www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Etimologija reci
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Jezik je produžetak misli, osećaja, znanja ~
::  
Autor Poruka
pinkie
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 44

Datum registracije: 01 Okt 2004
Poruke: 19325
Mesto: u skrivenom kutku

serbia.gif
PorukaPostavljena: Čet Sep 14, 2006 10:30 am    Naslov poruke: Etimologija reci Na vrh strane Na dno strane

Danas se u nasem jeziku koriste mnoge reci cije je znacenje preneseno iz nekog drugog jezika.Koriste se ne samo strane reci o kojima je vec bilo reci, vec reci za koje nismo sigurni kako su nastale niti pak sta znace... Recimo , ko bi rekao da je rec "bre" nastala od arapske reci koja se koristila za teranje magarca Shocked "Bre" je kako nasi lingvisti kazu turcizam, koji su u stvari Turci preuzeli od Arapa. Na arapskom "bara" znaci "idi, kreni". Vokali se kratko izgovaraju tako da moze da zvuci kao "bra".


Do dana danasnjeg je ostajalo nerazjasnjeno znacenje mnogih reci..evo recimo samo za ovu rec, postoji nekoliko objasnjenja sa lingvisticke strane, a sad koje je od njih pravo Rolling Eyes prosudite sami Wink
Rečnik "Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku" od Abdulaha Škaljica, "Svjetlost", Sarajevo, 1989.god.(urađen osloncem na kompletnu naučnu aparaturu), na str. 127. beleži: "be! bre! interj, (grc.) more! ta!. Od turskog be, bre, preuzeto iz grčkog". Elem, bre, jednostavno znači more, a za ovu poslednju reč "Rečnik srpsko-hrvatskog književnog jezika" (Novi Sad, Zagreb 1969), na str.423, veli: "more, uzv. grč.1. u pretnji, ljutnji. - More, harač plati! 2. za izražavanje divljenja ili drugog kakvog raspoloženja. - Divna li je,more, ta tvoja prestonica!".



_________________
Cutanje je tesko samo onima koji ne misle(Ivo Andric)
Beskorisno je pobijati tudje misljenje; ponekad covijek uspije da pobjedi nekoga u diskusiji, ali da ga uvjeri -nikada.Misljenja su kao ekseri: sto vise udaramo po njima, to dublje prodiru (Dumas Aleksander)
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 41

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Pet Sep 15, 2006 5:28 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Etimologija je grana lingvistike (jezikoslovlja) koja proučava porijeklo riječi.

Riječi mijenjaju oblik i značenje kroz stoljeća, a mogu se i "posuđivati" iz drugih jezika, moguće u promijenjenom obliku (izvorišne riječi se zovu etimoni). Kroz proučavanje starih tekstova i usporedbom s drugim jezicima, etimolozi pokušavaju rekonstruirati povijest riječi - kada su ušle u jezik, iz kojeg izvora, te kako su se mijenjali njihov oblik i značenje.

Etimolozi također pokušavaju rekonstruirati podatke o jezicima o kojima nemamo nikakvih direktnih informacija (na primjer, tekstova). Uspoređujući riječi u srodnim jezicima, mogu se izvesti zaključci o njihovom zajedničkom pretku. Na primjer, na taj način, pokušava se rekonstruirati indoeuropski prajezik.

Sama riječ etimologija dolazi iz grčkog ἔτυμον (étymon, pravo značenje, od 'etymos' pravi) i λόγος (lógos, riječ).




Pučka etimologija naziv je za jezičnu pojavu - sami govornici analiziraju riječi pomoću elemenata (drugih riječi) koje slično zvuče, ali su zapravo nevezane, i nakon toga mijenjaju izvorne riječi. Npr. riječ buldožer se dovodi u vezu sa žderati i mijenja u buldožder.

Pučka etimologija česta je u zemljopisnim nazivima koji su često nasljeđeni od stanovništva koje je prije živjelo na nekom području. Na taj je način nastao toponim Crna Vlast preoblikovanjem starijeg naziva Črna Vas (vas = selo, ali ta riječ nije bila shvaćena od novog stanovništva na tom području).

Etimološki nejasne riječi (govornicima nekog jezika to su najčešće tuđice) vrlo se lako usvajaju kao termini za nove pojave, dok se izvedenice koje su etimološki jasne često teže usvajaju. Npr. odvijač je zamjena za termin šrafciger koja sasvim ne odgovara, jer ljudi shvaćaju da se s tim alatom i zavijaju vijci, a ne samo odvijaju. Budući da je šrafciger riječ koja se ne može analizirati u hrvatskom, može poprimiti bilo koje značenje.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 41

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Pet Sep 15, 2006 5:34 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Danko Šipka

O našim rečima u engleskom jeziku

Kako je engleski jezik preuzeo ulogu sredstva međunarodnog komuniciranja, danas je njegov leksički transfer sa drugim jezicima uglavnom jednosmeran — engleski je istočnik, a drugi jezici utočnici. U proteklim stolećima stanje je bilo obrnuto. U engleski se jezik zbralo mnoštvo pozajmljenica, počev od onih romanskih, koje imaju odlučujuću ulogu u formiranju njegovog vokabulara, pa sve do retkih reči poreklom iz jezika sa terena nekada pod kolonijalnom upravom britanske krune. Naš jezik (a pod tim u ovakvim razmatranjima treba uzeti u obzir ne samo srpsko, nego šire, srpskohrvatsko značenje tog izraza, jer bi gotovo nemoguće bilo utvrditi šta je čije) spada u red onih koji su ostavili neki, makar veoma slabašan, trag u engleskoj leksici.

Činjenica da je veliki broj engleskih rečnika danas dostupan u elektronskom obliku pruža mogućnost provere beleženja naših reči u engleskoj leksikografiji, što je, ako ne verna slika, ono barem dobar pokazatelj njihovog postojanja u engleskoj leksici. Ovde ćemo predstaviti podatke o našim rečima iz dva engleska rečnika — Oksfordskog engleskog rečnika (OED), velikog istorijskog rečnika engleskog jezika, svakako najcenjenijeg leksikografskog dela engleskog jezika, te Rečnika američkog nasleđa (AHD), koji ide u red najcenjenijih američkih velikih rečnika.

Pretragom elektronskog OED-a (Oxford English Dictionary, Oxford University Press, 1989, sam rečnik 1884—1933, novi su dodaci prikupljeni 1972—1986, a drugo se izdanje pojavilo 1989, rečnik sadrži oko 400.000 odrednica) mogu se pronaći dve neizvedene engleske lekseme (ili lekseme primarnog leksikona) srpskohrvatske provenijencije: cravat (i to kao imenica, pridev i glagol) te pandour. Cravat se beleži i u oblicima: crabbat, crabat, cravett, crevet, cravatt, crevat, a pandour i kao pandoor odnosno pandur. Kako su, po Lipki (Leonhard Lipka, An Outline of English Lexicology, Niemeyer, 1992), nulti tvorbeni derivativi u engleskom zasebne lekseme, onda možemo govoriti i o dve lekseme primarnog i dve sekundarnog leksikona: imenici cravat, i imenici pandour, te pridevu cravat i glagolu cravat.

Poreklo reči kravata od nacionalnog imena Hrvat odavno je poznata stvar. Na to, uostalom, nedvosmisleno upućuje i etimološko objašnjenje u OED-u. Ono što je zanimljivo jeste njena upotreba u engleskom, mada se danas već na početnom kursu engleskog nauči da se kravata zove tie.

Imenica cravat zabeležena je u doslovnom i prenesenom smislu. Prvobitno je njeno značenje određeno ovako: „Deo odeće koji oko vrata nose uglavnom muškarci. U modu je ušao u Francuskoj u XVII veku kao imitacija lanenog rupca koji su oko svojih vratova nosili hrvatski legionari. Kad je prvi put uveden bio je od čipke ili lana, ili muslina obrubljenog čipkom, i vezan lučno sa dugim lepršavim krajevima, a mnogo mu je pažnje posvećivano kao ornamentalnom detalju. U tom su ga obliku prvobitno nosile i žene. U novije je vreme to ime dato lanenom ili svilenom rupčiću, jednom ili dvaput povezanom oko vrata preko kragne košulje i vezanog čvorom napred; takođe i dugom vunenom 'ugodniku' što se veže oko vrata da zaštiti od spoljne hladnoće.” Prvo pojavljivanje u tom smislu zabeleženo je još 1656. Preneseno značenje: „figurativno, u vezi sa vešanjem ili davljenjem”, javlja se nešto kasnije — 1678.

Kao pridev, cravat se javlja (zasebno ili kao prefiksoid) u nazivu kanadske guske (Bernicla canadensis), po belom belegu na vratu (Cravat Goose ili Cravat-goose), te u nazivu dela kojim se vezuje kravata (cravat-string). Pridev je prvi put zabeležen 1684. Glagol je zabeležen s prelaznom valentnošću „pokriti kravatom”, i „figurativno, pokriti kao kravatom”, te s neprelaznom „staviti kravatu”. On se prvi put javlja 1814.

OED navodi još tri reči sekundarnog vokabulara: cravatless, pridev, bez kravate, cravatted, pridev, koji nosi kravatu, cravatteer, imenica, onaj koji vezuje kravatu.

Panduri nisu u engleskom leksikonu ostavili tako dubok trag. Rečnički članak u OED-u posvećen je više južnoslavističkom odnosno ungarističkom problemu porekla te riječi (najverovatnije preko srednjovekovnog latinskog banderius, prvobitno 'sledbenik zastave', ili neke slične italijanske ili venetske reči, a preko bandur, bandor).

Upotreba reči pandour u engleskom objašnjava se ovako: „u množini. Ime koje su nosile mesne jedinice koje je 1741. utemeljio Baron Trenk (Trenck) na svojim posedima u Hrvatskoj da očisti zemlju uz tursku granicu od bandi i razbojnika, potom pridružene kao regimenta austrijskoj vojsci, gde je, pod Trenkom, njihovo razbojništvo i brutalnost širilo strah od njih po Nemačkoj, i reč pandur učinilo na Zapadu sinonimom za 'brutalnog hrvatskog vojnika'.” Navedena se reč prvi put javlja 1747. i to u naslovu: „Život Franje Barona Trenka, pukovnika Pandura i Slavonskih Husara”.

Uz drugi smisao te reči (pripadnik lokalne policije) daje se napomena da se radi o mesnoj upotrebi u Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj itd., pa beleženja u engleskim tekstovima i ne spadaju u engleski leksikon. I u tekstovima se reč sa tim smislom daje ili pod navodnicima, ili u kombinaciji s pridevom called 'zvani' (cela konstrukcija znači, otprilike, 'kako ga zovu').

U znatno manjem AHD-u (The American Heritage Dictionary of the English Language, Third Edition, 1992, Houghton Mifflin Company, rečnik sadrži oko 200.000 odrednica) nalazimo, začudo, više reči srpskohrvatskog porekla. Zanimljivo je da su neke lekseme određene kao srpske, neke kao hrvatske, većina, opet, kao srpskohrvatske, ali bez nekog jasnog ključa podele.

Uz pominjanu kravatu, kojoj AHD pripisuje sledeći etimološki niz: srpskohrvatsko Hrvat --> nemačko dijalekatsko Krabate --> francuski etnonim Cravate --> francuski apelativ cravate --> engleski apelativ cravat, u tom se rečniku može naći još jedanaest odrednica primarnog vokabulara, kojima se pripisuje srpskohrvatsko (ili samo srpsko, odnosno hrvatsko) poreklo. Radi se o sledećim nazivima:

a. etnonimi Croat 'Hrvat', Serb 'Srbin', Sorb 'Lužički Srbin'

b. regionalni istorizmi ban 'rumunska novčana jedinica', hussar 'husar'

v. reči vezane za kulturu: czardas 'čardaš', Glagolitic (Glagolithic) 'glagoljski, glagoljički', paprika 'slatka aleva paprika', para 'stoti deo dinara', slivovitz 'šljivovica', tamburitza 'tamburica'.

Kako se vidi, svi ovi nazivi vezani su u perspektivi preuzimanja, ovako ili onako, za prostor i kulturu iz koje potiču. Pandur, koji ovde nije zabeležen, spadao bi u grupu b, a i kravata, makar i samo u istorijskoj perspektivi. Za imenicu Croat (zabeleženu u dva značenja: Hrvat i hrvatski jezik, ovo poslednje javlja se i u varijanti Croatian) kao poreklo daje se srpskohrvatsko Hrvat, preko novolatinskog Croata. Za imenicu Serb 'Srbin' (koja se javlja i u alternativnoj formi: Serbian, pripadnik naroda i jezik) daje se direktno, ali pogrešno navedeno poreklo, srpsko Srb (umesto Srbin). Imenica Sorb 'Lužički Srbin' (retko u upotrebi, pa se upućuje na Wend) ima posredno srpskohrvatsko poreklo preko nemačkog Sorbe, koje bi moglo biti varijanta nemačkog Serbe, što je opet od srpskog Serb.

U objašnjenju reči ban 'rumunska novčana jedinica' srpskohrvatsko je značenje samo posredna karika etimološkog lanca. Kaže se da rumunski naziv novčane jedinice potiče od srpskohrvatskog ban 'gospodar', a ovo opet od bayan 'veoma bogata osoba' iz jezika turske grupe. Slično je i u slučaju reči hussar, zabeležene u osnovnom značenju (pripadnik mađarske konjičke jedinice) i izvedenom (pripadnik bilo koje slične evropske lake konjičke formacije). Srpskohrvatsko husar 'drumski razbojnik' samo je karika koja povezuje mađarsko huszár sa starotalijanskim corsaro.

I czardas (zabeleženo u značenjima plesa i njegove muzike) u engleski je ušlo iz mađarskog — u osnovi te mađarske reči je csárda 'drumska kafana' (gde se ples izvodio) a srpskohrvatsko čardak 'kula stražara' samo je spona te mađarske reči sa nizom koji ide od staroiranskog, preko persijskog i turskog.

Reč Glagolitic (sa varijantom Glagolithic, oboje u značenju glagoljski, glagoljički) navodi se kao srpskohrvatskog porekla, ali uz napomenu da se radi o staroslovenskom korenu.

Reč paprika svakako je najznačajniji naš, makar i posredni, doprinos engleskom jeziku. Radi se o osnovnom nazivu za slatku alevu papriku i boju te paprike. Njena frekvencija u engleskom jeziku nesumnjivo je znatno veća od svih ostalih reči našeg porekla zajedno. Jedan odlazak u bilo koju samoposlugu u Americi biće dovoljan da se to potvrdi. I ova reč, prema AHD-u, ušla je u engleski preko mađarskog, mađarska reč, opet prema autorima ovog rečnika, potiče od srpskog (sic!) papar, 'mleveni biber' a ovo od praslovenskog *pipru, koje vodi poreklo od latinskog piper.

Reč para 'stoti deo dinara' ušla je u engleski iz našeg jezika, ali je i ovde naš jezik samo posrednik — naša reč ima persijsko poreklo (preko turskog).

Uz reč slivovitz 'šljivovica' navedeno je samo naše poreklo, mada bismo se mogli zapitati nije li bilo nemačke karike u lancu posuđivanja između našeg i engleskog jezika.

Konačno, reč tamburitza 'tamburica' ušla je u engleski iz našeg jezika, ali je, slično reči para, i tu prvi izvor posuđivanja persijski, nakon njega otomanski turski, pa tek onda srpskohrvatski.

Kako se vidi iz ovog pregleda, paprika je jedina leksema koju možemo smatrati punopravnim članom engleskog sržnog vokabulara — ona je uspela da se izdigne iz vremensko-prostornih koordinata iz kojih je unesena u engleski jezik, promenivši, upravo suzivši, svoje značenje. Sve ostale reči iz ove grupe ostaju u pomenutim koordinatama.

Leksičkim jedinicama o kojima smo govorili treba dodati i dve reči u ovom rečniku za koje se ne kaže da su našeg porekla, mada to zapravo jesu jer potiču od imena američkog pronalazača srpskog porekla Nikole Tesle: tesla 'jedinica magnetskog toka', tesla coil 'Teslin transformator'. Tu se kao etimološko objašnjenje daje samo „po Nikoli Tesli”.

Na kraju treba reći da beleženje ili nebeleženje porekla reči ili reči same u rečniku zavisi u dobroj meri od leksikografske politike koju prihvate njegovi autori. Reč vampire 'vampir' u AHD objašnjena je kao slovenskog porekla, dok se recimo u elektronskom izdanju trotomnog poljskog rječnika (Słownik języka polskiego, PWN, 1996) ta ista reč navodi sa srpskohrvatskim poreklom. To, međutim, ne menja opštu sliku o našim rečima u engleskom jeziku.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 41

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Pet Sep 15, 2006 5:38 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Naziv huligan dolazi od izvesnog Patrika Huligana, irskog kriminalca, osuđenog u Londonu 1898. godine na smrt. Kasnije je to ime bilo prototip za skitnicu, protuvu, a danas se sve više vezuje za one koji učestvuju u neredima na stadionima. Huliganstvo je svetkovina nasilja i odlika savremenog načina življenja.

Poreklo reči vandalizam vezuje se za nemačko pleme Vandale, koje je postalo čuveno po nemilosrdnom uništavanju i oštećivanju starina i umetničkih dela. Danas se takođe pod vandalizmom podrazumeva divlje, nemotivisano uništavanje imovine bez ikakve koristi za bilo koga, a najmanje za počinioca.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
Jasmina-70
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de



Godine: 53

Datum registracije: 31 Avg 2008
Poruke: 6

serbia.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 05, 2008 1:04 am    Naslov poruke: unapred hvala Na vrh strane Na dno strane

treba mi pomoc.sta znaci Etimologija pojma.Unapred hvala
 
~SonicLady~
~Smiley~
~Smiley~



Godine: 38

Datum registracije: 12 Avg 2004
Poruke: 11224
Mesto: tamo negde

serbia.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 05, 2008 1:16 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Spojila sam temu. Nadam se da ćete ovde pronaći odgovor na Vaše pitanje. Smile

_________________
The spaces between our fingers were created so that another person's fingers could fill them in. Hope you'll find your dream hand to hold you forever.
 
coco_bill
Zli carobnjak-lingvista
Zli carobnjak-lingvista



Godine: 44

Datum registracije: 22 Mar 2006
Poruke: 33433
Mesto: Novi Sad

serbia.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 05, 2008 5:36 am    Naslov poruke: Re: unapred hvala Na vrh strane Na dno strane

Jasmina-70 je napisao/la sledeće:
treba mi pomoc.sta znaci Etimologija pojma.Unapred hvala


Question
To meni deluje kao pleonazam... Konsultovao sam se i sa par sajtova i "Vujaklijom" i enciklopedijama i sve mi se čini da to znači isto.

_________________

ı¤¤¤¤¤¤¤¤ı••••••••••••ı
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 41

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 05, 2008 12:49 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Citat:
Etimologija je grana lingvistike (jezikoslovlja) koja proučava porijeklo riječi.


Ako etimologija proučava poreklo reči, onda je
Citat:
Etimologija pojma
=poreklo pojma.

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
ex_deda
Banovan!

*28*
*28*





Datum registracije: 08 Okt 2006
Poruke: 7256

australia.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 05, 2008 12:56 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Razvoj rechi i misli je verovatno etimologija pojma. Pojam se trazi u smeru psihologije i filozofije a rechi imaju vishe etnichki znachaj drushtva i korishc'enja u obichnom svakodnevnom zivotu. Rechi ima na hiljadu, pojmova malo Very Happy

_________________

Next to you - my hand doesn’t shake
paths we take and moon story toasts

Next to you - eyes are not red mirrored
in tears we spilled while roaming earth

Thourn Whaul (2007)
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Jezik je produžetak misli, osećaja, znanja ~ -> Etimologija reci Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1 od 1

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon