni pojedinac moce da reguliše društveni "status" jezika i da utice na jezicku normu. Tako, oni koji imaju prestiž, postaju arbitri i za jezicke navike.
Narod, uz stil, prihvata i jezik svojih "idola", pa cete cesto od mladih na ulici cuti te iste reci i izraze - prica naš sagovornik, savetujuci da bi svako ko nastupa u javnosti, morao da govori književnim jezikom.
U predgovoru svog "Rijecnika" Vuk St. Karadžic piše: "Mi ne možemo drukcije poceti naš jezik cistiti od tudije rijeci, dok najprije ne poznamo sve naše rijeci".
Iako nije pristalica onih koji smatraju da srpski jezik treba ocistiti od tudica (loš primer novohrvatski), jer su one u pojedinim sferama neophodne, prof. Coric kaže da je u tom smislu moguce razvijati jezicku kulturu ukoliko se strane reci upotrebljavaju stilski i u skladu sa situacijom. Covek bira domacu ili stranu rec, onu koja u tom trenutku najviše odgovara, da bi se izrazio.
Prema recima prof. Corica, briga o jeziku podrazumeva dobro poznavanje jezicke norme, u kojoj postajemo sve lošiji daci:
- Norma, pravopis, dobra opisna gramatika, odredene vrste prirucnika i pre svega dobri pravi recnici, najbitniji su elementi ocuvanja srpskog jezika. No, to se ne može napraviti bez jake države - porucuje prof. dr Božo Coric.
Prof. dr Sreto Tanasic, direktor Instituta za srpski jezik SANU kaže da oni koji su preuzeli funkciju da javno govore, nisu preuzeli i odgovornost prema kulturi govora i negovanju svog jezika.
- Jedan narod postoji - živi kroz svoj jezik. Srpski jezik je jezik komunikacije u Srbiji i drugim srpskim zemljama i moramo voditi racuna da bude ureden, standardni, književni. Prema njegovim recima, pored strucnjaka iz Odbora za standardizaciju i lektora, za to su najodgovornije naše škole.
"Istanjene" granice medu državama, narodima i kulturama sve više aktuelizuje problem stranih reci, kojih se, kako kaže prof. Tanasic, ne možemo osloboditi. Ipak, možemo ih upotrebljavati sa merom i prilagoditi u skladu sa jezickom gramatikom i zakonima srpskog jezika.
- Potrebno je mnogo više pažnje posvetiti srpskom jeziku. Francuzi nedeljno imaju mnogo vreci broj casova maternjeg jezika nego naši daci - kaže prof. Tanasic, a na pitanje gde se kod nas najviše narušava cistota jezika - odgovara.
- Znate kako se kaže: "Svako najviše štete pravi u svom ataru". Politicari u svom domenu, mladi u svom, mediji u svojoj branši. Zapravo, svi oni koji ne vode racuna.