Boravisne dozvole

Charmed · Malo ~ mače ~

Otvorila sam posebnu temu jer sam nasla informaciju sto se tice Svajcarske, kada budem imala jos nekih novosti ili informacija za neku drugu zemlju dodacu u ovoj temi

Vrste boravišnih dozvola u Švicarskoj

Ulazak u Švicarsku

Za ulazak u Švicarsku stranac obično mora imati važeću putovnicu, a građani nekih država i vize. Osim toga postoje i drugi važni uvjeti kao na primjer:
a) stranac ne smije ugrožavati sigurnost, red i medjunarodni ugled Švicarske,
b) ne smije imati zabranu ulaska, nalog za protjerivanje ili sudom naređeno istjerivanje iz zemlje,
c) mora jamćiti da će na vrijeme opet otputovati i
d) mora imati dovoljno novca ili biti u stanju legalno nabaviti novčana sredstva za životne troškove za vrijeme prolaska ili boravka u Švicarskoj.
U pravilu stranci trebaju imati važeću i od Švicarske priznatu putovnicu. Na temelju međunarodnih ugovora ili samostalne odluke, Švicarska uvažava kod nekih državljana i druge putne isprave, primjerice osobnu iskaznicu za ulazak u Švicarsku.

Putovnica
Švicarska priznaje putovnicu ako se iz nje može utvrditi identitet dotične osobe, njezina pripadnost državi koja je izdala putovnicu i ako je Švicarska priznala dotičnu drzavu i ova država jamći za povratak svojih građana. Kod ulaska u Švicarsku putna isprava mora važiti najmanje tri mjeseca duže od boravka navedenog u vizi.
Na temelju međunarodnih ugovora ili jednostrane izjave Švicarske, pripadnici mnogih država su potpuno ili djelomično oslobođeni viza. Među njima su i hrvatski državljani.

Turistički boravak
Za boravak bez rada do tri mjeseca nije potrebna dozvola kantonalnog ureda za strance. Nakon tri mjeseca, boravak u Švicarskoj se mora prekinuti, to jest stranac mora najmanje 1 mjesec boraviti izvan Švicarske prije nego sto se ponovno vrati. U periodu unutar 12 mjeseci u Švicarskoj se smije boraviti najduže 6 mjeseci. Ovaj propis vrijedi i za osoblje koje prati svoje poslodavce. Tko ostane duže bez izričite dozvole nadležnih službi, bit će istjeran i kažnjen.
U večini općina posjetu treba prijaviti uredu za kontrolu stanovništva samo onda ako turist ostaje duže od 1 mjeseca, pošto postoji i kantonalna praksa preporuča se svim gostoprimcima da svoju posjetu (turistu) prijave odmah. Oni koji pruže prenočište ili prevezu preko granice osobe koje nemaju pravo na ulazak u Švicarsku bit ce također kažnjeni.

Boravišni statusi stranaca u Švicarskoj
U Švicarskoj postoje razlicite dozvole boravka za strance, koje se već i po samoj boji jedna od druge razlikuju. Može se mirne duše reci da je pola abecede već upotrijebljeno da bi se označile razlike u trajanju, važnosti i sigurnosti dozvole.
Postoji primjerice:
A dozvola (žuta) za sezonce
L dozvola (ljubičasta) za kratkoročni rad i neki drugi privremeni boravak
B dozvola (siva) za godišnji boravak
C dozvola (zelena) za trajan boravak (naseljenje)
G dozvola (smeđa) za osobe koje svaki dan dolaze raditi iz susjedne države
F dozvola (svijetloplava) za privremeno prihvačene strance
N dozvola (tamnoplava) za tražitelja azila
F i N dozvolu izdaju kantonalne vlasti na temelju odluke Saveznog ureda za izbjeglice - BFF.
Ci dozvola (crvena) koju izdaju kantonalne vlasti zaposlenim bračnim partnerima i djeci pripadnika stranih predstavništava.
Nakon prijave stranac dobiva iskaznicu za strance u kojoj stoji vrsta dozvole. Na svakoj iskaznici za strance, osim za djecu ispod dvije godine, mora biti crnobijela ili slika u boji. Vlasnik iskaznice mora biti jasno prepoznatljiv. Slike u uniformi ili s kapom, šeširom ili maramom obično nisu dopuštene. Iznimke su moguće, posebno ako je vjerom propisano pokrivanje glave, ali i u ovom slučaju cijelo lice mora biti potpuno vidljivo.

Boravišna i radna dozvola
Najkasnije 2 tjedna prije isteka dozvole boravka, bez obzira koja je vrsta dozvole, mora se podnijeti zahtjev za produženje. Obrazac za produženje dozvole boravka u pravilu dostavlja općina stanovanja.
Dozvola vrijedi samo za područja kantona u kojem je izdana. Stranac smije bez prijave privremeno boraviti i u drugom kantonu. Međutim, ako želi bez preseljenja raditi u drugom kantonu, dozvolu mora imati prije početka rada na novom radnom mjestu. Ako želi boraviti bez rada više od tri mjeseca, mora tražiti suglasnost tog kantona.
Osobama s A, B, L ili G dozvolom odobrava se rad u drugom kantonu samo onda kad to dopušta privredno i stanje na radnom tržištu, tj. ako u dotičnom kantonu nedostaje baš takva radna snaga. To provjerava kantonalni ured za rad. Međutim, kantonalni ured za strance može unatoč tome uskratiti dozvolu ako je određena osoba prekršila neke važne odredbe i propise pa je smatraju nepoželjnom.
Strancima s C-dozvolom u pravilu se dopušta rad u drugom kantonu.

Odobrenje za tjedni radni boravak
Osobe koje preko tjedna rade ili su na školovanju u drugom kantonu, a redovito preko vikenda, blagdana i odmora borave u kantonu gdje su prijavljeni, moraju imati za to službenu suglasnost. Odobrenje se dobije ako put u jednom pravcu javnim prijevoznim sredstvima ne traje duže od jednog sata. Međutim, ako je putovanje povezano s velikim vremenskim i novčanim opterećenjem osobu se može iznimno osloboditi od redovitog povratka vikendom i blagdanima. Ova suglasnost vrijedi toliko dugo koliko i dozvola boravka.
Svaki stranac koji se želi preseliti u drugi kanton mora imati dozvolu za promjenu kantona.
Odobrenje za obavljanje stručne prakse u drugim kantonima
Neki učenici i studenti (npr. iz Hotelske stručne skole) moraju obaviti dio prakse u drugom kantonu, a teoretsku izobrazbu u kantonu stanovanja. U ovom slučaju iznimno se odobrava boravak dok traje praksa. Uvjet je naravno važeća dozvola boravka za vrijeme cijelog školovanja (uključujući praksu i vrijeme teoretske izobrazbe) od kantona gdje je dotična osoba prijavljena.
Boravak stranaca u bolnici, sanatoriju, liječilištu, istražnom zatvoru, kazneno-pravnoj ustanovi ili izvršenje stacionarne ili ambulantne kaznenopravne mjere u drugom kantonu ne tretira se kao promjena kantona, pa makar trajlo i duže veremena. Prijašnji boravak mu vrijedi najmanje do otpuštanja, onda kanton koji je izdao dozvolu boravka odlučuje kod otpuštanja o eventualnom produživanju dozvole boravka.

Obiteljska dozvola
Koje uvjete postavlja ured za strance osobi koja podnese zahtjev za dobivanje obiteljske dozvole?
Osoba koja ima B dozvolu boravka i želi dovesti članove obitelji u Švicarsku treba ispuniti slijedeće uvjete:
- imati odgovarajuće veliki stan
- siguran posao
- raspolagati s financijskim sredstvima koji su propisani pravilima Švicarske konferencije za socijalnu pomoć (SKOS)
Kantonalni ured za strance za provjeru financijskih sredstava traži izvod zadnjih 3-6 mjesečnih plaća.
Osobe koje posjeduju B dozvolu nemaju pravo nego samo mogučnost dobiti obiteljsku dozvolu, dok oni s C dozvolom imaju pravo dovesti obitelj ukoliko ispunjavaju uvjete (dužina boravka i primjerno ponašanje).
Obiteljska dozvola se može dobiti za bračnog druga i za djecu do nenavršene 18. godine života. Inace djeca u starosti između 16. i 18. godine života teže dobivaju dozvolu boravka, posebice ona koja su nekad imala dozvolu boravka. Dijete koje dobiva obiteljsku dozvolu preko roditelja mora biti slobodnog bračnog stanja. Djeca dobivaju onu vrstu dozvole boravka koju ima roditelj preko kojega su dobili boravak u Švicarskoj (B ili C), a bračni drug dobiva uvijek samo B dozvolu.
Nakon što je kantonalni ured za strance odobrio obiteljsku dozvolu, članovi obitelji moraju s odobrenjem uzeti ulaznu vizu u švicarskom veleposlanstvu odnosno konzulatu zemlje u kojoj imaju stalno prebivalište.

Nove radne dozvole
Hrvatski državljani u pravilu ne mogu dobiti novu sezonsku niti stalnu radnu kao niti boravišnu dozvolu u Švicarskoj. Novu radnu i boravišnu dozvolu mogu još iznimno dobiti samo osobe koje imaju posebno traženo zanimanje u Švicarskoj.

Deponiranje dozvole nastanjenja

Dozvola nastanjenja ili C-dozvola u pravilu se stječe nakon 10 godina boravka u Švicarskoj.

Iako ova vrsta dozvole znači boravišna dozvola na neograničeno vrijeme, katnonalni ured za strance izdaje knjižicu za strance samo na tri godine. Usprkos prava na neograničeni boravak onaj tko napusti Švicarsku za 6 i više mjeseci gubi dozvolu nastanjenja.

Što treba učiniti da se dozola ne izgubi?

Tko želi zadržati dozvolu C mora podnijeti molbu kantonalnom uredu za pitanja stranaca. Molbu za deponiranje dozvole treba podnijeti prije isteka šestomjesečnog boravka izvan Švicarske. Postoji zakonom regulirana mogućnost deponiranja dozvole nastanjenja za najduže dvije godine (čl. 9, stav 3c Zakona o boravku i nastanjenju stranaca - ANAG).

Molba za deponiranje dozvole nastanjenja treba sadržiti važne razloge kao što su studij, specijalizacije, liječenje, pokušaj povratka ... Tko ne podnese molbu za deponiranje dozvole na dvije godine, a boravi izvan Švicarske duže od 6 mjeseci automatski gubi pravo na dozvolu nastanjenja. To konkretno znači da će stranac koji je izgubio dozvolu nastanjenja, ako želi ponovno steći pravo na boravak u Svicarskoj, morat iznova zatražiti novu dozvolu boravka.

Stranci povratnici su pred zakonom isti kao i novodoputovali, pa onima koji ne dolaze iz EZ i EFTA zemalja izgubljena dozvola nastanjenja može značiti i "zauvijek" izgubljeno pravo na
boravak u Švicarskoj.

Savjet: Tko želi napustiti Švicarsku samo za jedno izvjesno vrijeme, neka se prije informira kod kant. ureda za strance o mogućnostima deponiranja dozvole nastanjenja. Savjeti i informacije su besplatni.

Dozvola boravka bez zaposlenja
U zadnje vrijeme sve vise ljudi trazi dozvolu boravka za stare i nemocne roditelje, zato evo i putem HR-Interneta nekoliko informacija koje propisuje Zakon o strancima - ANAG i vaze na nivou Svicarske.

Zakon za strance propisuje slijedece:

* dozvole boravka bez zaposlenja u Svicarskoj mogu u pravilu dobiti samo osobe koje su vec navrsile 55 godina
* osobe su usko vezane uz Svicarsku
* nisu zaposlene ni i Svicarskoj, a ni u inozemstvu
* srediste svog zivota preseljavaju u Svicarsku
* u Svicarskoj vec zive svi uzi clanovi obitelji
* osigurana su im financijska sredstva za zivot ili sami raspolazu s dovoljno financijskih sredstava

U Svicarskoj vlada prenaseljenost i vlasti paze kako se broj stranaca ne bi nepotrebno povecao. Zato Vam preporucamo da u molbi navedete i zdravstveno stanje osobe za koju trazite dozvolu boravka, ovisnost o obiteljskoj njezi ili neki drugi ozbiljni osobni razlog kako bi kantonalni ured za strance prije odobrio dozvolu boravka.

Evo sto treba priloziti molbi za boravak bez zaposlenja:

* potvrdu o obiteljskom stanju (Familienstandbescheinigung)
* ako je osoba bila vjencana onda i potvrdu o rastavi braka ili izvod iz knjige umrlih
* potvrdu o nekaznjavanju
* izjavu da nakon dobivanja dozvole boravka u Svicarskoj kao ni u inozemstvu nece zaradjivati
* ugovor o dovoljno veliko stanu
* izvode o financijskom i imovinskom stanju
* ukoliko clanovi obitelji preuzimaju odgovornost za zivotne troskove moraju to pismeno izjaviti

Buduci i kod dodjeljivanja ovakvih vrsta dozvola vazi kantonalna praksa, zato Vam savjetujem da se obratite kantonalnom uredu za strance, jer cete tamo zasigurno dobiti najtocnije informacije. Savjeti su besplatni.

Gdje se mogu dobiti detaljnije informacije?
Detaljne informacije o turističkom boravku, o dozvolama boravka i rada, o promjeni kantona kao i o obiteljskim dozvolama mogu se dobiti u općini stanovanja, kod kantonalnog ureda za strance ili u jednom od najbližih socijalnih savjetovališta. Informacije su besplatne!

Napomena: Ovo je sto se tice drzavljana Hrvatske
idemo dalje

Charmed · Malo ~ mače ~

Island

Informacije za drzavljane zemalja koje nisu clanice EEZ-a

Pasoš i viza
Stranac koji dolazi na Island mora posjedovati važeći pasoš i,ukoliko je potrebno, ulaznu vizu. Na zvaničnom sajtu Imigracionog ureda nalazi se popis zemalja čiji državljani nisu obavezni posjedovati vizu radi turističkog boravka u zemlji: www.utl.is/index.php?bId=75

Dokumentacija koja je potrebna radi izdavanja turističke vize za Island:

- vazeći pasoš

- dokaz o posjedovanju novca u minimalnom iznosu od 20 000 isl.kr. ili za svaki dan boravka na Islandu po 2 000 isl.kr. (ukoliko će smještaj biti obezbijeđen kod rodbine), a u suprotnom 4 000 isl.kr

- rezervacija povratne karte (kartu ne kupovati prije odobrenja vize)

- pozivno pismo gdje se, između ostalog, navodi razlog posjete, a ukoliko se radi o članu porodice, navesti u kojem je srodstvu ( ovdje je najčešće potrebno predočiti dokument kojim se dokazuje rodbinska veza). Ukoliko toj osobi nudite i smještaj za vrijeme boravka na Islandu, tada je i to potrebno navesti u pozivnom pismu. ( ovo se pozivno pismo ovjerava kod viših predstavnika vlasti ( S�sluma�ur)

- 2 slike formata za pasoš

- po izdavanju vize potrebno je kupiti zdravstveno osiguranje u iznosu od 30000 eura (ovdje je riječ o premiji, a ne o iznosu koji je potrebno uplatiti). Ova odredba o zdravstvenom osiguranju vrijedi za cijelu Šengensku zonu

Boravak stranaca na Islandu
Da bi stranac boravio na Islandu duže od tri mjeseca, mora za to imati posebnu dozvolu boravka..

Informacije o izdavanu radne i boravišne dozvole mogu se naći na sajtu Imigracionog ureda www.utl.is

Dozvola boravka se izdaje unaprijed
Stranac mora steći dozvolu boravka kao i radnu dozvolu prije nego što dođe na Island. Zbog toga nije moguće doći na Island, pronaći posao i tek onda podnijeti zahtjev za dobijanje boravišne i radne dozvole. Izuzetak čine djeca mlađa od 18 godina, supružnici Islanđana ili državljana drugih nordijskih zemalja, kao i supružnici stranaca koji imaju b-dozvolu boravka ili stalnu dozvolu boravka koji ne moraju biti van zemlje dok im se radi dozvola boravka. Boravišnu dozvolu izdaje Imigracioni ured.

Opće odredbe o radnoj dozvoli
Poslodavac je dužan podnijeti zahtjev za izdavanje radne dozvole, a ne stranac na koga se dozvola odnosi. Da bi mogao podnijeti zahtjev za izdavanje radne dozvole, poslodavac je dužan objaviti na Islandu i unutar EEZ-a konkurs za slobodno radno mesto tri sedmice prije podnošenja zahtjeva. Zahtjev za izdavanje radne dozvole takođe treba dati na uvid nadležnom sindikatu. Ukoliko se preko konkursa ne pronađe odgovarajuća osoba za određeni posao, a sindikat odobri zahtjev, radna dozvola će biti izdana. Služba za rad (Vinnum�lastofnun) izdaje radnu dozvolu.

Stalna radna dozvola
Kao što je već navedeno, poslodavac podnosi zahtjev za dobijenje radne dozvole za stranca. Može se reći da poslodavac dobija radnu dozvolu, a ne pojedinac. Zbog toga je poslodavac dužan podnijeti i zahtjev za njeno produženje.
Prema zakonu o pravu stranaca na rad, strani državljanin može podnijeti zahtjev za dobijanje stalne radne dozvole nakon što je tri godine boravio i radio na Islandu. Prema tome, strani državljanin dobija stalnu radnu dozvolu u svoje ime. Radna dozvola ne može trajati duže od dozvole boravka. Prema novom zakonu o strancima se u pravilu ne može podnijeti zahtjev za stalnu dozvolu boravka prije nego što se navrše 4 godine neprekidnog boravka u zemlji, tako da se prema tome ni stalna radna dozvola ne može dobiti prije nego što prođu 4 godine.

Uslovi za dobijanje boravišne dozvole
Podnosilac zahtjeva mora imati navršenih 18 godina ili je u zemlju došao sa roditeljima. Svrha boravka mora biti navedena u tom zahtjevu. Ukoliko se svrha boravka promijeni, stranac će morati podnijeti novi zahtjev za dobijanje boravišne dozvole. Potrebno je dokazati da podnosilac zahtjeva ima izvor prihoda za život u zemlji. Visina prihoda se određuje prema indeksu socijalne službe . Izvor prihoda se najčešće dokazuje radnim ugovorom sa poslodavcem. Izvor prihoda se može dokazati i bankovnim računom sa odgovarajućim novčanim iznosom.
Takođe je potrebno imati zdravstveno osiguranje. Lica koja se doseljavaju na Island nemaju pravo na opće osiguranje prvih šest meseci, te se zbog toga moraju osigurati na drugi način. Prema zakonu o pravu na rad, poslodavac je dužan osigurati stranog radnika na isti način kao i druge radnike koji imaju opće osiguranje. Lica koja nisu u radnom odnosu moraju se sami osigurati na najmanje dva miliona kruna (to nije iznos koji treba uplatiti u osiguranje, nego visina premije).
Osim izvora prihoda i zdravstvenog osiguranja, podnosilac zahteva mora dokazati da živi u stambenom prostoru koji ispunjava zdravstvene i higijenske uslove propisane zakonom o stambenim prostorima.

Vrste boravišnih dozvola
Prema novom zakonu postoji 11 vrsta boravišnih dozvola. Neke od tih dozvola su vrlo specifične (npr. boravišna dozvola radi studiranja), dok su ostale općeg karaktera. Ovdje ćemo nabrojati one koje se najčešće izdaju.

C-Ograničena boravišna dozvola radi zapošljenja
To je prva dozvola koju dobija stranac koji dolazi na Island radi posla. Tu dozvolu je porebno dobiti prije dolaska u zemlju. Ona traje do godinu dana.

B-Boravišna dozvola radi zapošljenja koja je osnova za dobijanje stalne dozvole boravka
Stranac može podnijeti zahtijev za dobijanje ove dozvole nakon što je proveo punih godinu dana na Islandu sa C dozvolom. Ova dozvola traje do godinu dana i treba se obnoviti svake godine. Zahtjev za obnavljanje dozvole treba podnijeti najkasnije mjesec dana prije njenog isticanja. B- i C-dozvole su slične dozvoli koja se do sada često nazivala ”crvena karta�. Uz opće uslove koji su već navedeni, postoje i dodatni uslovi za dobijanje b-dozvole. Podnosilac zahtjeva treba da je u radnom odnosu tokom boravka u zemlji i da nije primao financijsku pomoć od socijalne službe (pod time se smatra kredit ili stipendije, a ne olakšice radi iznajmljivanja stana - h�saleigub�tur). Jedan od uslova je takođe da je poslodavac već podnijeo zahtjev za produžavanje radne dozvole i da postoje uslovi za produžavanje iste.
Moguće je podnijeti zahtjev za dobijanje stalne boravišne dozvole nakon što je stranac neprekidno boravio u zemlji tri godine sa B-dozvolom.

K-boravišna dozvola = Stalna boravišna dozvola
Stalna boravišna dozvola nije vremenski ograničena i ne treba se obnavljati kao druge dozvole boravka. Prema novom zakonu, stranac je dužan živjeti neprekidno na Islandu u trajanju od 4 godine prije nego što podnese zahtjev za dobijanje stalne boravišne dozvole (godinu dana sa C-dozvolom i tri godine sa B-dozvolom). Prema starom zakonu je bilo moguće podnijeti zahtjev za dobijanje stalne boravišne dozvole nakon tri godine, tako da je ovo važna promjena. Pod terminom neprekidni boravak se smatra da stranac nije boravio duže od 9 meseci van zemlje u prethodne tri godine.

Uslovi za dobijanje stalne boravišne dozvole
Svi uslovi koje smo već naveli u vezi sa ostalim vrstama dozvola važe i za dobijanje stalne boravišne dozvole. Potrebno je dokazati izvore prihoda, stambeno rješenje, zdravstveno osiguranje, godine starosti, svrhu boravka i da podnosilac zahtjeva nije primao novčanu pomoć socijalne službe. Dodatni uslov za dobijanje stalne boravišne dozvole je taj da je stranac dužan završiti 150 sati nastave islandskog jezika (i da je bio prisutan na najmanje 85% sati) ili mora pokazati adekvatno poznavanje islandskog jezika koje se utvrđuje ispitom.
Stalna dozvola boravka nije vremenski ograničena ali ističe ukoliko je osoba boravila duže od 18 mjeseci u inostranstvu tokom četiri godine. Izuzeće se pravi u slučaju služenja obaveznog vojnog roka u inostranstvu, školovanja ili zapošljenja pri islandskoj državnoj instituciji ili međunarodnim organizacijama.

Članovi porodice - nove odredbe
Prema novom zakonu članovi porodice islandskih ili nordijskih državljana, kao i stranaca koji imaju B-dozvolu ili stalnu dozvolu boravka mogu podnijeti zahtjev za dobijanje posebne boravišne dozvole. Pod članovima porodice se podrazumjevaju supružnici, partneri u nevjenčanoj vezi, partneri istog pola, potomci (djeca/unuci) mlađi od 18 godina koje izdržava osoba sa dozvolom boravka, kao i roditelji, bake ili djedovi koje ista osoba izdržava. Za dobijanje posebne dozvole boravka je potrebno ispuniti sve opće uslove, kao što su izvor prihoda, zdravstveno osiguranje i riješeno stambeno pitanje.

Prema tome, članovi porodice mogu podnijeti zahtjev za dobijanje E-dozvole, kako se ta posebna dozvola naziva, i koja pruža ista prava kao i B-dozvola.

Osobe koje već imaju zeleni karton
Prema situaciji danas, stranci koji već imaju zeleni karton ne moraju podnositi zahtjev za dobijanje stalne boravišne dozvole. Zakon nije retroaktivan tako da lica sa zelenim kartonom ne gube svoja prava. Postoji mogućnost da će stalna dozvola boravka biti uslov za ostvarivanje nekih prava u budućnosti, ali to za sada još nije tako. Osobe koje imaju zeleni karton ne moraju brinuti da će izgubiti svoja prava ukoliko nisu pohađala 150 sati islandskog jezika ili ukoliko su primala socijalnu pomoć. Zeleni karton vrijedi za osobe koje su ga dobile prije 1. januara 2003. Ostali koji žele dobiti stalnu dozvolu boravka moraju podnijeti zahtjev za izdavanje iste.

Charmed · Malo ~ mače ~

Informacija za drzavljane Nordijskih zemalja

U nordijske zemlje spadaju: Island, Finska, Švedska, Norveška i Danska.

Državljani nordijskih zemalja se mogu nesmetano doseliti na Island. Ukoliko namjeravaju boraviti u zemlji duže od šest mjeseci, moraju predočiti potvrdu o preseljenju iz zemlje iz koje se iseljavaju. To je uvjerenje jednoobrazno za sve nordijske zemlje a dostavlja se islandskom birou za statistiku i popis stanovništva (Hagstofa �slands, �j��skr�) u roku sedam dana po ulasku u zemlju. Glavno pravilo je da stanovnici nordijskih zemalja mogu boraviti na Islandu do šest mjeseci ne mijenjajući prijavu boravka.
Zaposlenje državljana nordijskih zemalja na Islandu

Državljanima nordijskih zemalja ne treba radna dozvola ukoliko žele zasnovati radni odnos na Islandu.

Charmed · Malo ~ mače ~

Informacije za državljane zemalja koje su clanice EEZ-a

Zemlje EEZ-a: Island, Austrija, Belgija, Velika Britanija, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Irska, Italija, Lihenštajn, Luksemburg, Norveška, Portugal, Španjolska, Švedska i Njemačka.

Većina zemalja EEZ-a su članice Šengena, osim Velike Britanije, Irske i Lihenštajna.

Boravišna dozvola za državljane EEZ-a

Stranci koji su državljani jedne od zemalja EEZ-a, mogu boraviti na Islandu tri mjeseca bez dozvole boravka ili šest mjeseci ukoliko su u potrazi za poslom. Boravak u nekoj drugoj nordijskoj zemlji ne utječe na dužinu boravka na Islandu.

Ukoliko osoba namjerava boraviti ili raditi u zemlji duže od tri mjeseca, ili biti u potrazi za poslom više od šest mjeseci, mora za to imati boravišnu dozvolu. Odluku o tome donosi Imigracioni ured ( �tlendingastofnun ).

Državljani ovih zemalja ne moraju podnijeti zahtjev za dobijanje boravišne dozvole prije dolaska na Island.

Ukoliko se državljani zemalja EEZ-a zaposle na Islandu ili osnuju svoju vlastitu firmu, izdaje im se boravišna dozvola koja obično traje pet godina.

Stranac koji nije državljanin neke od nordijskih zemalja, mora imati važeći dokumenat kojim uvijek može potvrditi da je njegov boravak u zemlji legalan.

Radna dozvola za državljane EEZ-a

Državljani EEZ-a ne moraju imati posebnu radnu dozvolu da bi radili na Islandu ukoliko imaju izdanu boravišnu dozvolu ili potvrdu o preseljenju koja se izdaje državljanima nordijskih zemalja.

Državljani zemalja EFTA (evropskog udruženja slobodne trgovine)
Države koje se nalaze u EFTA su Island, Norveška, Lihenštajn i Svicarska.

Sve EFTA države, osim Švicarske, članice su EEZ-a pa prema tome, za njihove državljane vrijede sva pravila koja se odnose na državljane EEZ-a. Državljani Švicarske se zbog toga trebaju posebno upoznati sa svojim pravima na Islandu. .

Šengenska zona

Zemlje potpisnice šengenskog ugovora su: Island, Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Italija, Luksemburg, Norveška, Portugal, Španjolska, Švedska i Njemačka.

Države EEZ-a koje nisu potpisnice šengenskog ugovora su Velika Britanija, Irska i Lihenštajn.

Šengenskim ugovorom se ne stiče pravo rada bez dozvole. Ovim ugovorom je samo omogućeno putovanje na području pomenutih zemalja bez pasoša.

Ipak je na takvim putovanjima potrebno imati važeći dokumenat kojim se potvrđuje osobni identitet. Islandski državljani su na takvim putovanjima dužni predočiti pasoš pošto nije postignut dogovor o upotrebi druge vrste identifikacijske iskaznice sa ostalim zemljama Šengena. Za državljane pojedinih zemalja Šengena koji putuju u šengenskoj zoni, dovoljno je predočiti osobnu iskaznicu.

Stranci koji imaju važeću boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja Šengena, a uz to I važeću putnu ispravu, mogu putovati na području tih zemalja bez posebno izdane dozvole. Iz toga proizlazi da boravišna dozvola koja je izdana na Islandu, daje pravo na putovanje u druge zemlje Šengena bez posebne dozvole.

Stranci koji namjeravaju boraviti na području Šengena duže od tri mjeseca, moraju se upoznati sa pravima o boravku stranaca koja vrijede u onoj zemlji Šengena u kojoj namjeravaju produžiti svoj boravak. U suprotnom će se njihov boravak u dotičnoj zemlji smatrati protuzakonitim.

Stranac koji je navršio 18 godina starosti a koji nije državljanin neke od nordijskih zemalja, mora imati važeći dokumenat kojim uvijek može potvrditi da je njegov boravak u zemlji legalan.

Charmed · Malo ~ mače ~

Ulazak i boravak u Italiji

Mogu uci u Italiju

1) Drzavljani zemalja van evropske unije i apolidi sa vazecim pasošem (ili dokumentom koji ga
zamenjuje) sa ulaznom vizom (ili boravišnom dozvolom /cartom) i ostalim nuznim rekviziti-
ma.
2) Drzzavljani zemalja van evropske unije sa dozvolom za ulazak zbog privremene zaštite ( u
slucaju rata ili prirodnih katastrofa), cak i kada nemaju vizu za ulazak (ili boravišnu dozvo-
lu/cartu)
3) Drzavljani evropske unije bez ulazne vize

ULAZAK U ITALIJU:

Na ulasku stranci su kontrolisani u granicnom, novcanom i sanitarnom
smislu.

KO DAJE ULAZNU VIZU:

Italijanska diplomatska predstavništva i kozulati u drzavama u koji-
ma stranac zivi.Diplomatska predstavništva i konsulati ostalih zemalja u okviru arije Schengen
za boravak koji nije duzi od 3 meseca. Kancelarije italijanske policije na granici, u slucajevima
apsolutne potrebe, u trajanju do 5 dana za prolazak i do 10 dana u slucaju boravka. Kada je
data viza komuniciraju se strancima u pisanoj formi i sva njihova prava i obaveze vezana za
ulazak i boravak u Italiju.

Razlicite vrste viza po motivima ulaska

� Usvajanje (VN)
� Poslovi (VSU )
� Medicinske kure (VSN ili VN)
� Diplomatska (VN)
� Prateci clan porodice (VN)
� Sportska takmicenja (VSU )
� Ulazak na radno trzište (VN)
� Poziv (VSU )
� Samostalni posao (VSN ili VN)
� Zaposlenje (VSN ili VN)
� Misija (VSN ili VN)
� Religiozni motivi (VSN ili VN)
� Povratni ulaz (VN)
� Izabrano obitavalište (VN)
� Pridruzivanje porodici (VN)
� Studiranje (VSN ili VN)
� Aerodromski tranzit (VTL)
� Prolaz (VSU )
� Prevoz (VSU )
� Turizam (VSU )
� Odmor i posao (VN)
Jedinstvene vize Schengen (VSU) nacionalne vize (VN)

Razlicite vrste boravišnih dozvola u odnosu na ulaznu vizu mogu biti date zbog:

� Humanitarni azil
� Politicki azil
� dobijanje drzavljanstva ili statusa apolida
� cekanje usvajanja ili poveravanja
� poslovi
� cekanje emigracije u drugu drzavu
� boravišna karta
� zivot u religioznim institutima
� medicinske kure ili zdravstveni motivi
� bogosluzenje ili ministri kulta
� obrazovanje
� pravda
� sportska takmicenja
� ulazak na radno trzište
� zaposlenje (zaposleni; sezonski; posebni slucajevi)
� samostalni posao
� porodicni motivi (porodicno spajanje; prateci clan porodice; pridruzivanje porodici)
� socijalna zaztita
� za maloletnike
� humanitarni razlozi
� izabrano obitavalište
� zahtev za azil
� studiranje
� turizam
� trudnoca i period posle porodjaja

Ko, kako i kada zbog zaposljenja moze uci i boraviti u Italiji

Jedan dekret ministarstva unutrašnjih poslova odre uje svake godine broj imigranata koji nisu
gra ani zemalja iz evropske zajednice i koji mogu da u u i da budu zaposleni u nasoj zemlji.
Poslodavac italijan ili stranac koji regolarno boravi u Italiji, koji namerava da sklopi radni ugovor na
odre eno ili neodre eno vreme sa strancem koji zivi u inostranstvu mora podneti jedinstvenom
šalteru pokrajine gde zivi ili u onoj gde je preduzece ili u onoj gde ce biti zasnovan radni odnos:
a) imenican zahtev dozvole za rad
b) trazenu dokumentaziju koja objašnjava gde i kako ce biti smešten radnik stranac
c) objasnjenje ponude za boravišni ugovor sa svim specificnostima ponu enih uslova
ukljucujuci obavezu poslodavca da plati strancu troškove povratka u zemlju iz koje je došao.
d) Izjava poslodavca kojom se obavezuje da ce obavestiti vlasti o svakoj promeni radnih odnosa.
Pre nego što pošalje zahtev u inostranstvo, jedinstveni šalter ima obavezu da komunicira,
putem telematskih veza, regionalnim centrima za zapošljavanje, ponudu za rad da bi ovi pro-
verili da li postoji italijanska radna snaga ili iz zemalja evropske zajednice koja bi dati posao
prihvatila. (dvadeset dana je rok za ovu operaciju)
Kada su provereni uslovi i mogucnost za ulazak stranca u zemlju, ambasada mu daje, nakon
dozvole jedinstvenog šaltera, vizu za ulazak u zemlju. Prvi zahtev za boravišnu dozvolu mora
biti podnet u roku od 8 dana od ulaska u zemlju.

U tom roku, stranac koji nije gra anin evropske zajednice, se mora prijaviti jedinstvenom šalte-
ru da bi podpisao ”boravišni ugovor�, dokument koji mu omogucuje da ostane u Italiji sve
vreme svog radnog odnosa.

Sta treba raditi da bi obnovili boravišnu dozvolu

Mora se podneti zahtev za obnovu boravišne dozvole od 90 do 30 dana pre datuma njenog
isticanja.
Svim imigratima koji traze boravišnu dozvolu u Italiji (i onima koji podnose zahtev za obnovu)
bice uzeti otisci prstiju.
Vlasti ce proveriti da li postoje svi uslovi za izdavanje i obnovu boravišne dozvole.
Zajedno sa zahtevom za obnovu, generalno, dokumenti koji se moraju priloziti su sledeci (uz
razlicite dopunske dokumente koji su potrebni za obnovu specificnih vrsta boravišnih dozvola;
na primer za turizam, za rad, za pridruzivanje porodici; itd. ) :

� Boravišna dozvola koja istice i pasoš;
� 4 fotografije standard;
� Taksena marka u vrednosti od 10,33 euro;
� Dokument koji potvr uje adresu prebivališta;
� Dokument koji potvr uje na koji nacin i od kojih sredstava se izdrzava;
� Dokument koji potvr uje da su ta sredstva dovoljna za vreme celog boravka u Italiji, kao i za povratak u otadzbinu.

Koliko dugo radnik gradanin zemlje koja nije clan evropske zajednice moze ostati u Italiji

Moze ostati i zauvek pod uslovom da ima uvek posao i da nije nikad pocinio nikakav zlocin.
Ugovori mogu biti u pocetku na jednu godinu ili na dve godine. Mogu se uvek obnavljati pod
odre enim uslovima dok se ne do e do maksimuma od 6 godina.Kada je došao do šest godi-
na regolarnog boravka, stranac gra anin zemlje koja nije clan evropske zajednice, moze traziti
boravišnu kartu, koja je na neodre eno vreme.Posle deset godina regolarnog boravka, zakon
o drzavljanstvu dozvoljava da se trazi italijansko drzavljanstvo, dajuci tako mogucnost strancu
da postane italijanski drzavljanin.

Zahtev za pridruzivanje porodici

Zahtev za dobijanje dozvole (nulla osta) koja omogucava da se trazi viza za pridruzivanje
porodici moze se podneti licno u kancelariji za to odre enoj, samo za ove clanove porodice:
� Supruznik koji nije legalno razveden
� Maloletni sinovi i cerke
� Maloletna deca cak i jednog od supruznika pod uslovom da su na teretu podnosioca zahteva.
� Maloletna deca ro ena van braka ili od supruznika legalno razvedenih pod uslovom da drugi
roditelj, ako postoji, da svoju saglasnost.
� Punoletni sinovi i cerke na teretu koji, razlog njihovo zdravlje koje podrazmeva civilnog inva-
lida, se ne mogu sami izdrzavati.
� Roditelji na teretu kada nemaju drugu decu u svojoj zemlji.
� Roditelji koji imaju preko 65 godina i koji su na teretu, kada ostala njihva deca, zbog zdravst-
venih razloga, ne mogu da ih izdrzavaju.

Status maloletnika bez pratnje je u Italiji

regulisan jednim delom zakonima koji se bave malo-
letnicima i delom zakonima koji se bave imigracijom.
Svaki maloletni stranac koji nije u pratnji odraslih mora biti prijavljen Komitatu za maloletne
strance koji odlucuje da li maloletnik treba biti vracen u svoju zemlju ili moze ostati u Italiji.
U ocekivanju odluke maloletnik dobija boravišnu dozvolu ”za maloletnike� koja mu ne omo-
gucava da radi i ne moze biti promenjena u boravišnu dozvolu za rad ili za studiranje kada
postane punoletan. Maloletnim strancima si daju sva prava koja imaju maloletnici (pravo na
zaštitu, pravo na školovanje, pravo na ucešce itd.)

Sta predvida zakon za strance koji ilegalno borave u zemlji

Stranac bez boravišne dozvole je izbacen administrativnim putem; ako nema dokumente zat-
vara se u centar za boravak 60 dana u toku kojih se pokušava da identifikuje. Ako se ne uspe,
strancu se daje naredba da napusti zemlju u roku od 15 dana. Ako izbaceni stranac ponovo
u e u zemlju, vrši prekršaj. Uobicajan metod kojim se izvršavaju odluke o izbacivanju iz zeml-
je je pra enje stranca do grancice putem policije.

Podnosioci zahteva za azil i izbeglice

Podnosioci zahteva za azil su osobe koje su progonjene ili se boje, objektivno, da ce biti pro-
gonjeni individualno zbog njihove rase, zbog religije, nacionalnosti, zbog pripadnosti odrege-
noj socijalnoj grupi ili zbog politickih ideja. Svi oni mogu podneti zahtev u našoj zemlji za azil
trazeci da im se prizna status izbeglice.
Izbeglice su svi oni koji su dobili status izbeglice posle podnošenja zahteva.

Priznavanje statusa izbeglice

Za podnošenje zahteva za priznavanje statusa izbeglice, nuzno je podneti motivisani zahtev,
sa detaljno objašnjenim prezivljenim proganjanjima, i sa mogucim buducim proganjanjima u
slucaju povratka u svoju zemlju i ako je moguce, dokumentovati.

Kome i kada se predaje zahtev

Podnosilac zahteva za azil moze podneti zahtev:

� U kancelariji policije na granici kada se stigne na granicu
Granicna policija, pre nego što pusti stranca da pre e italijansku granicu, kontroliše da li
postoje razlozi koji to ne dozvoljavaju.
� Ako razlozi postoje, ne dozvoljava se ulaz i vraca se nazad; ne moze se u svakom slucaju
vratiti prema nekoj od drzava gde moze biti progonjen
� Ako ne postoje razlozi za negiranje ulaska, stranac je pozvan da izjavi gde ce se nastaniti na
italijanskoj teritoriji, mesto gde se odmah po dolasku mora prijaviti policiji da bi poceo sve
neophodnosti za dobijanje statusa izbeglice.
� U policiji u roku od 8 dana posle ulaska u Italiju u slucaju kada se stranac vec nalazi na italijanskoj teritoriji.

Centralna komisija za priznavanje statusa izbeglice ima ulogu koordinatora i uprave teritorijal-
nih komisija. Definisani su slucajevi kada je moguce zadrzati i nastavljati zadrzavanje u odre-
enim centrima, one koji traze azil.
Protiv odluka Comisije je moguce podneti tuzbu putem suda.

Viza šengen (Schengen)

Italija zajedno sa evropskim zemljama od kojih Austrija, Belgija, Francuska, Nemacka, Grcka,
Luksemburg, Holandija, Portugal, Spanija, Danska, Finska, Norveška, Svedska i Island su
podpisali ”Ugovog Sengen�.Sve ove zemlje daju jednu vrstu jedinstvene vize koja se zoveViza
Sengen.Ta viza moze biti data od strane ambasade ili konsulata svih gore nabrojanih zemalja i onaj ko je poseduje moze da se krece slobodno u ogranicenjima koje ova viza ima, u svim
ovim zemljama koje formiraju ”Prostor Sengen�.
Stranci koji su pušteni da u u u prostor Republike Italije su pozvani da regulišu njihov status
u mestu gde ce boraviti u roku od 8 (osam) dana od dana ulaska u Italiju.
U slucaju da se premeštaju u drugu zemlju nakon ulaska u prostor Sengen imaju istu obave-
zu u roku od 3 (tri) dana od dana ulaska u tu zemlju.

Italijansko drzavljanstvo

Kako drzavljanin zemlje koja nije clan evropske zajednice moze dobiti italijansko drzavljanstvo

Na dva nacina: putem naturalizacije ili putem braka

Putem naturalizacije

Zahtev za drzavljanstvo putem naturalizacije moze biti podnet u jednom od ovih slucajeva:
� ako su otac ili majka ili neko od njihovih roditelja bili italijanski gra ani po ro enju ili su ro e-
ni u Italiji; u oba slucaja je me utim neophodno ziveti regolarno u Italiji najmanje tri godine;
� ako se vrši sluzba za italijansku drzavu, cak i u inostranstvu, najmanje pet godina;
� kada punoletnici usvojeni od strane italijanskog drzavljanina zive regolarno najmanje pet
godina posle usvajanja u Italiji;
� apolidi ili izbeglice koje zive u Italiji najmanje pet godina;
� ko zivi regolarno u Italiji najmanje deset godina.

Putem braka

Moze se dobiti italijansko drzavljanstvo posle sklapanja braka sa italijanskim drzavljaninom i
ako se zivi regolarno u Italiji najmanje šest meseci, ili posle tri godine nakon sklapanja braka
(ako brak nije poništen, prekinut ili su prestali da postoje efekti gra anskog prava ili ako nije u toku sudski razvod)

Adrese koje mogu biti potrebne

Potvrde i dokumenti

Kancelarije opština u kojima se zivi:
� Izvod iz knjige ro enih;obitavalište;drzavaljanstvo;licna karta;politicka prava;civili status;poro-
dicni status; postojanje zivih; ro enje dece; Upisivanje u knjge; spiskovi koje drze administracije
Za sve adrese gledaj opštine u kojima se zivi
Camera di Commercio - Grosseto, via F.lli Cairoli 10, tel 0564 430111:
Kancelarija Trgovine
� Documenti koji se ticu preduzeca
Ufficio Distrettuale delle Imposte Dirette - Grosseto, via Roma 19, tel 0564 44771:
Kancelarija sreskih direktnih poreza
� Fiskalni broj
Ufficio dell�Ispettorato Provinciale del Lavoro - Grosseto, via Damiano Chiesa 18,
tel. 0564 25452/ 26030 / 26114:
Kancelarija provincijskog nadzornika rada
� Radna knjizica za strance
� Radna dozvola za strance
Questura - Grosseto, via Zanardelli 2, tel. 0564 433527.
Prefettura - Sportello unico - Grosseto

Salteri za imigrate, Provincia di Grosseto

ZONA GROSSETANA:
Comune di Grosseto, via Verdi 5 - tel. 0564/427798, fax: 0564/425229
ZONA AMIATA GROSSETANA:
Comunit� Montana, Localit� San Lorenzo - tel. 0564/969618
ZONA COLLINE METALLIFERE:
Massa Marittima c/o A.S.L., Viale Risorgimento, 8 - tel: 0566/909425 - 904087
Comune di Follonica, Ufficio URP - tel. 0566/59223
Follonica, sede dei Servizi Sociali - tel. 0566/59367 - 59254
Comune di Monterotondo Marittimo, Via Bardelloni, 74 - tel. 0566/ 917004
Comune di Montieri, Piazza Gramsci, 4 - tel. 0566/997722 - 997800 (fax) 0566/34361
Comune di Gavorrano, Piazza Buozzi, 16 - tel.0566/843 241 - 843224
Scarlino Scalo c/o AUSER, Viale Matteotti - tel.0566/34361
ZONA COLLINE ALBEGNA:
Comune di Monte Argentario, Piazza dei Rioni 8 - tel 0564.811925, fax 0564.812044
Comune di Capalbio, Via Nova - tel. 0564/896006.
Comune di Orbetello, Piazza Repubblica - tel e fax 0564/850213
Comune di Manciano, Piazza Magenta 1 - tel 0564/62531

Charmed · Malo ~ mače ~

Danska Viza

VIZA ZA DANSKU

Dole su date neke opste informacije o proceduri i dokumentima koji su potrebni prilikom podnosenja molbe za dansku vizu. Treba imati u vidu da se sve molbe za vizu obradjuju individualno, te u nekim slucajevima mogu biti potrebne dodatne informacije i dokumentacija.

Danska je od marta 2001. clan Sengenske saradnje. To znaci da vize koje izdaju danske ambasade i konzulati u inostranstvu takodje vaze za sve druge zemlje "Sengenskog podrucja" ("valid for Schengen states" = "vazi za drzave Sengena" - kako stoji na viza stikeru). Shodno tome, vize koje su izdale druge zemlje Sengena takodje vaze i za Dansku, ukoliko je naznaceno: "valid for Schengen states" = "vazi za drzave Sengena" na bilo kom jeziku Sengenskog podrucja. Takodje, najveci deo boravisnih i radnih dozvola koje izdaju drzave Sengena dopustaju imaocima ovih dozvola da slobodno putuju po Sengenu.

Molbe-
za vizu se moraju uvek licno podneti u Ambasadi. Prilikom podnosenja molbe za vizu uvek se trazi sledece: pasos - cija je vaznost barem tri meseca duza od perioda vaznosi vize koja se trazi; 1 fotografija pasoskog formata; uplata bespovratne takse za vizu (razlicite vrste taksa mogu se videti nize u tekstu) i valjano popunjen obrazac. Prazni formulari za vizu mogu se dobiti u Kraljevskoj Danskoj Ambasadi ili ako se daunloaduju ovde. Prilikom podnosenja molbe za vizu moraju se prezentovati razlicite vrste dokumenata. Kako vrste dokumenata koje se traze variraju od slucaja do slucaja, i naplacuju se u skladu sa pravilima i praksom koju utvrdjuju zemlje Sengena, dole je dat samo jedan orijentacioni spisak istih koji nije definitivan:

Prilikom predavanja molbe za poslovnu vizu, uvek je potreban poziv od danske kompanije.
Takodje je potrebno uverenje o zaposlenju (ili slicno) koje izdaje poslodavac i, na primer, siva
radna knjizica. Treba dostaviti i dokaz da je lokalna firma propisno registrovana (na primer; prepis iz Registra Jugoslovenske Privredne i Industrijske Komore), a dokaz o poslovnim vezama koje podnosilac molbe ima sa danskom kompanijom, mora se prezentovati u vecini slucajeva. Ukoliko Ambasada odluci da se viza moze izdati, od podnosioca se obicno trazi da pokaze validnu povratnu kartu, pre nego se viza odstampa.

Kod predavanja molbe za posetu porodici, uvek je potreban dokaz o porodicnom srodstvu:
na primer, ako podnosilac zeli da poseti sina u Danskoj, mora pokazati sinovljev izvod iz maticne knjige rodjenih. Ukoliko podnosilac zeli da poseti cerku u Danskoj, cerkin izvod iz
maticne knjige rodjenih se mora pokazati, kao i cerkin vencani list, ukoliko je cerka udata i tom prilikom je promenila prezime. Ako, pak, podnosilac molbe zeli da poseti brata ili sestru u Danskoj, izvodi iz maticnih knjiga rodjenih za podnosioca, kao i njegovog brata ili sestre, se
moraju pokazati prilikom predavanja molbe. Izvodi iz maticne knjige rodjenih i vencanih moraju biti originali ili overene kopije. Normalno je potrebno 4 do 8 nedelja da bi se obradila
molba za vizu u svrhu posete porodici. Ukoliko se odluci da viza moze da se izda, od podnosioca molbe se obicno zahteva da pokaze vazecu kartu pre nego se viza odstampa.

Kada dete ispod 18 godina starosti samo putuje u inostranstvo, potreban je pismeni pristanak
imaoca starateljstva nad detetom (overen od strane suda u Srbiji/Crnoj Gori) da dete moze da putuje samo.

Dodatne informacije u vezi viza se mogu dobiti na sledeci broj telefona: +381 11 660 937 (od 9:00 i 10:00, kao i od 14:00 do 16:00 casova, od ponedeljka do petka).

Ambasada se nalazi na sledecoj adresi:
Kraljevska Danska Ambasada
Neznanog junaka 9A
11040 Beograd
Srbija i Crna Gora

Radno vreme odeljenja za vize: ponedeljak, utorak, cetvrtak i petak, izmedju 10:00 i 12:00 casova.

Takse za vizu:
Tranzitna viza, jedan, dva ili vise ulaska (B) 10 EURA
Do 30 dana (C1) 25 EURA
Do 90 dana, jedan ulazak (C2) 30 EURA
Do 90 dana, dva ili vise ulazaka (C2) 35 EURA
Do 1 godine, vise ulazaka (C3) 50 EURA

Linkovi:
- relevantna veb-stranica na engleskom jeziku Direktorata za Strance: www.udlst.dk
- relevantna veb-stranica na engleskom jeziku Kraljevskog Danskog Ministarstva za Inostrane
Poslove: www.um.dk
- formular za vizu: http://www.um.dk/upload/Schengen_appl_info.pdf
- formular za dozvolu boravka i rada: http://www.um.dk/upload/opholdfra.pdf

BORAVISNA I/ILI RADNA DOZVOLA

Za boravak u Danskoj cije trajanje prelazi 90 dana ili za boravak u Danskoj u svrhu posla,
potrebno je dobiti dozvolu za boravak i/ili rad. Propisi i procedure oko dobijanja ovih dozvola
opisane su na homepage Danske Sluzbe za Imigraciju the Danish Immigration Service.

Charmed · Malo ~ mače ~

Austrija

Informacija za strane studente i djake

A. Kojim osobama su ove informacije namenjene?
Svim strancima koji nisu gradjani Evropskog ekonomskog prostora i zele u Austriji da zavrse svoje
skolovanje na jednoj od obrazovnih institucija navedenih pod tackom B.

B. Za koju obrazovnu instituciju odn. koji tecaj je moguce odobriti boravisnu vizu?
� Univerzitet
� Univerzitetski tecaj (sem onog za ucenje nemackog jezika)
� (Priznati) privatni univerzitet
� Strucna visa skola
� Javna skola
� Priznata privatna skola

C. Kako mozete dobiti prvu boravisnu vizu?
� Svrha boravka «obrazovanje, � 7, stav 4, broj 1, Zakona o strancima»
� Zahtev se podnosi kod Austrijske Ambasade u domovini (prebivaliste); postupak mora da se
saceka u inostranstvu (izuzetak: viza D)
� Podnosenje zahteva u zemlji je moguce kod policije za strance koja je nadlezna za mesto
prebivalista
o Drzavljani Sjedinjenih americkih drzava
o Stranci kojima se shodno � 60, stava 6, Zakona o univerzitetu 2002, resenje o prijemu
direktno dostavlja (= svi studenti koji imaju pravo ulaska u zemlju bez vize)
o Drzavljani Japana
� Dokumentacija koja se mora priloziti:
o Popunjen zahtev
o Vazeca putna isprava
o Izvod iz maticne knjige rodjenih (ukljucujuci prevod)
o Potvrda o nekaznjavanju
o Zdravstvena potvrda, ukoliko vreme boravka prelazi 6 meseci
o Kod studenata dodatno:
- Aktuelno resenje o prijemu odn. potvrda o prijemu na strucnoj visoj skoli ili privatnom
univerzitetu
- Dovoljna sredstva za izdrzavanje (npr. stedna knjizica sa iznosom od 5.000,- �)
- Dokaz o smestaju (obavezno tek u slucaju produzenja)
- Zdravstveno osiguranje koje vazi za Austriju:
� Pri ulasku u zemlju i do pocetka studija:
Zdravstveno osiguranje za putovanja ukoliko ne postoji bilateralni Sporazum o
socijalnom osiguranju izmedju Austrije i Vase domovine
� Najkasnije do pocetka studija:
Zdravstveno osiguranje koje pokriva sve rizike
o Kod djaka dodatno:
- Aktuelna potvrda o upisu u neku skolu, ukoliko vise ne podlezete skolskoj obavezi
- Zdravstveno osiguranje koje pokriva sve rizike
- Dokaz o smestaju
� Prvu boravisnu vizu izdaje Austrijska Ambasada ili policija za strance (u slucaju da je dozvoljeno
podnosenje zahteva u zemlji)
BM. I
Republika Austrija
Ministarstvo unutrasnjih poslova
Odeljenje III - pravni poslovi

D. Kako se boravisna viza moze produziti?
� Podnosenje zahteva kod policije za strance nadleznu za mesto prebivalista
� Dokumentacija koja se mora priloziti:
o Popunjen zahtev
o Vazeca putna isprava
o Dovoljna sredstva za izdrzavanje
o Dokaz o smestaju
o Zdravstveno osiguranje
o Dokaz skole ili fakulteta o redovnom skolovanju ili studiranju
o Potvrda o skolskom uspehu ili uspehu na studijama (za studente u formi potvrde o uspehu
na studijama; za djake u formi svedocanstva)
� Boravisnu vizu produzuje policija za strance

E. Koje mogucnosti zaposlenja imate kao student/djak:
� Zaposlen na odredjeni rok: 3 meseca po kalendarskoj godini ukoliko postoji radna dozvola
(=>Servis trzista rada - www.ams.or.at); nema ogranicenja vezano za visinu plate
� Zaposlen na neodredjen rok ukoliko postoji radna dozvola(=>Servis trzista rada - www.ams.or.at)
ili kod samostalne delatnosti po ugovoru o delu; plata mora biti ispod granice minimalnog dohotka
(trenutno: � 323,46 mesecno)
U oba slucaja morate vec pri podnosenju zahteva da dokazete posedovanje dovoljnih sredstva za
izdrzavanje! Svrha boravka «obrazovanje, � 7, stav 4, broj 1, Zakona o strancima» ostaje na snazi.

F. Kada se mozete trajno nastaniti u Austriji?
Prelazak na odobrenje za nastanjenje koje nije vezano za kvote je u zemlji moguce samo u sledecim
slucajevima:
� Zavrsena skola ili zavrsene studije ili posebne sposobnosti kao i
� Ispunjavanje zahteva koja se postavljaju kljucnim kadrovima

G. Koje posledice morate da snosite ukoliko ucinite krivicni prekrsaj ili ne ispunjavate uslove
za izdavanje vize (videti tacku C. I D.)?
� Odobrenje (dalje) boravisne vize nije moguce
o Dobrovoljno napustenje zemlje
o Pri podnosenju zahteva za izdavanje daljne boravisne vize => postupak za okoncanje
boravka od strane policije za strance
- Proterivanje (npr. kada ne postoje uslovi) ili
- Zabrana boravka (npr. kod krivicne presude ili nedozvoljenom radu)
o Ukoliko se ne odazovete obavezi blagovremenog izlaska iz zemlje, moguce je Vase
hapsenje i zadrzavanje (pritvor pre izrucenja), kao i proterivanje.

Dalje informacije mozete dobiti kod Saveznog ministarstva za unutrasnje poslove, odeljenje III/4 - boravak: +43
(0)1-53126-0 ili na veb-sajtu www.bmi.gv.at

Informacije mozete na sledecoj adresi pismeno zatraziti:
Bundesministerium f�r Inneres
Abteilung III/4
Postfach 100
A-1014 Wien
Ili BMI-III-4-Hotline@bmi.gv.at
IMPRESSUM
Medieninhaber
Bundesministerium f�r Inneres, Abteilung III/4 (Aufenthaltswesen)
A-1014 Wien, Postfach 100, Herrengasse 7
Telefon
+43 (0)1-53126-0
E-Mail
BM-III-4-Hotline@bmi.gv.at
Internet
http://www.bmi.gv.at

djuka82 · Početnik Domaćeg.de

AKo bi to mogla da pokazes i za nemacku bio bih ti jako zahvalan

Charmed · Malo ~ mače ~

Berka · Upućeni član

Holandija
Nije potrebno vjencati se sa partnerom da bi se dobila boravisna dozvola a zatim u roku od 3 godine holandsko drzavljanstvo. Dovoljno je prijaviti zelju za zajednickim zivotom u Holandiji.

Ukoliko partner posalje ispunjene formulare za MVV vizu ( vizu za zajednicki zivot s partnerom) iz Holandije, partner iz nase zemlje nema troskova.

Ukoliko partner iz nase zemlje ispuni formulare u Holandskoj ambasadi,
troskovi su preko 1000 eura.

Ova MVV viza se ceka 3 do 6 mjeseci.

Charmed · Malo ~ mače ~

Da biste se lakse snasli na linku od Italijanske Ambasade u Beogradu evo pogledajte Vazne informacije Ovde

Charmed · Malo ~ mače ~

Sa malim zakasnjenjem ima jos jedna novost,zao mi je sto to pre nisam postavila

"Švedski parlament usvojio zakon o azilantima"

Napokon je i to dočekano: Švedski parlament je 10. novembra usvojio novi privremeni Zakon o azilantima, koji će važiti od 15. novembra 2005. do 31. marta 2006. godine. Zakon je u Parlamentu usvojen sa 150 glasova "za", 39"protiv" Važno je odmah znati: na odluke donesene po osnovu privremenog zakona o azilantima ne mogu se ulagati žalbe, a on obuhvata dvije grupe: osobe koje su dobile odluke o protjerivanju koju nije bilo moguće ispuniti po osnovu lošeg stanja u zemljama iz kojih su osobe došle, te porodice s djecom koje su se krile u Švedskoj nakon dobijanja odluke o izgonu.deratri nisu dali podršku) i 79 uzdržanih.

Zavod za migracije (Migrationsverket) može odobriti boravišnu dozvolu (uppehållstillsånd) ako određena osoba treba zaštitu ili ako postoje praktične ili medicinske prepreke za izgon ili ako se procijeni da je to "humanitarno stanje", koje je važno i neodloživo ("humanitärt angeläget") da osoba može ostati. Zbog grubljeg kriminala neće se davati boravišna dozvola.

Privremeni zakon o azilantima usvojen je u Parlamentu unatoč brojnim kritikama. Eksperti procjenjuju da ovo može dovesti do povećanja broja ilegalnih doseljenika. Ali, ministrica za migracije, Barbro Holmberg, kaže:

- Velike grupe živjele su faktički izvan društva. Ovim prekidamo tzv. mrtvo stanje stvari i vakuum u društvu u koji smo zapali.

Holmberg naglašava da privremeni zakon nipošto ne predstavlja generalnu amnestiju, s obzirom da će se svaki slučaj razmatrati individualno.

ŠANSA I BOJAZAN: Porodice s djecom koje su se krile mogu od 15. novembra iznova tražiti boravišnu dozvolu (već ih je oko 300 to i učinilo). Zavod za migracije će odmah nakon podnošenja zahtjeva za većinu predmeta donijeti odluke. Te prve odluke biće vjerovatno uzor kako će se rješavati i naredni predmeti. Bude li ponovo "negativa", na određen način raste i rizik da će većina onda opet pokušati ostati u Švedskoj ilegalno, mišljenje je međunarodnog eksperta za migracije.

- Za kratak period smanjiće se broj nezakonitih migranata, međutim signal koji se šalje onima koji će u budućnosti dobiti negativne odluke je jasan, kaže Michael Jandl, analitički šef pri Internacionalnom centru za migracije (ICPMD) u Beču, koji surađuje sa europskim vladama i organizacijama na jedinstvenoj i konsekventnoj migracionoj politici.
- Za kratak period smanjiće se broj nezakonitih migranata, međutim signal koji se šalje onima koji će u budućnosti dobiti negativne odluke je jasan, kaže Michael Jandl, analitički šef pri Internacionalnom centru za migracije (ICPMD) u Beču, koji surađuje sa europskim vladama i organizacijama na jedinstvenoj i konsekventnoj migracionoj politici.

Prema Jandlu rizik je veliki ako migranti tumače odluku da se može očekivati još više "amnestija", što dugoročno može značiti da će još više azilanati živjeti izvan zakonske zaštite.

TRI I PO SLUČAJA PO REFERENTU: Prijedlog novog zakona nije prošao lako i kad se saberu moderati koji su glasali protiv (39) i ostali iz građanskih partija koji su se uzdržali od glasanja (79), onda ispada da 110 delegata nije dalo podršku (150 je podržalo). Diskusije nisu bile ni malo nježne i opozicija je najviše tražila da se obrazloži pojam "humanitarno stanje". Kritike su se odnosile na to da će se boravišna dozvola dati svima koji nisu počinili teže prekršaje što je predlagač opovrgavao.

Na to se išlo i poređenjima sa situacijom u Parizu, a poruka je bila da ako se obezbijedi dozvola boravka da nju mora pratiti i program zapošljavanja. Narodna partija je tražila i "akutni krizni program za integraciju", smatrajući to pitanje jako značajnim.
Na to se išlo i poređenjima sa situacijom u Parizu, a poruka je bila da ako se obezbijedi dozvola boravka da nju mora pratiti i program zapošljavanja. Narodna partija je tražila i "akutni krizni program za integraciju", smatrajući to pitanje jako značajnim.

Napadana je i Švedska crkva, jer je prema nekima, štiteći izbjeglice, i sama kršila zakone. Branioci zakona su kazali da će kao pomoć tražiti i sredstva od EU fonda za migrante. S obzirom da se radi o hiljadama slučajeva, procjena je Zavoda za migracije da će svaki referent dnevno morati rješavati u prosjeku tri i po slučaja (ranija praksa i po nekoliko mjeseci), što je jako naporno i izvan domena dosadašnje prakse, a što su delegati građanskih partija opet jako kritikovali.

NOVI IZAZOVI: Bilo kako bilo izbjeglice u Švedskoj od 15. novembra pa sve do 31. marta naredne godine imaju šansu da se njihov predmet ponovo razmatra. Potrebno je da se sve porodice koje su se krile i oni koji su dobili odluku o izgonu obavezno jave Zavodu za migracije sa novim zahtjevom. Prilikom procjene svakog slučaja vodiće se briga o tome koliko se provelo vremena u Švedskoj, dječijoj situaciji, humanitarnom stanju i preprekama za povratak. Činjenica je da danas još uvijek ne postoje jasna pravila tumačenja navedenih kriterija.

Nije sigurno ni koliko mnogo je onih koji su se skrivali u Švedskoj. Osobe koje se prijave za novu provjeru moraju dokazati svoj identitet. Nema nikakve opasnosti zbog prijavljivanja. Kod svakog slučaja gledaće se je li osoba počinila kriminal prilikom boravka u Švedskoj i da li je ranije osumnjičena za ratne zločine. Sve ukazuje na to da će to biti nešto blaži kriteriji prilikom provjere i odobravanja novog azila, dakle sve miriše na to da će mnogi slučajevi ličiti na amnestiju. Međutim, ostaje da se u praksi to i potvrdi. U svakom slučaju, Švedska je pred novim izazovom: mora definisati jasnije svoju novu azilantsku politiku!