www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Zidanje Smedereva
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Istorija sveta ~
::  
Autor Poruka
coco_bill
Zli carobnjak-lingvista
Zli carobnjak-lingvista



Godine: 44

Datum registracije: 22 Mar 2006
Poruke: 33433
Mesto: Novi Sad

serbia.gif
PorukaPostavljena: Uto Nov 11, 2008 11:37 pm    Naslov poruke: Zidanje Smedereva Na vrh strane Na dno strane

U vreme kad je despot Đurađ Branković stupio na presto, Srbija nije imala nijednog većeg grada. Beograd, dotadašnja prestonica, bio je, na osnovu jednog ranije zaključenog ugovora, predat Mađarima odmah po smrti despota Stefana Lazarevića.
Novi despot znao je kolika opasnost preti njegovoj zemlji od Turaka. Očekujući njihove nove napade, on je hteo da ih dočeka koliko-toliko spreman, a za to mu je bila potrebna jedna jaka tvrđava. Nemajući drugog izlaza, Đurađ i njegovi savetnici odluče se da podignu sasvim nov grad.
Izbor je pao na Smederevo, dotle nepoznat gradić na ušću Jezave u Dunav. Bilo je političkih i vojnih razloga što je Smederevo uzeto za prestonicu. Pre svega, Đurađ je računao da će mu, ako podigne grad na Dunavu, na granici prema Mađarskoj, lakše doći pomoć od hrišćana u slučaju opasnosti. Despot je Turke, od kojih je dobio odobrenje za podizanje smederevskog grada, ubedio da će tvrđava na tom mestu zatvoriti Mađarima put u dolinu Morave. To su bili politički razlozi koji su despota, veoma sposobnog državnika, naveli da novi grad podigne na Dunavu. Vojnički razlozi takođe su govorili u prilog Smederevu: grad sa dve strane zaštićen vodom mogao bi se lakše braniti.

Traži se krivac

Vremena su bila teška. Neverni Turci s jedne, a Mađari s druge strane mogli su svakog časa napasti oslabljenu Srbiju. Stoga je trebalo žuriti i iskoristiti privremeno zatišje. Tako je došlo do građevinskog poduhvata jedinstvenog u istoriji srpskog naroda. Ovaj ogromni utvrđeni grad, jedan od najvećih u Evropi, sazidan je za nečuveno kratko vreme, za svega dve godine. Hiljade ljudi pregli su na posao i sagradili spomenik koji i danas svedoči o njihovoj požrtvovanosti i sposobnosti i o valjanoj organizaciji tadašnje srpske države.
Despot je smatran za veoma bogatog vladara. To je doista i bio. Ali više nego o novcu, radilo se o radnoj snazi i građevinskom materijalu. Radnu snagu dao je sâm narod, a materijal je nađen u zemlji.
Zidanjem Smedereva narod je bio teško pogođen. Zajedno s kulukom, njega su pritisli i visoki nameti za podizanje jednog tako velikog grada.
Malo ko je verovao da stari despot pritisnut teškim prilikama zahteva tolike žrtve, pa je uzrok nevolji tražen na drugoj strani. Tako je došlo do verovanja da je za sve nedaće kriva despotica Jerina. Ona je bila strankinja, Grkinja, a njen brat, Toma Katnakuzen, vojskovođa u Đurđevoj službi, bio je glavni nadzornik kad se pristupilo zidanju tvrđave. To je još više potkrepilo u narodu uverenje da se grad ne podiže zato što je preko potreban, već zato što Jerina to želi.

Nedostižna brzina

Sa privremenim radovima i dovlačenjem građe počelo se u jesen 1428, a zidanje je započeto u proleće iduće godine. Već 1430, pre kraja građevinske sezone, grad je bio dovršen. Drugim rečima, zajedno sa pripremama zidanje smederevskog grada trajalo je samo dve godine.
Ova džinovska građevina ima 170.000m³ zidova. Ako se računa da je za dve godine bilo 340 radnih dana, izlazi da je svakog dana prosečno podizano 500m³ zidova! Za svaki dan morao je biti pripremljen i sav materijal: prenet kamen, često iz daleka, spremljen malter, ispečena cigla, iskopani temelji i postavljene skele. Prosečno za jedan dan zidan je bedem visok pet, širok četiri, a dug 25m.
Kao što se vidi, i za današnje pojmove to je voema velika brzina, a pre pet vekova, kada su neimari imali samo ručni alat, a građevinski materijal dovlačen samo volovskim kolima, to je bila nedostižna brzina.
Velik problem koji su imali da reše despotovi neimari bio je kamen. U neposrednoj blizini Smedereva nije bilo, niti ima kamenih majdana. Zato je, pošto se sa radovima nije smelo odugovlačiti, upotrebljavan svakojaki materijal koji je bio u blizini, sve što je došlo pod ruku. Dosta je već obrađenog kamena uzeto iz ruševina nekih obližnjih rimskih gradića, ali to nije bilo dovoljno za ovako veliku građevinu. Stoga je kamen dovlačen iz veoma udaljenih majdana, od kojih se najbliži nalazio kod Velike Plane.
Kako je preneta tako ogromna količina kamena? Osim kolima, kako se to navodi u narodnoj pesmi, predanje veli da su se ljudi i žene svrstavali u redove duge mnogo kilometara pa dodavali kamen jedan drugome. Na isti način je, kako se priča, i Jerini prenošen svakoga dana svež helb iz Smedereva na Avalu, dok je na njoj boravila.

Opsada i pad Srbije

Osim kula i bedema, koji i sada stoje, u ogromnoj Smederevskoj tvrđavi bili su i dvori despotovi, pored crkve, kasarne za posadu i drugih zgrada. U ovome dvoru, raskošno uređenom, kako sedoče i istorijski spomenici i narodno predanje, despot je primao strane poslanike u naročitoj dvorani za audijencije. tu su vođeni diplomatski pregovori i zaključivani ugovori. Godine 1435. u ovome dvoru Đurađ je primio poslanike Mletačke republike i potpisao sa njima ugovor o prijateljstvu. Po okončanju jednog sukoba između Ugarske i Turske, u istome dvoru zaključen je ugovor o miru, posle pregovora koji su uspešno završeni despotovim posredovanjem. Tu je obavljena i velelepna svadba Đurđeve kćeri Katarine i grofa Urliha Celjskog. Na žalost, despotov raskošni dvor kasnije je potpuno srušen.
Prvi turski napad Smederevo je dočekalo devet godina po završetku zidanja. Sa 130.000 vojnika sultan Murat tada je opkolio smederevski grad. Ali i pored sve svoje vojske Turci ga nisu mogli zauzeti već ga je posada, iznurena glađu, predala posle tromesečne opsade.
Despot se vratio u Smederevo posle pet godina. Na osnovu ugovora koji su sklopili sa Mađarima, Turci su mu vratili smederevski grad zajedno sa čitavom zemljom. Istovremeno, u otadžbinu su se vratila i dva despotova sina koja su Turci oslepili. Despot Đurađ ostao je do smrti u Smederevu, a uskoro potom ono je bez borbe palo Turcima u ruke. To je u isto vreme bio i konačni pad Srbije.
Do prvog svetskog rata to je bio jedan od naših najbolje očuvanih srednjovekovnih gradova. Kasnije je stradao zbog građenja železničke pruge, kao i od bombardovanja i eksplozija u oba svetska rata. Danas je potpuno u ruševinama.

[iz "Politikinog zabavnika" #]



_________________

ı¤¤¤¤¤¤¤¤ı••••••••••••ı
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Istorija sveta ~ -> Zidanje Smedereva Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1 od 1

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon