Pariz

pinkie · Prijatelj foruma

Svetski putnici i turisti izmislili su za Napulj recenicu: "Videti Napulj, pa umreti!". Sto se tice Pariza, da su mu i hteli nadenuti neku uzrecicu, morali bi reci upravo suprotno: "Videti Pariz i ziveti!". Pariz je, bez ijednog ozbiljnog suparnika, najpopularniji grad na svetu. U taj centar Evrope hrle turisti sa svih strana, ne samo da se dive starim gradjevinama, dvorcima i crkvama, vec i da upoznaju njegove stanovnike.
Kad bi se radilo o starim gradjevinama, Engleska bi nadmasila Francusku, jer u svakom engleskom selu postoji barem jedan stari dvorac u kojem posetilac bez naplate nocu ima i drustvo "duha".
Parizu daju privlacnost Parizani i nacin zivota, a ne stare gradjevine. Ne smemo pri tome pomisljati samo na one stanovnike Pariza koji zive samo za umetnost (umetnost bi mozda mogla ziveti i bez njih), koji se posebno odevaju i jos posebnije ponasaju. Parizani su i prodavaci povrca, koji ce vas popreko pogledati ako ne upitate za cenu salate. Parizani su i mesari,koji ce vam uz razgovor o sportu i politici pronaci najbolju sniclu. Parizani su i soferi taksija kojima nikako nije jasno zasto se neki stranci zure, kad su ionako vec u Parizu. Parizani su i oni znani i neznani mali ljudi koji su za vreme nemacke okupacije postali veliki, kad su u pokretu otpora prkosili neprijatelju.
Promasio je svaki turista koji je dosao u Pariz i uzdignutog pogleda gledao kupole i fasade, a da nije gledao dole, oko sebe, da vidi Parizane, dobrodusne, vesele, duhovite i bezbrizne, koji ni zbog vecih briga mnogo ne trljaju glavu.

PiNkLaDy · Miss Smart

Pariz-grad suprotnosti

Pariz (48°50'47'' N i 2°20'49'' E) je najveći i glavni grad Francuske republike. Smješten je u središnjem sjevernom dijelu države na rijeci Seinei. Od obale Atlantika je udaljen otprilike 370 km (Le Havre). Grad je smješten u nisko položenom bazenu Seine iako se prema rubu grada uzdižu niža pobrđa.

Danas pojam Pariz možemo diferencirati na 3 zasebne razine. Prva i najniža je Pariz kao uže gradsko područje poznato pod nazivom Ville de Paris. Ova gradska cjelina oduvijek je imala jasne granice. Nekada su to bile zidine, adanas je to kružna autocesta Peripherique. Godine 2000. uži Pariz bilježio je 2,1 milijun stanovnika.

Druga razina je pariška aglomeracija koja obuhvaća uži grad kao i okolna predgrađa. Godine 2000. ovdje je živjelo oko 7 milijuna stanovnika. Najviša razina je pariška regija ili Ile de France. Danas ona predstavlja srce francuske ekonomije, a s 11 milijuna stanovnika (2000.) veliko, bogato i privlačno tržište. Ile de France dijeli se na 8 teritorijalnih jedinica ili departmana.

Kao vodeći industrijski centar Francuske, Pariz je oduvijek privlačio mnoge industrijske grane, od onih robe široke potrošnje pa sve do high-tech industrija. Glavne industrije locirane u aglomeraciji su industrija strojeva, industrija automobila i ostalih vozila, kemijska i elektronička industrija. Kulturna i umjetnička slika Pariza privukla je velik broj izdavačkih kuća kao i širok niz tzv. luksuznih industrija među kojima se ističu industrija visoke mode, nakita i kozmetike.

Važnu ulogu ima i uslužni sektor, posebice bankarstvo i financije. Parižani su u proteklom desetljeću uložili velike napore kako bi privukli sjedišta multinacionalnih kompanija, tako da je Pariz danas jedan od najvažnijih ekonomskih i kulturnih prijestolnica Europe, ali i Svijeta. Njegovo izuzetno nacionalno, ali i međunarodno značenje svrstava ga u sam vrh globalnih gradova.

Dodatna prednost Pariza je i lokacija u središtu jedne od najbogatijih europskih poljoprivrednih regija. Mnogi okolni departmani kao što su Beauce, Brie i dr. proizvode velike količine pšenice i drugih žitarica, pa nose naziv ˝žitnica Francuske˝. Ta snažna poljoprivredna proizvodnja omogućila je Parizu dovoljno hrane tijekom cijele povijesti, a i u novije doba potpomogla je stvaranju solidnu osnovu za ekonomski razvoj cijele regije.

Pariz ima i ogromno prometno značenje, a ističe se kao velik i važan multimodalni prometni čvor. Osim cestovnog i željezničkog prometa (TGV), čija se mreža radijalno širi od grada, Pariz je i važna riječna luka. Naime, Siene je plovna i uzvodno od grada pa se ovdje koncentriraju brojne aktivnosti procesuiranja, rafiniranja i distribucije raznih dobara. Prema ukupnoj tonaži Pariz je četvrta francuska riječna luka. Važan čimbenik pariškog prometnog sistema je i podzemna željeznica (metro) izgrađena 1900. godine. Osim gradskih linija postoje i brze linije prema predgrađima poznate pod nazivom RER (Reseau Express Regional). Kao čvor zračnog prometa Pariz se ističe sa dvije međunarodne zračne luke (Charlles de Gaulle i Orly), te zračnom lukom za domaći promet (Le Bourget).

Danas je Pariz i vodeće turističko središte svijeta. Krase ga spomenici različitih umjetničkih stilova od gotike, preko renesanse i baroka do suvremenih. Brojni muzeji, galerije, kazališta i opere nalaze se na samom svjetskom vrhu tako da Pariz nosi epitet turističke meke svijeta.
Prve tragove Pariza nalazimo krajem 3. stoljeća prije Krista kada je to bilo malo naselje na otoku (Ile de la Cite) na Seinei. Osnovalo ga je galsko pleme poznato pod nazivom Parisii. Prvi pisani spomen Pariza nalazimo 52. godine prije Krista kad je Julije Cezar u svojim Komentarima opisao ovo naselje pod nazivom Lutetia. U 12. stoljeću Lutetia se kao rimski grad proširila i na lijevu stranu Seine, a kao takav bio je relativno nevežan grad u Rimskom Carstvu. Serija barbarskih navala razara grad u 2. stoljeću, a lokalno se stanovništvo seli na otok koji ograđuju čvrstim kamenim zidom. U 4. stoljeću Lutetia je poznata kao Civitas Parisiorum ili skraćeno Paris.

U 5. stoljeću Franci osvajaju Pariz i pretvaraju ga u svoj glavni grad sve do 584. godine kada ga preuzimaju Merovinzi i sele krunu na drugu lokaciju. U ranom srednjem vijeku grad se počinje jače razvijati a vrhunac doseže u 12. i 13. stoljeću. U tom razdoblju izgrađene su i mnoge značajne građevine kao što su Notre Dame, St. Chapelle i dr. Osim njih u gradu se osnivaju i prva sveučilišta (Sorbonne je otvorena 1253.) i savezi gilda što doprinosi daljnjem unaprjeđenju grada. Prema procjenama Pariz je 1365. godine imao 275 000 stanovnika.

Renesansa donosi novi uspon gradu koji se sada počinje razvijati u značajniji centar. Kulminaciju je obilježila vladavina Henrika II. koji Pariz pretvara iz starog srednjovjekovnog grada u moderan novi grad. Završni pečat dali su vladari Louis XIII. i Louis XIV. koji grade moderne palače, vrtove, perivoje i prometnice da pokažu svu moć monarhije. Za njihove vladavine Pariz se značajno prostorno širi. Procjenjeno je da je 1637. u Parizu živjelo 415 000 stanovnika, a 1700. godine čak 600 000. Prvi službeni popis stanovništva Francuske proveden je 1796. godine, a Pariz je tada imao 556 304 stanovnika.

Za vrijeme Francuske revolucije grad je uništen i opterećen brojnim problemima. Ipak, u tom periodu konačno je utvrđen status Pariza kao glavnog grada carstva što se održalo do danas. Napoleonsko razdoblje obilježeno je daljnjom izgradnjom i rekonstrukcijom grada što je udarilo temelje za predstojeću urbanizaciju. Prva željeznica u Pariz je stigla 1837. godine, a to je uzrokovalo snažan razvoj grada i njegove šire okolice. U 1840-im godinama Pariz po prvi puta postaje milijunski grad.

Nakon Prvog svjetskog rata počinje faza najintenzivnijeg urbanog razvoja Pariza. Broj stanovnika eksplozivno raste i 1931. godine doseže svoj vrh. Te je godine imao 2 891 020 stanovnika što je apsolutno najveći zabilježeni broj stanovnika Pariza ikada.

Godine 1965. u sklopu pariške urbane politike donesen je dokument Schema Directeur d`Amenagemant et d`Urbanisme (SDAU) koji je bio smjernica u razvoju aglomeracije sve do početka 1990-ih. Taj razvoj pratile su 4 tendencije.

1) Demografski rast ili pad. Prigradska naselja i vanjski dijelovi aglomeracije bilježe stalan porast stanovništva, dok u užem gradu broj stanovnika pada što je pokazatelj procesa suburbanizacije koji je prisutan i u drugim razvijenim zemljama.

Kroz duže vremensko razdoblje primijećena je stagnacija, ako ne i blagi pad ukupne zaposlenosti u Ile de France. Još od 1960-ih uočljiv je jasan pozitivan pomak u korist ostalih francuskih provincija, iako je još daleko od ravnomjernog razvoja cijele države.

2) Geografsko kretanje prema van. U Parizu je prisutna spora, ali stalna unutarnja prilagodba u lokalizaciji ljudi i njihovih aktivnosti. U užem gradskom području (Ville de Paris) između 1975. i 1982. godine primjećuje se seljenje stanovništva iz užeg centra prema periferiji. Uži centar bilježi stopu smanjenja stanovništva od –0,3% do –0,8% , dok periferija bilježi stopu rasta od 2,5%. Unatoč kretanju stanovništva, uslužni sektor pokazuje jake tendencije centraliteta. Tijekom 1980-ih u užem Parizu 42% aktivnog stanovništva bilo je zaposleno u uslužnom sektoru, dok u predgrađima taj udio iznosi samo 27%. Sličan uzorak može se vidjeti u otvaranju raznih novih poslova u privatnom sektoru koji teže lociranju u užem centru grada.

3) Razvoj uslužnog sektora. Kao i u drugim razvijenim zemljama, u francuskoj ekonomiji se događaju duboke promjene: smanjenje radno-intenzivnih industrija, deindustrijalizacija, i rast tercijarnog sektora. Od 1975. do 1982. godine se smanjio broj radnih mjesta u industriji za 200 000 (udio zaposlenih pao je sa 36,2% na 30%), dok se u tercijarnom sektoru broj radnih mjesta povećao za 300 000 (68% zaposlenih). Od početka 1980-ih primjetan je divergentan trend. S jedne strane prisutan je vrlo brz rast uslužnog sektora, a to je vidljivo u samom gradu kao i u vanjskim dijelovima aglomeracije. To je uzrokovalo stvaranje zona brze poslovne ekspanzije, zona transformacije kao i zona bez promjena što još jače produbljuje razlike između grada i periferije.

4) Inovacije. Kompleksnost ekonomskog razvoja proizlazi iz činjenice da je Pariz oduvijek bio središte brojnih inovacija što ističe njegovo vodeće mjesto u hijerarhiji gradova. Inovacije u tehnologiji, prometu, umjetnosti, itd. šire se u ostale dijelove Francuske i Svijeta

zbouba · Početnik Domaćeg.de

ma pariz je zakon
tamo ima 15 miliona ljudi, BG je mali prema njega
samo sto tamo treba love sve je bizness

mi2scg · Početnik Domaćeg.de

Ovog leta sam ga posetio i odusevljen sam! Kada sam stajao ispod Ajfrelovog tornja osecaj je bio caroban - neopisiv! Pogledajte i sliku, jednu od mnogih, koje sam tada snimio!

pinkie · Prijatelj foruma

jaoj ne mogu da verujem slika je predivna...apsolutno predivna

nina81 · Odomaćeni član

To je grad mojih snova.......i ja se nadam, da ce mi se ti snovi jednom ispuniti...... Smile

tanjushka · Početnik Domaćeg.de

ja sam bila prosle godine tamo za doceg nove godine. bilo je super! pariz je tako lep grad. nadam se da cu otici tamo barem jos jednom.

tanjushka · Početnik Domaćeg.de

jos jedna slika iz pariza

Tajci_15 · Početnik Domaćeg.de

Pariz je najlepsi grad i mogla bih tamo da zivim i jezik je isto lep

mi2scg · Početnik Domaćeg.de

Kad si spomenula jezik - dok smo bili u Parizu (u Francuskoj uopste) imali smo problema u komunikaciji sa ljudima, jer najveci deo Francuza odbija da prica Engleski. Jednostavno, ako vas i saslusaju na engleskom, daju vam odgovor na francuskom - uzas! Izuzetak su muzeji i poznata mesta i kafici, gde nije bilo takvih problema. Jos gore je kada se nadjete u prodavnici - ni na jednom proizvodu nema prevoda na Engleski - samo Francuski, tako da dosta puta nismo ni znali sta kupujemo. Ipak, ovo je vrlo malo negativno iskustvo u poredjenju sa svim pozitivnim, koja su fantasticna i nezaboravna!
Pozdrav!

sanjica980 · Upućeni član

pa oticicu jednog lepog dana a mozda i pre

jakuza · Početnik Domaćeg.de

Pariz me je oduševio, a posebno Diznilend.... Ako nešto treba videti u Parizu to su Ajfelova kula i naravno Diznilend-reči su suvišne.....