www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Iliri
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Istorija sveta ~
::  
Autor Poruka
coco_bill
Zli carobnjak-lingvista
Zli carobnjak-lingvista



Godine: 44

Datum registracije: 22 Mar 2006
Poruke: 33433
Mesto: Novi Sad

serbia.gif
PorukaPostavljena: Pon Okt 20, 2008 5:12 pm    Naslov poruke: Iliri Na vrh strane Na dno strane

Ravnomerno udaranje vesala remetilo je jutarnju tišinu. Senka velike rimske galije klizila je glatkim morem. Iz potpalublja, mešajući se s muklom škripom vesala i zveketom lanaca okovanih robova, galeota, dopirao je bat čekića o dasku kojim je nadzornik označavao ritam zaveslaja.
Na krmi, uz ogradu, stajala su dva muškarca u odeći rimskih patricija. U moru su se već ogledali planinski vrhovi pokriveni zaostalim proletnjim snegom, a pred kljunom galije sve dublje se otvarao taman i pust zaliv.

Poslanici pod zaštitom

Na dvor ilirske kraljice Teute u Boki kotorskoj zaputilo se rimsko poslanstvo.
- Jeza me podilazi od te varvarske lepote i tišine koja ne sluti na dobro! – poluglasno će mlađi patricij.
- Koješta, Lucije – osmehnu se stariji Rimljanin – Iliri plove i robe Jadranskim i Egejskim morem s blagoslovom svoje lukave kraljice, ali mi smo poslanici Rima, Lucije. Znaš i sâm da su poslanici pod zaštitom.
Iza obližnjeg rta razli se prijatan zvuk roga, a onda na obema stranama tesnaca iskrsnuše po dva lemba, hitra i vitka ilirska broda, i priključiše se, valjda kao pratnja, rimskoj galiji.
Posle dva sata čekanja, Kajus i Lucije Korunkanij stajali su okruženi dvoranima, pred kraljicom Ilira. Teuta, visoka crnokosa lepotica, oštrog pogleda i gordog držanja, primila ih je hladno.
- I tako kažete, plemeniti patriciji, poslao vas je Senat i narod rimski da ja, vladarka svih Ilira, položim račune o svojoj vladavini, da svojim brodovima uskratim pravo da na moru traže plen – mrštila se kraljica dok je iz cele njene pojave izbijalo nešto preteće.
Ni traga zabrinutosti, a kamoli straha pred silom Rima. A ilirski brodovi slobodno su gusarili ne štedeći na pučini ni same Rimljane. To je bila javna tajna.
Razgovor je postajao sve glasniji i žučniji. Preteći da će Ilire kazniti mačem, nadmeni poslanici pokušavali su da prisile kraljicu da obuzda svoju gusarsku flotu, plati odštetu i povuče lađe sa trgovačkih puteva.
- A ako se bogovima svidi, prisilićemo i ilirsku kraljicu da promeni svoje kraljevske običaje – završi Kajus dodajući da je i Teutin nakit verovatno "stečen" negde na moru. Razjarena kraljica pokaza mu vrata, a dvoranom se razli žamor.

Smrt Rimljanima!

- Već vidim kako te liktori u lancima vuku preko rimskog Foruma pred Kapitol da dobiješ zasluženu kaznu! – dobaci joj Lucije dok ga je straža gurala napolje.
Teuta preblede, besno zamahnu i prosikta zapovedniku garde:
- Glavom ćeš platiti za ovu uvredu! Glave njihove hoću!
Bradati gardista oklevao je sekund-dva. Neko je, u opštem metežu pokušao da smiri kraljicu, a onda se dvoranom i stepeništem razlegoše vika, zveket oružja, jauci… Za nepunih pola časa, bez nekih članova pratnje i mlađeg od dvojice poslanika čije je obezglavljeno telo ostalo na stepeništu Teutinog dvora, rimska galija odmicala je prema izlazu bokokotorskog zaliva. Sa nekoliko savetnika kraljica je sa terase gledala galiju.
- Gospodarice, ti znaš šta to znači! – muklim glasom obrati joj se jedan od njih.
- Znam. Rat i smrt Rimljanima! – hladno odseče kraljica.
Udovica ilirskog kralja Agrona koji je stvorio državu južnoilirskih plemena na Balkanu, ozakonio pomorsko gusarenje i ostavio krunu svojoj drugoj supruzi Teuti, dala je tako 230. godine pne. povod Rimu da svojom flotom i moćnim legijama napadne ilirsko kraljevstvo. A ono je dopiralo od Epira do Neretve. Neki, doduše, tvrde da je rimski poslanik ubijen bez njenog znanja, ali Rim je odlučio da je uništi. Hrabrost njenih podanika vičnih okršajima na moru nije bila dovoljna da zaustavi ogromnu snagu Rima.
Nesloga plemena i izdajstvo prisilili su Teutu da 228. pne. posle poraza, zatraži mir. Tome je doprineo i njen vojvoda i zapovednik ilirske flote Demetrije Hvaranin. Videći da sa snažnom i disciplinovanom rimskom nema šale, prišao je Rimljanima i pomogao tako da do nogu potuku Teutine snage.

Vlastoljubivi vojvoda

Demetrije je iskoristio sukob Rima i Kartagine i odlučio da se domogne celog priobalnog ilirskog područja. Posle sklapanja saveza sa Makedonijom i pljačkanja ostrva Ciklada, rimski Senat uputio je u proleće 219. godine pne. drugu flotu koja ga je razbila na današnjoj albanskoj obali i Hvaru… Demetrije se sklonio u Makedoniju, a smrt ga je zadesila za vreme nekih lokalnih sukoba. Tu mu se gubi svaki trag. Teutino ime zauvek je ostalo u istoriji i legendi vezano za Skadar i Risan, Boku kotorsku i Neretvu gde je Rim, posle drugog ilirskog rata 219. pne. proširio svoju vlast.
Legenda kaže da je vlastoljubivi vojvoda uz pomoć Rima posegao i za ilirskom krunom, dobio čak i kraljicinu ruku, okrenuo Rimljanima leđa, a onda poginuo u velikoj bici sa rimskom flotom braneći Hvar. Sa jedne terase svoga dvora u Risanu ponosna ilirska kraljica bacila se u more.

Ratoborna plemena – Naše krajeve su, posle Tračana, oko 1200. pne. naselili Iliri. Ta ratoborna ratarsko-stočarska plemena nastanjivala su područje od Vardara i Morave (Dardani), Sema (Breuci), preko današnjeg Sarajeva i Vranduka (Dezitiati) do Neretve (Ardidejci), Hercegovine (Daorsi), Dalmacije (Dalmati), Hrvatskog primorja (Liburni), Kupe (Kolapiani), Varaždina (Jasi) i Slavonije (Skordisci).

Napad na grčki brod – Iliri duž jadranske obale bili su skloniji gusarenju nego trgovini, a zajednička osobina svih bila je hrabrost u ratu, ali i surovost. Prvu državnu organizaciju stvorili su polovinom trećeg veka Ardijejci i ona je naročito ojačala za vladavine kralja Argona.

Teuta prima poslanike – Gusareći Jadranskim i Egejskim morem, ugrožavajući sve, naročito grčke kolonije, ali i rimske trgovačke puteve, jadranski Iliri predvođeni Argonovom udovicom, lukavom i smelom kraljicom Teutom, zapleli su se u duge ratove sa Rimom koji je tada priželjkivao istočnu obalu Jadrana.

Demetrije predaje Krf – Teuta je 229. godine pne. osvojila Corciru (Krf) i krenula na Epidamnus (Drač). Rim odmah šalje 200 ratnih brodova pod Fulvijem Centumalom, 20.000 pešaka i 2000 konjanika pod Albinom Postumusom prema Apoloniji (kraj Valone). Teutin zapovednik flote častoljubivi Demetrije Hvaranin predao je Krf Centumalu.

Teuta je pobeđena – Nedaleko od Drača rimske legije do nogu su potukle Teutinu vojsku. Kraljica je umakla s nekoliko brodova, a neverni Demetrije dobio je za izdajstvo Hvar sa okolnim ostrvima i delom kopna.

Poraz pored Hvara – Prevrtljivi Demetrije, želeći Teutino kraljevstvo, od Epira do Neretve u kartaškim ratovima okreće Rimu leđa, ali konačno ga smrve pored Hvara… Smrt ga je zatekla kao begunca u nekom beznačajnom sukobu za vreme drugog punskog rata.

Kraljica se predaje – Posle pokušaja otpora u Boki kotorskoj i povlačenja razbijenih ostataka kraljicine vojske uz Neretvu – Teuta je pobedničkim rimskim legijama morala da u proleće 228. pne. potpiše mir. Najviše dva naoružana ilirska broda smela su ubuduće da plove južno od Lisusa (današnjeg Lješa u albaniji). Tu se gubi lik prkosne kraljice Ilira da bi, umetnički oživljen, iz mraka prošlosti izronio devetnaest vekova kasnije.

Odeća Iliraca – Ilirsko ime oživeli su u nazivu pokrajine Francuskog carstva (od Koruške, preko Istre, Dalmacije i Boke do granice sa Savom) – koju su veštački stvorili Napoleonovi pukovi i divizije… Kraljevina Ilirija ostala je kasnije posle Napoleonovog sloma, podrazumevajući bivše francuske ilirske provincije, bez Dalmacije, samo u tituli austrijskog cara.

Za ujedinjenje – Ilirski naziv, simbolična znamenja i Teutin lik korišćeni su polovinom XIX veka u nacionalnom, političkom i kulturnom pokretu Hrvata za ujedinjenje južnoslovenskih naroda – nazvanom ilirski, odnosno Hrvatski narodni preporod. Tada su ne samo ime, jezik, muzika nego i bogata odeća Iliraca od kojih su samo neki izražavali pripadnost pokretu protiv germanizacije i mađarizacije… Pokretu koji je stvorio neke od temelja budućeg nacionalnog oslobađanja koje je imali šire južnoslovensko značenje.

[iz "Politikinog zabavnika" #1462/1980]



_________________

ı¤¤¤¤¤¤¤¤ı••••••••••••ı
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Istorija sveta ~ -> Iliri Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1 od 1

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon