www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Ekonomske Vesti
Strana 1, 2, 3 ... 61, 62, 63  sledeća
Pređite na stranu broj:  
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Ekonomija ~
::  
Autor Poruka
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Sub Nov 03, 2007 10:57 am    Naslov poruke: Ekonomske Vesti Na vrh strane Na dno strane

Pad zaliha gurnuo cijenu barela nafte iznad 96 dolara

Američke zalihe sirove nafte pale su na najnižu razinu u posljednje dvije godine

U srijedu navečer nakon završetka redovne trgovine na burzama cijena barela sirove nafte u elektroničkoj trgovini premašila je razinu od 96 dolara nakon što je objavljeno da su američke zalihe ovog energenta zabilježile još jedan pad te se nalaze na najnižoj razini u posljednje dvije godine.

Američke vlasti objavile su da je zaliha sirove nafte snižena na najnižu razinu još od listopada 2005. godine kada se američka naftna industrija oporavljala od posljedica uragana Rita i Katarina.

Zaključna cijena nafte na njujorškom tržištu skočila je na 94,53 dolara, premašivši prijašnji rekord od 93,8 dolara zabilježen dva dana ranije. Tijekom dana cijena se penjala i do 94,74 dolara, da bi nakon zatvaranja burze, u elektroničkom trgovanju barel nafte dosegnuo cijenu i od 96,24 dolara.

Brent sirova nafta poskupjela je na 90,63 dolara, a tijekom dana zabilježila je i rekordnu razinu od 90,74 dolara za barel.

Uz američke, pad zaliha zabilježen je i u Japanu gdje su one na najnižoj razini još od početka 2006. godine.

Snažan rast cijene zabilježen je tek dan nakon što je investicijska banka Goldman Sachs preporučila investitorima unovčavanje dobiti ostvarene na visokoj cijeni nafte nakon čega je cijena barela pala za više od 3 dolara.

Uz rast cijene nafte, porasla je i cijena kukuruza te soje koji su glavne sirovine za industriju bio-goriva. (Bankamagazin)

Posljednja izmjena: 02.11.2007 13:37

bankamagazin.hr



_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 04, 2007 4:32 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Njemačke tvrtke odustaju od 'pohoda na istok'

Svaki četvti do peti poduzetnik najkasnije nakon dvije godine vraća se u Njemačku, tvrdi se u stručnoj studiji
Zbog nižih cijena rada, troškova transporta i troškova na plaće veliki broj tvrtki preselio je 90-ih godina svoju proizvodnju u istočnu Europu. Jedna nova studija pokazuje, međutim, da se veliki broj njih brzo vraća. Mnogi poduzetnici sanjaju o tome: prebaciti pogon u inozemstvo i onda zaraditi brdo novca. No često taj plan ne upali. Studija Instituta za istraživanje Fraunhofer iz Karlsruhea pokazuje da se svaki četvti do peti poduzetnik koji se odluči na taj korak najkasnije nakon dvije godine vraća u Njemačku. Razlog tome je što se u velikom broju slučajeva visoki troškovi poslovanja u inozemstvu podcjenjuju, smatra Steffen Kinkel s Instituta Fraunhofer. I njemu je poznata tvrdnja da se kvalitet može proizvesti u svim dijelovima svijeta. On se s njom slaže, pitanje je samo koliko to stoji novca i vremena. Jer dok se lokalni djelatnici obuče za posao, nađu svi potrebni opskrbljivači i proizvodnja počne teći glatko, njemačka poduzeća moraju investirati popriličnu količinu novca. Te dodatne troškove brojne tvrtke ne ukalkuliraju u svoje planove, kaže Steffen Kinkel. "S tim je povezan i fenomen da u planovima za vrijeme uhodavanja dok proizvodnja u inozemstvu ne teče sigurno i kvalitetno često dođe do preračunavanja. To vrijeme na kraju bude dvostruko duže nego što je bilo planirano i to se, naravno, odražava na troškove kvalitete pa se i cijela investicija počinje mnogo kasnije amortizirati nego što je bilo prvotno zamišljeno", objašnjava Kinkel. Sve te troškove tvrtka Data Systems iz Braunschweiga točno je ukalkulirala kada je prije pet godina otvorila svoju poslovnicu u Poljskoj. No ipak je to IT-poduzeće prije godinu dana ponovno vratilo svoju proizvodnju u Njemačku. Razlog? "Lokalci" u Poljskoj tražili su sve veću plaću. Na početku su dobijali 1000 eura, a na kraju je najmanja plaća bila 2500 eura. Direktoru poduzeća Williju Süßu to je bilo previše.
" Kadrovski troškovi u roku od godinu dana porasli su za 20 do 30 posto. Pa čak i kada je bila riječ o 50 ili 100 eura više djelatnici su vrlo brzo bili spremni promijeniti poduzeće i odmah bi dali otkaz", navodi direktor data Systemsa. Firma Sivaplan iz Troisdorfa blizu Kölna nije ni pokušala preseliti svoju proizvodnju u inozemstvo. Taj proizvođač sustava polica i regala svjesno se odlučio protiv tog koraka jer direktor Rainer Hegele iz vlastitog iskustva poznaje još jednu opasnost: krađu ideja. On kažea: "Dobili smo ponudu iz jedne istočnoeuropske zemlje koja sadrži komponentu što se koristi u gradnji sustava visokih regala. Mi sami ovdje gradimo tu komponentu i bili smo iznenađeni kako su građevinski inženjeri te tvrtke na istoku kompetentni." U početku su istočnoeuropska poduzeća proizvodila dotičnu komponentu za njemačke tvrtke, no onda su s vremenom kopirali ono što rade njemačke kolege i počeli im konkurirati na tržištu. Prema riječima Rainera Hegelea, taj slučaj nije usamljen. "To što istočnoeuropske zemlje rade je vješto, a nije ni direktno zabranjeno. Na temelju znanja koje se dobiva iz Njemačke, i to na dar, gradi se vlastito znanje", kaže on. Prema mišljenju Stefena Kinkela s Instituta Fraunhofer, povratak njemačkih tvrtki u domovinu neće donijeti mnogo novih radnih mjesta jer je njima i dalje cilj štednja na ljudstvu. To im može uspjeti, na primjer, većim korištenjem strojeva u proizvodnji. "Ako se proanaliziraju pojedinačni slučajevi povratnika koji se usude progovoriti o svojim iskustvima u javnosti, vidi se da ima i jednog i drugog: slučajeva u kojima su povratkom nastala nova radna mjesta u njemačkim pogonima i slučajeva u kojima su iskorišteni isključivo postojeći kapaciteti", upućuje Kinkel. Novi kapaciteti u inozemstvu, pak, i dalje otvaraju. Prema jednoj anketi Njemačke industrijske i gospodarske komore, gotovo polovica svih njemačkih industrijskih poduzeća namjerava ove godine ulagati u inozemstvu.

poslovni.hr

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 04, 2007 4:38 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Za jedan euro više od 1,45 dolara


Kretanja na svjetskim deviznim tržištima tijekom četvrtka bila su i dalje pod utjecajem odluke američke središnje banke (Fed) da smanji referentnu kamatnu stopu na 4,5%. Nakon što je u srijedu navečer tečaj EUR/USD po prvi put premašio razinu od 1,45 dolara za euro, jučerašnji dan protekao je uz nešto volatilnije trgovanje u rasponu od 1,44 do 1,448 dolara za euro. Blagi oporavak dolara posljedica je i nešto oštrijih komentara čelnika Fed-a te naznaka da gospodarski rast u SAD-u nije značajnije usporen.
Međutim, tijekom jutra bilježimo rast razine trgovanja kada je euro vrijedio oko 1,447 dolara. Na današnje kretanje tečaja EUR/USD najznačajniji utjecati će objava zaposlenosti u SAD-u. Zahtjevi za novonezaposlene u SAD-u zabilježili su blagi pad u odnosu na prethodni tjedan te su iznosili 327 tisuća. No, osobna potrošnja ukazuje na znakove usporavanja te je tijekom rujna zabilježila rast od 0,3%, što je ispod očekivanja tržišta te prošlomjesečnog rasta. Također, rast PCE deflatora u SAD-u od 2,4% na godišnjoj razini tijekom rujna ukazuje na jačanje inflatornih pritisaka u američkom gospodarstvu. ISM indeks prerađivačkog sektora za listopad iznosio je 50,9, što predstavlja vidljiviji pad u odnosu na procjene te indeks za rujan. Navedeno očitanje najniže je u prethodnih sedam mjeseci.


Tijekom srijede na domaćem deviznom tržištu vladalo je predblagdansko raspoloženje odnosno skromni volumeni trgovanja te mala volatilnost tržišnog tečaja. Također, nije zabilježena značajnija aktivnost na tržištu od institucionalnih investitora te bankarskog i korporativnog sektora. Dan je završen trgovanjem na razini od oko 7,342 kune za euro odnosno tek neznatno niže u usporedbi s razinom na kojoj je u srijedu otvoreno trgovanje (7,345). Srednji tečaj HNB-a za petak iznosi 7,347002 kuna za euro. (2.11.2007., Raiffeisenbank)

banka.hr

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 04, 2007 4:39 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Berza nije kockarnica


Kratkih rukava ostali samo oni koji su kupovali akcije kad su bile najskuplje, a prodali ih ispod te cene. – Ovogodišnja zarada oko 50 odsto

Bez obzira na neuobičajeno dugu i obimnu ovogodišnju korekciju berzanskih pokazatelja, koja, s kratkotrajnim prekidima, traje od maja, berzanski indeksi su za 50 odsto viši nego početkom 2007. godine. To svedoči o ogromnoj zaradi investitora, bilo u vidu kapitalnih dobitaka, ili dividendi u novcu ili akcijama, kakvu ne bi mogli da ostvare u realnom sektoru ili u bankama, izjavila je za naš list Gordana Dostanić, direktor Beogradske berze.

Investitori zato nemaju razloga za nezadovoljstvo, niti za panično bekstvo s tržišta kapitala.

Doduše, trenutno su na gubitku oni koji su, ignorišući „zdravu pamet”, kupovali akcije kad su bile najskuplje, pa su sa jeseni ostali „kratkih rukava”. Ali, ako budu strpljivi i sačekaju, i oni bi u dogledno vreme mogli da budu na dobitku, umesto da sad panično prodaju svoj kapital ispod cene po kojoj su ga stekli.

Kao što nije bilo ekonomskog rezona za vrtoglavi skok cena u prvom kvartalu, kada je indeks najlikvidnijih akcija skočio za maltene 100 procenata, tako ni sada ne postoji takav razlog za hlađenje cenovnika akcija.

Suština je, kako kaže Dostanićeva, u svođenju cena i indeksa u realne okvire zasnovane na ekonomskim pokazateljima, što se na berzi uvek desi, jer ona nije kockarnica, nego organizovano tržište na kojem vladaju ekonomski zakoni.

Tako je na rast cena i, posledično, berzanskih pokazatelja u prva četiri meseca podsticajno delovala višestruko povećana tražnja, zahvaljujući ulasku velikog broja stranih portfolio investitora, početku rada domaćih penzionih fondova i ulasku velikog broja građana na tržište kapitala.

Trenutno je smanjena tražnja, između ostalog i zbog prodaje akcija „Telekoma Hrvatska” njihovim građanima, koji su zbog te mogućnosti povlačili sredstva iz hrvatskih investicionih fondova, kako bi ih usmerili u ove atraktivne papire. Uz to, ima naznaka da strani investitori donekle oklevaju s plasiranjem novih sredstava, moguće i zbog očekivanja raspleta kosmetskog „čvora”.

Evidentno je, međutim, da oni ne rasprodaju akcije koje su ranije kupili, naglašava Dostanićeva, koja ističe da politički rizici ne utiču presudno na zbivanja na berzi. Jer sistemski su, među kojima su i politički rizici, nepromenjeni godinama, tako da investitori koji ulaze na naše tržište unapred računaju s njima.

– Zato razloga za paniku, pa čak i nervozu, nema – smatra ona, uz napomenu da se to odnosi na investitore koji su ozbiljni igrači na berzi. – Špekulanti koji su hteli na kratak rok da obrnu novac i obogate se, donekle su na gubitku, ukoliko su loše procenili vreme ulaska i izlaska iz određenih hartija, odnosno ukoliko su, bez dubljeg poznavanja, kupili neke akcije kad su njihove cene bile u usponu, a sad požurili da ih prodaju ispod tog iznosa. Takvi, očigledno, ne shvataju da berza nije kockarnica – naglasila je Dostanićeva.

Investiranje na berzi ne znači ulazak „grlom u jagode”, već podrazumeva pripremu, odnosno različite vrste analizu makro i mikro kretanja, redovno praćenje kompanijskih i vesti iz okruženja, kretanja kompanija u privrednoj grani ili grupaciji kojoj pripada, što je neophodno za donošenje validne investicione odluke.

Činjenica je da ekonomske i političke prilike mogu delimično da utiču na tržišna kretanja u svakoj zemlji, ali u državama sa hroničnim sistemskim, a pre svega političkim rizicima ona se unapred uračunavaju.

Na srpskom tržištu kapitala evidentan je najveći prinos među berzama u okruženju i to uprkos činjenici da se na Beogradskoj berzi još ne trguje akcijama najmoćnijih kompanija, kakve su sadašnja javna preduzeća, što još nema inicijalnih javnih ponuda akcija, što je porez na kapitalni dobitak veći nego kod drugih...

--------------------------------------------------------------------------

Rast BELEX15 od 56 odsto

Kretanje indeksa najlikvidnijih akcija BELEX 15 u ovoj godini pokazuje rast od 56 odsto, dok pozitivne promene kompozitnog indeksa BELEXline iznose 58 odsto (poređenja radi, u 2006. iznosio je 36 procenata).

Poslednjih dana indeksi beleže pad, ali to se može smatrati uobičajenim kretanjem na tržištu ne samo Srbije već i u regionu.

Učešće stranih investitora u trgovanju akcijama (FIS) stabilno je i nadmašuje 50 odsto. Pri tom stranci neuporedivo više kupuju akcije(FISb iznosi više od polovine) u odnosu na prodaju akcija (FISs se obično kreće na nivou od oko 20 procenata) i to u dužem periodu, što dovoljno govori o atraktivnosti srpskog tržišta.

Zaključno sa 30. oktobrom, ukupno obavljen promet u tom mesecu na Berzi nadmašuje 16,4 milijarde dinara i gotovo je udvostručen u odnosu na prethodni mesec (kada je iznosio 8,5 milijardi dinara), što svedoči da nema razloga za zabrinutost.


V. Arsenić
[objavljeno: 03.11.2007.]

politika.co.yu

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 04, 2007 4:40 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Korupcija trese Srbiju

Dužnost je svih u vladi i onih koji obavljaju javne funkcije da se bore da se korupcija svede na najmanju meru

Hvatanje u koštac sa korupcijom, po kojoj smo na nezavidnom mestu u svetu, moguće je samo ako je država organizovana i ako se adekvatno kazne oni koji se uhvate na delu. Poslednjih nekoliko godina dosta je urađeno u borbi protiv tog društvenog zla, ali je i ono dalje veoma prisutno u svim sferama u Srbiji, složili su se juče najviši državni funkcioneri na konferenciji „Korupcija u Srbiji: pet godina posle”, koju je organizovao Centar za liberalno-demokratske studije.

Potpredsednik vlade Božidar Đelić je, uz najavu osnivanja nove agencije za borbu protiv korupcije, istakao da je neophodna veća podrška pravosuđu i policiji da pronađu i osude sve koji su umešani u korupciju kako bi završili u zatvoru. Važno je i da se promene zakoni među kojima su i oni koji se tiču imovine, a kojima će se sprečiti da dodela građevinskog zemljišta i dozvola ne budu izvor korupcije.

Pomak učinjen od 2000. godine nije zadovoljavajući jer je Srbija, kako je naglasio vicepremijer, jedna od najlošije rangiranih zemalja u Evropi. Korupcija je među najvećim problemima, pa zato borba mora biti institucionalna uz još veću pomoć onih kao što su ombudsman i poverenik za informacije od javnog značaja, rekao je Đelić uz napomenu da niko ne može biti zadovoljan brzinom promena.

Ministar pravde Dušan Petrović, uz upozorenje da je problem korupcije jedan od ključnih, ocenio je da će napredak u borbi značiti da je država napravila veliki napredak, a time će i građani pristojno živeti. Dužnost je svih koji sede u vladi i onih koji obavljaju javne funkcije, kako je napomenuo, da se bore da se korupcija, ako već ne može da se iskoreni, bar svede na najmanju meru.

Pravosuđe mora da bude nezavisno, efikasno i pošteno, naglasio je ministar pravde uveren da će se brzo okončati njegova reforma jer „tamo gde nema dobrih sudova vlada zakon jačeg”. Petrović je naveo da postoji veliki broj zastarelih krivičnih predmeta, u izvršenju, izricanju blagih kazni i kazni ispod zakonskog minimuma i dodao da građani smatraju da je upravo korupcija uzrok lošeg rada sudova. Prema rezultatima istraživanja, između 70 i 75 odsto građana smatra da u pravosuđu i sudstvu korupcija postoji što je, dodao je, veliki problem sa kojim se moramo izboriti.

Korupcija je opasan društveni problem koji se teško otkriva i uočava jer to, ukazao je ministar policije Dragan Jočić, onemogućavaju tehnokratija, birokratija i politika. Iz korupcije proističu svi oblici organizovanog kriminala, ali i terorizma. Među uzrocima korupcije su, kako je naveo, proces tranzicije, neefikasnost pravosuđa i policije kao i kontrolnih organa, nedoslednost primene zakona i otpor promenama. Razvoju korupcije u Srbiji su doprineli i privatizacija praćena ličnim interesima, ali i sprega sudova i lica iz kriminogene sredine. Među specifičnim uzrocima korupcije su i zakoni koji su usvojeni, ali nisu bili prilagođeni uslovima posle oktobarskih promena, kao i nestabilizovano i nepotpuno oformljeno društvo. Takođe, i konstantni pritisci sa strane nisu povoljan ambijent za borbu protiv korupcije.

Korupcija osim ekonomskog propadanja na kraju krajeva pojede i samu državu, upozorio je ministar policije dodavši da je MUP, uz bolju tehničku opremljenost i stručnost, uspeo da razotkrije organizovane grupe – stečajnu, carinsku, penzijsko-invalidskog osiguranja, prosvetnu... Imovinska šteta od korupcije procenjena je na oko 278 miliona evra, protiv 285 lica podnete su krivične prijave, a među onima koji su lišeni slobode je, podsetio je, i 12 sudija i 27 carinika.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić ukazao je da je korupcija komplikovan problem koji valja raščlaniti da bi bio rešen jer se u isto vreme mora boriti sa posledicama i uzrocima. Komplikovane birokratske procedure pogoduju korupciji i morale bi da se uproste, pa je Dinkić najavio projekat pod nazivom „Giljotine propisa”. U državnoj administraciji se mora, dodao je, uvesti elektronska uprava, objediniti rad različitih službi na graničnim prelazima, ali i obezbediti transparentan proces privatizacije i stečaja.

„Sankcije za korupciju moraju biti oštrije, a jedina prava je zaplena imovine. Na osnovu iskustva zemalja u Evropi osnovala bi se Agencija za oduzimanje imovine koja bi u slučajima kada se donese presuda oduzimala nezakonito stečenu imovinu, istakao je Dinkić dodavši da su za efikasnu borbu protiv korupcije važne i dobre plate u pravosuđu i svih drugih koji u tome učestvuju.

Mirko Cvetković, ministar za finansije, ukazao je na potrebu da se država više angažuje na sprečavanju sistemskih uslova za korupciju donošenjem propisa. Jedan od ključnih je Zakon o javnim nabavkama, čije izmene i dopune slede, zatim o budžetskom sistemu koji nalaže bolju kontrolu para iz državne kase, poreskom postupku i administraciji, finansiranju političkih stranaka.

Dr Boris Begović je, predstavljajući studiju „Korupcija u Srbiji: pet godina kasnije”, na konferenciji kojoj su prisustvovali predstavnici Svetske banke i drugih međunarodnih institucija, zaključio da je za efikasnu borbu protiv korupcije, uz političku volju, potrebno da institucije poput sudstva, policije i carine ne budu korumpirane.

--------------------------------------------------------------------------

Tajkuni realnost

– Vlada je pripremila novi zakon o zaštiti konkurencije koji će dati mnogo veće ingerencije Antimonopolskoj komisiji i omogućiti da se njene odluke poštuju. Važno je da ojača i da sa više snage pazi da ne dođe do monopolskog ponašanja velikih ekonomskih grupa na „grbači” potrošača – odgovorio je potpredsednik Ćelić na pitanje šta je sa borbom protiv tajkuna uz prethodnu napomenu da su oni „realnost u svakoj zemlji, pa i u Srbiji”.

Đelić je u vladi najavio, kako je rekao, preispitivanje da li građani plaćaju previše prehrambene proizvode i sve što je deo minimalne potrošačke korpe. Da se utvrdi koji su uzroci za skuplje mleko u Srbiji nego u susednim zemljama i na koji način vlada može da utiče da se cena smanji. Možda tu ima posla, dodao je, i za Antimonopolsku komisiju, ali i vladu jer neki proizvodi nemaju dovoljno subvencija.

Potpredsednik je negirao opasku novinara da je kontradiktorno njegovo prisustvovao na otvaranja novog „Deltinog” tržnog centra na Novom Beogradu sa izjavom da se zalaže za zaštitu potrošača. On je ocenio kao pozitivno kada investitor uloži 74 milina evra i otvori 500 novih radnik mesta, dodavši da je prethodno otvorio „Sitroen”, a da će uskoro otvoriti i „Intereks”, koji je veliki konkurent „Delta grupe”. Cilj vlade je, kako je istakao, da bude što više konkurencije, ali i da se podstaknu strani investitori. Iskustvo je pokazalo, kao u slučaju Belgije koja nema nijednu domaću kompaniju, kada dođe do teškoća u poslovanju velikih kompanijskih grupa – po pravilu uvek prvo zatvore pogon u nekoj zemlji gde nije domaći centar odlučivanja.

– Zato je u nacionalnom interesu naše zemlje da ima što veći broj snažnih, domaćih kompanija koje će obezbeđivati na dugi rok stabilnost radnih mesta i ekonomije. U tom procesu postoji opasnost koja se zove tajkunizacija, opasnost od prevelikog uticaja određene ekonomske grupe na odlučivanje u samoj vladi. Toga je vlada svesna i protiv toga će se boriti – istakao je Đelić.

--------------------------------------------------------------------------

Društveni, a ne lični problem

Korupcija je vidljivo smanjena u odnosu na 2001, ali nije na nivou očekivanja građana i obećanja političara jer je i dalje raširena i opasna, pokazuje istraživanje Centra za liberalno-demokratske studije koje je urađeno, kako je rekao direktor Boris Begović, kako bi se napravilo poređenje rezultata sa onima od pre šest godina. Anketa je pokazala da građani korupciju vide kao društveni, a ne kao lični problem, što pokazuje da ne govore na osnovu svog iskustva.

Napore vlasti u borbi protiv korupcije preduzetnici su na skali od jedan do pet ocenili sa 2,3. Oni smatraju da je rasprostranjenost korupcije smanjena sa 3,2 na 2,8 , a ponuda sa 3,3 na 1,3. Istraživanje je pokazalo i da je u proteklih nekoliko godina smanjen uplaćen iznos za korupciju, to jest 15 odsto preduzetnika je 2001. za to trošilo 10 odsto ukupnih prihoda, a tu sumu sada troši samo pet procenata preduzetnika.

Vlast u Srbiji je proteklih pet godina vodila indirektnu borbu protiv korupcije. Kako je pokazalo istraživanje, do smanjenja podsticaja korupcije došlo je u spoljnoj trgovini, javnim finansijama, subvencijama, privatizaciji, stečaju, transparentnosti vlasništva i registracije.


B. Dumić
[objavljeno: 04.11.2007.]

politika.co.yu

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 04, 2007 4:42 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Zlatni mobilni impulsi

Od gubitaša 2000. godine i poslovnog minusa od 118 miliona evra, „Telekom Srbija” postao najuspešnije domaće preduzeće

Stranke vladajuće koalicije postigle su dogovor o podeli rukovodećih mesta u javnim preduzećima i imenovanja direktora već su krenula. Međutim, kada je reč o „Telekomu Srbija” preostaje još da se vidi da li će ta zlatna koka srpske privrede dobiti novi menadžment ili će možda dosadašnji rukovodeći kadar zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima ostati na čelu kompanije. U opticaju je i varijanta da proveren tim dobije nove funkcije, bliske donošenju ključnih odluka.

Ta kompanija – koja je od gubitaša 2000. godine i poslovnog minusa od 118 miliona evra u međuvremenu postala najuspešnije domaće preduzeće – ove godine očekuje dobit od 184 miliona evra i pri tom može da se pohvali trendom rasta u svim segmentima poslovanja.

U Srbiji, na primer, 89 odsto domaćinstava ima telefonski priključak i po tome prednjačimo čak i ispred znatno razvijenijih zemalja. U Rumuniji koja je ušla u Evropsku uniju samo 50 odsto domaćinstava ima telefonske priključke, u Bugarskoj koja je takođe članica EU reč je o 68 procenata, Velikoj Britaniji 79 a Nemačkoj 87 odsto. Zvučaće neverovatno, ali po udelu domaćinstava sa telefonskim priključkom iza nas su čak i Sjedinjene Države sa 80 i Japan sa 74 odsto.

Svakako najveći uspeh „Telekom Srbija” je ostvario u mobilnoj telefoniji. „Mobilna telefonija Srbije”, koja je 2000. godine držala samo 20 odsto tržišnog učešća i poslovala sa gubitkom, u međuvremenu je tržišno učešće uvećala na 65 procenata. U tom periodu prihod je uvećan 40 puta tako da je samo mesečni prihod trenutno veći od ukupnog godišnjeg prihoda iz 2001. godine. Pri tom ne treba zaboraviti da je konkurencija danas neuporedivo jača (norveški „Telenor” i austrijski „Vip”), ali bez obzira na tu činjenicu, mreže 064 i 065 drže 55 odsto mobilnog tržišta – po prihodu.

Najznačajniji poslovni iskorak i strateški potez „Telekom Srbija je napravio prelaskom granica Srbije. „Telekom” je, da podsetimo, proletos za 646 miliona evra kupio većinski paket „Telekoma Srpske” i tako ušao na tržište mobilne telefonije u Bosni i Hercegovini. Operater „M tel”, kako se sada zove bivši „Mobis”, za samo pet meseci privukao je 150 hiljada novih korisnika. „M tel” u Bosni i Hercegovini trenutno ima 750.000 korisnika među kojima je i 40.000 pretplatnika iz federacije.

U međuvremenu je „Telekom Srbija” započeo poslovanje i u Crnoj Gori, gde je postavljen svojevrsni svetski rekord u izgradnji mreže za mobilnu telefoniju. Samo 52 posle dobijanja dozvole, tamošnji „M tel” je u rad pustio savremenu mrežu koja podržava 2G i 3G tehnologiju, sa pripejd i postpejd uslugom. U Crnoj Gori je postavljen svetski rekord i u osvajanju tržišnog učešća tako da je „M tel”, kao treći lokalni operater mobilne telefonije, za 90 dana od komercijalnog početka rada, preuzeo 15 odsto tržišta. „Telekom” je u Crnoj Gori za samo šest meseci od dobijanja licence, pustio u rad i novu fiksnu telefonsku mrežu zasnovanu na „vajmaks” tehnologiji.

Izlazak u inostranstvo, koji je „Telekomu” osim daljeg i ubrzanog razvoja obezbedio i punu konkurentnost sa inostranim operaterima koji posluju u regionu, omogućen je kreditom od 700 miliona evra kod Siti banke. Zahvaljujući stabilnom poslovanju i odličnim poslovnim rezultatima, taj zajam je ostvaren bez garancija – zaloga, a krupne investicije su automatski povukle i bolji kreditni rejting, zbog čega su pale kamate.
Marko Lakić
[objavljeno: 03.11.2007.]


politika.co.yu

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...




Poslednja prepravka: aureliano datum Ned Nov 04, 2007 4:47 am; ukupno izmenjena 1 put
 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 04, 2007 4:46 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

KOMPLICIRANE ZAKONSKE REGULATIVE USPORAVAJU ULAGANJA U ISTOČNU EVROPU

Čak 47 posto proizvodnih kompanija planira u sljedećih pet godina značajnije investicije u Istočnoj Evropi, a činjenica da ih 80 posto ...

... namjerava ondje pokrenuti prodajne operacije govori da se regija više ne shvaća kao izvor jeftine radne snage, već kao ozbiljno tržište u rastu. Ipak, goleme poslovne mogućnosti donekle zasjenjuju znatni rizici na koje proizvodne tvrtke moraju računati, poput korupcije i komplicirane zakonske regulative, ističe istraživanje "Inovacije na tržištima u rastu" koje provela revizorsko-konsultantska firma Deloitte.

Sve do nedavno, regije poput Istočne Evrope, Kine, Indije i Latinske Amerike proizvodnim su kompanijama sa Zapada predstavljale dobru priliku za snižavanje troškova proizvodnje putem zapošljavanja jeftine radne snage te pristupačnijih cijena sirovina i proizvodnih dijelova. No danas se sve više doživljavaju kao mjesta za uspostavu lokalnih podružnica koje će se baviti složenim proizvodnim operacijama, istraživanjem i razvojem te djelatnostima prodaje i marketinga. Naime, na tržišta u rastu danas otpada 43 posto svjetskog izvoza i preko polovice svjetske potrošnje energije. Dok je u razvijenim ekonomijama BDP tijekom proteklih pet godina rastao prosječnom stopom od 2,3 posto, na tržištima u rastu njegov je godišnji porast dosegao gotovo 7 posto. No proizvodne tvrtke koje izlaskom na tržišta u rastu očekuju povećanje prihoda moraju, između ostalog, pribjegavati stalnom razvitku inovativnih proizvoda te prilagodbi svojih tržišnih strategija lokalnim uvjetima. Iako 41 posto proizvodnih kompanija obuhvaćenih istraživanjem već djeluje na području Istočne Evrope, gotovo polovica ih planira značajno širenje poslova tijekom sljedećih pet godina. Što se tiče investicija, najviše proizvodnih tvrtki prisutnih u regiji planira veća ulaganja prvenstveno u prodaju i distribuciju (81 posto), zatim proizvodnju (43 posto), a u porastu su i ulaganja u istraživanje i razvoj (28 posto). Po novootvorenim pogonima i investicijama na tržištima u rastu prednjači Kina, u kojoj danas djeluje 60 posto proizvodnih firmi, dok ih čak 80 posto planira daljnje krupne investicije u proizvodnju. Premještanje zahtjevnijih poslovnih aktivnosti na tržišta u rastu rezultiralo je i nemilosrdnom konkurencijom u domeni ljudskih resursa. Firmama-investitorima sve je teže pronaći i zadržati kvalificirane djelatnike, a svoje strategije upravljanja ljudskim resursima moraju prilagođavati specifičnostima i običajima svakog tržišta. "Na području Istočne Evrope poslodavcima sa Zapada najviše poteškoća predstavlja pronalaženje kvalitetnog menadžerskog kadra i inženjera, dok najmanje problema imaju sa zapošljavanjem ljudi u sektoru marketinga i prodaje. Vještine koje istočnoevropskim zaposlenicima najviše manjkaju jesu liderstvo, menadžerske sposobnosti, ali i dobro poznavanje engleskog jezika", ističe Krešimir Sečak, viši menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. Iako tržišta u rastu obećavaju goleme poslovne mogućnosti, ona su i prepuna rizika. Među njih se, među ostalim, ubrajaju slaba zaštita intelektualnih prava, nesigurno političko okružje, korupcija te komplicirane zakonske regulative. Pa ipak, čak polovica proizvodnih kompanija priznaje da nije provela detaljnu procjenu rizika prije ulaska na neko tržište u rastu, već se radije pouzdaje u svoju sposobnost upravljanja rizicima na licu mjesta.

biznis.ba

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 04, 2007 4:48 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

„Voda voda” još mutna


Vojin Đorđević nije mogao novinarima da objasni zašto je potpisao ugovor o prenosu vlasništva na Vlada Divca

Priča oko „Voda-vode” još je mutna i nikako da se razbistri. Medijski rat između čuvenog košarkaša Vlada Divca i biznismena iz Subotice Vojina Đorđevića podseća na sapunsku operu. Jučerašnju konferenciju za novinare Vojin Đorđević, predstavnik „Si end Si” grupe, započeo je ponavljajući tvrdnju da je Divac sa falsifikovanim dokumentima postao vlasnik 100 odsto kapitala „Voda-vode”, a završio tako što je upao u oštar duel sa izveštačima u Tanjugovom prescentru. Kao potvrdu optužbi poznati biznismen je novinarima pokazao Odluku o osnivanju Proizvodno-prometnog društva „Voda voda”, koji je „Politika” juče objavila. Još jednom je izrazio nezadovoljstvo jer je Divac, sa svojim savetnicima, po treći put, bez dostavljanja potpisanih i overenih izmena i dopuna osnivačkog akta, pokušao da se upiše kao vlasnik 100 odsto kapitala „Voda-vode”. A da pre toga nije ispunio svoje obaveze i nije mu isplatio ugovorom zagarantovanu sumu.

Međutim, novinare je najviše zanimao ugovor o prenosu udela, u kome jasno piše da Đorđević prenosi na poznatog košarkaša 100 odsto vlasništva nad tim preduzećem uz naknadu od 2.865.000 evra, a sadrži potpise i jednog i drugog partnera.

– Zašto tvrdite da Vam Divac nije isplatio novac, ako ste u ugovoru koji je zaključen 28. februara potpisali da ste dobili novac – gotovo horski su pitali novinari.

– To sada ne mogu da vam otkrijem, biće to predmet posebne konferencije za medije – izbegavao je da odgovori Đorđević.

– Ali, zašto ne možete? Koliko Vam novca duguje Divac – insistirali su predstavnici medija.

Prozvani biznismen je na pitanje odgovorio, tek pošto je ono još nekoliko puta od predstavnika različitih redakcija „odjeknulo” Tanjugovim prescentrom.

– Zato što ne znam – na iznenađenje prisutnih, kazao je Đorđević.

– Kako možete da ne znate koliko Vam para duguje – gromoglasno je odjeknulo sa druge strane konferencijskog stola.

– Zato što je na mestu generalnog direktora Zvonimir Nikezić, savetnik Vlada Divca, koji mom revizoru nije dozvolio da vidi papire – branio se predstavnik kompanije „Si end Si”.

– Ali zašto ste onda potpisali da ste uzeli novac – uporni su bili novinari.

– Zato što je sve išlo nenormalnim, a ne normalnim putem – uhvativši se za glavu, odbrusio je poznati biznismen.

Jedino što je juče otkrio Đorđević, bilo je da je imao dogovor sa Divcem da mu prenese 30 odsto vlasništva u „Gorkom listu”, da bi zauzvrat dobio pozajmicu. O sumi nije želeo da govori.

Predstavnike medija je zbunjivalo i to zašto onda nije raskinuta saradnja.

Razgovaralo se i o tome, objasnio je Đorđević i dodao da su se i on i Divac složili da nema partnerstva bez poverenja.

– Ponudio sam mu njegov novac nazad i još nešto veću sumu. Čak smo i 30. aprila dogovorili razlaz. Tada je Nikezić zahtevao da se u međuvremenu ne povlače neprijateljski potezi. Nije mi bilo jasno zbog čega. Ali, već 31. aprila podneli su dokumentaciju za upis. Tek pre petnaestak dana, dok sam boravio u Americi, saznao sam da mogu da izgubim celu grupaciju. Posle toga sam se obratio javnosti – naveo je Đorđević.

On je istakao da su njegovi advokati podneli tužbu protiv Agencije za privredne registre, a da su Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja 18. oktobra poslali zahtev za sprovođenje nadzora u konkretnom slučaju.

U ovom ministarstvu juče je „Politici” potvrđeno da su pomenuti zahtev primili i da imaju rok od 30 dana da odgovore.

– Kao drugostepeni organ razmatramo ceo slučaj. Ukoliko se dokaže da je odluka Agencije za privredne registre u suprotnosti sa zakonom, onda se ona proglašava nevažećom i vraća se Agenciji na ponovno razmatranje. U suprotnom će se usvojiti odluka Agencije – kazali su u Ministarstvu.

Pozvali smo telefonom Vlada Divca i on je kratko rekao da je sve što je imao, napisao u pismu koje je posalo iz Madrida i u kom je naveo svoje argumente u preuzimanju subotičke kompanije. Rekao je, takođe, da ne želi više da se njegovo ime pominje u priči koja liči na „špansku sapunicu”.

Pokušali smo da stupimo u kontakt i sa Zvonimirom Nikezićem, ali on nije želeo da nastavi medijsku polemiku sa Đorđevićem.
A. Nikolić
[objavljeno: 02.11.2007.]


politika.co.yu

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 04, 2007 4:49 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Iznuda na visokom nivou - Rusija ne dopušta Lufthansi korištenje ruskog zračnog prostora

Spor Rusije i Njemačke oko Lufthanse

MOSKVA Rusija pokušava prisiliti njemačku zrakoplovnu kompaniju Lufthansu da svoje azijsko središte preseli iz Kazahstana u Sibir, penosi njemačko izdanje Financial Timesa nakon zabrane teretnih letova te njemačke kompanije u ruskom zračnom prostoru. "Uputili smo pismo našim njemačkim kolegama 22. listopada, predlažući da koriste Krasnojarsk u Sibiru kao buduće središte", kazao je za taj list glasnogovornik ruskog ministarstva za transport Timur Chikmatov. Lufthansa Cargo, jedan od najvećih svjetskih zračnih prijevoznika tereta, sada koristi Astanu u Kazahstanu kao svoju bazu za azijske usluge, no dobio je zabranu ulaska u ruski zračni prostor u nedjelju, što je za nekoliko sati produljilo letove u tom smjeru. Zaobilaženje putova povećalo je troškove goriva njemačkog prijevoznika za oko 400.000 dolara tjedno, a Lufthansa je upozorila i da bi njezina dobit mogla biti pogođena. Njemačka i Rusija započele su pregovore o tom pitanju, a u kompaniji se, po riječima glasnogovornika Lufthanse Cargo, čeka da političari pronađu rješenje. Njemačka vlada objavila je da bi se mogla za pomoć obratiti EU ako se ništa uskoro ne riješi.

poslovni.hr

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 04, 2007 8:54 pm    Naslov poruke: Burzovni krah prijeti tržištu kapitala u Hrvatskoj Na vrh strane Na dno strane

Burzovni krah prijeti tržištu kapitala u Hrvatskoj

Scenarij odgađanja polaganog ispuhivanja burzovnog balona mogao bi dovesti do njegova naknadnog puknuća. Žurne korekcije na tržištu kapitala moraju se stoga što prije provesti
PIŠE FRENKI LAUŠIĆ
Crobex, indeks Zagrebačke burze, u prvih devet mjeseci u odnosu na 12 mjeseci 2006. rastao je po stopi od 56,95 posto, slovenski burzovni indeks po stopi od 88,98 posto, srpski po stopi od 67,99 posto, dok je indeks Sarajevske burze rastao po stopi od 54,12 posto.

Nezadrživ rast
Kada se ovim podacima dodaju podaci o naglom rastu imovine investicijskih fondova u tim zemljama, čiji se prosječni prinosi dobrim dijelom podudaraju s rastom nacionalnih burzovnih indeksa, tada je jasno kako se radi o još uvijek brzorastućim tržištima s iznimno visokim prinosima i - iznimno visokim rizicima.
Takvom će rastu kad-tad doći kraj, a brojni analitičari već su za ovu godinu predviđali osjetno usporavanje, no to se nije dogodilo. Zbog toga se usporavanje rasta cijene dionica i prinosa investicijskih fondova očekuje u idućoj godini, premda se u slučaju najavljenih novih državnih inicijalnih i sekundarnih javnih ponuda dionica na tržištu kapitala, ne samo u Hrvatskoj, može također očekivati nastavak jakog rasta.
Međutim, upravo takav scenarij odgađanja polaganog ispuhivanja "burzovnog balona" mogao bi dovesti do "naknadnog" puknuća balona, pogotovo u našoj zemlji. Naime, većina analiza fundamentalnih pokazatelja domaćih tvrtki izlistanih na Zagrebačkoj burzi pokazuje kako se njihova cijena ne temelji na uobičajenim parametrima, već na spekulantskim očekivanjima.
Regionalno tržište kapitala, nadalje, uključujući i hrvatsko, ostalo je većim dijelom neokrznuto krizom kreditnog, bankarskog i nekretninskog tržišta u svijetu, što je još jedan od pokazatelja da je regionalno, a pogotovo hrvatsko tržište, ponajviše investirano i "upregnuto" od strane domaćih investitora.

Dosegnut limit
Zbog toga će kad-tad morati doći do jače korekcije, a što se ona više odgađa, to je više moguće da će se umjesto korekcije dogoditi burzovni krah.
On bi mogao nastupiti upravo u trenutku kada iz nekog razloga nastane osjetna nelikvidnost na tržištu, nelikvidnost koja bi rezultirala strahom od još jače i dugoročnije nelikvidnosti (bez obzira bi li taj strah bio opravdan), što bi onda rezultiralo pretvaranjem dionica (i nekretnina) u novac. A to bi sve bilo potpomognuto očekivanjem većine investitora da je dosegnut "zenit" dioničkog ulaganja i da konačno treba realizirati "kapitalnu dobit".
U tom domino efektu spojili bi se realna, ali kratkoročna nelikvidnost i potreba za žurnom korekcijom dionica i nekretnina, sa strahom i panikom investitora, a to bi rezultiralo "slomom burze".


Rizičan prelazak na euro

"Slom burze" mogao bi se dogoditi u iduće dvije do pet godina, odnosno prije ulaska u EU, to jest prelaska na euro, te u slučaju da se prije "sloma" ne dogodi polagano "ispuhivanje tržišta". Dakle, trebalo bi se mnogo toga spojiti za burzovni krah, ali velike se nesreće i događaju tako da se nekoliko manjih nesreća posloži na prilično nezgodan način.


Slobodna Dalmacija

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Sre Nov 07, 2007 8:13 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dionice za četiri milijuna građana Srbije (06.11.2007)

Oko četiri milijuna građana Srbije, u drugoj polovini 2008. godine trebala bi dobiti 15 posto dionica Telekoma. Pravo na ...Opširnije
Oko četiri milijuna građana Srbije, u drugoj polovini 2008. godine trebala bi dobiti 15 posto dionica Telekoma. Pravo na dionice dobit će svi punoljetni građani koji do sada nisu sudjelovali u privatizaciji. U iduće tri godine građani bi trebali i dobiti dionice NIS-a, Jata, EPS-a, Aerodroma Nikola Tesla i Galenike, kao i novac od dionica već privatiziranih poduzeća, rekao je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić.

izvor: www.poslovni.hr

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
aureliano
♣ El Capitán ♠
♣ El Capitán ♠





Datum registracije: 15 Mar 2005
Poruke: 9092
Mesto: U zraku, na vodi i ponekad na Zemlji

california.gif
PorukaPostavljena: Sre Nov 07, 2007 8:14 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Oporavak burzovnih indeksa u Aziji i Europi (06.11.2007)

Azijske donice su se danas oporavile, zahvaljujući vijesti kako Samsung i LG planiraju suradnju na razvoju besplatnog op ...Opširnije
Azijske donice su se danas oporavile, zahvaljujući vijesti kako Samsung i LG planiraju suradnju na razvoju besplatnog operativnog sustava za mobilne telefone, što bi u konačnici moglo povoljno utjecati na njihovu prodaju. Web kompanija Alibaba.com je pak imala uspješan debi na burzi u Hong Kongu, uvećavši gotovo trostruko vrijednost dionice, čime je postala druga azijska internetska tvrtka po tržišnoj vrijednosti nakon Yahoo Japan Corp.-a. Japanski Nikkei 225 je oslabio blagih 0,12 posto, dok je hongkonški Hang Seng ojačao 1,71 posto, a južnokorejski Kospi 1,91 posto. Morgan Stanleyev indeks azijsko-pacifičke regije MSCI je porastao 0,5 posto. Kineski CSI 300 je pak skliznuo 0,80 posto. Europske burze su također započele trgovanje sa optimizmom, pri čemu je londonski FTSE 100 ojačao 0,60 posto, frankfurtski DAX 0,43 posto, a pariški CAC 40 za 0,33 posto. Rast pritom bilježe dionice kompanija kao što su Swiss Re, Vodafone, HSBC, Ericsson te Marks & Spencer.

izvor: www.poslovni.hr

_________________
I tad su došli popovi... Pa topovi... Pa lopovi...
I čitav svet se izobličio...
Ispuzali su grabljivci... Pa lažljivci... Snalažljivci...


 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Ekonomija ~ -> Ekonomske Vesti Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1, 2, 3 ... 61, 62, 63  sledeća
Strana 1 od 63

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon