www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Lekovite biljke
Strana prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9  sledeća
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Flora i fauna ~ -> ~ Biljni svet ~
::  
Autor Poruka
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 5:35 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

BEET - CVEKLA
Drugi nazivi: crljena blitva, cveka, cvekla,cikla, crvena repa.
Latinski naziv: beta vulgaris .



Opis biljke: iz osnovne biljke, koje je pradomovina obala Sredozemnog mora, proizašle su mnoge kulturne sortne repe. Iz pocetnog tankog korena, stoletnim uzgajanjem dobiven je gomoljasti podzemni deo biljke. Iznutra je crvene do krvavocrvene boje, a stabljika i listovi su kod vecine sorti crveno nahukani. .poreklom je sa obale Sredozemlja.
Ova dvogodisnja biljka vretenastog korena crvene boje i tamnozelenog lisca spada u red najkorisnijih i najlekovitijih povrtarskih kultura. Koristi se citava biljka, upotrebljava se preko cele godine, bogata vitaminima i mineralima, lako probavljiva, moze se uzimati bez ogranicenja i opasnosti od stetnih posledica. Pored izuzetnog bogatstva belancevinama, mastima i ugljenim hidratima, cvekla sadrzi gotovo sve mineralne sastojke: kalcijum, kalijum, natrijum, fosfor, magnezijum, gvozdje, fluor, mangan, bakar, jod, sumpor, litijum, stroncijum, brom...Znacajno je i prisustvo vitamina B1, B2, C , kao i vitamina B12, izuzetno retkog u namernicama biljnog porekla a tako vaznog za vegetarijance. Zahvaljujuci prisustvu antocijana, koji daje toplu crvenu boju soku od cvekle, a utice i na obnavljanje krvi, ova blagotvorna biljka deluje i antikancerozno. Izuzetni su zdravstveni efekti cvekle u slucajevima demineralizacije kostiju i zuba: prisustvo joda cini je dragocenom u borbi protiv arterioskleroze i usporavanja procesa starenja. Osnov visestruke lekovitosti ove biljke cine ipak betanin i betain, jer podsticu razmenu materija, regulisu krvni pritisak, smanjuju holesterol,
odrzavaju krvne sudove, podsticu rad jetre... ,

Stanište: uzgaja se u povrtnjacima.
Lekoviti deo biljke: Lekoviti dio biljke: za lek se
upotrebljava podzemni deo biljke. Sabire se u jesen, . Pohranjuju se u umereno tople prostorije. Ako se cuva na odgovarajuci nacin, cikla se može sacuvati do iduceg letae


Lekovito delovanje: osnovno delovanje cvekle je u suzbijanju tumora i lecenju leukemije. Zatim, u lecenju malarije, akutnih fibroznih bolesti i gripe u pocetnom stadiju. Osim toga, koristi se za regulisanje krvnog pritiska, osobito kod bolesnika s niskim ; povoljno utice na zivce i rad mozga. Za sve vrste lecenja koristi se sveze cedjeni sok iz cvekle, a iz 1 kg cvekle može se dobiti 700 do 750 g soka. Cvekla je, nadalje, korisna u lecenju slabokrvnosti, posebno kod dece i mladih osoba, a pospešuje rad zeluca, creva i zuci.

SOK OD CVEKLE
Kuvanjem gubi svoju lekovitost pa je najbolje piti sok od presne cvekle. Od 1 kilograma cvekle dobije se otprilike 700 grama soka. Cveklu treba tanko oljustiti, sitno narendati, preliti sokom od limuna i medom. Kada malo odstoji istisnuti sok i pita ga u gutljajima celog dana. Kod tezih oboljenja popiti dnevno od 1/2 do 1 litre soka. Kada se oseti poboljsanje smanjiti na 1/4 litre.



_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 5:36 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

HEMP - KONOPLJA
Drugi nazivi: konopljika .
Latinski naziv: cannabis sativa .


Opis biljke: konoplja je jednogodišnja zeljasta biljka. Ima uspravnu stabljiku i prstasto razdeljene listove. Stabljika doseže visinu od 2 metra. Konoplja je dvodomna biljka. Ženske jedinke su vece i nose brojne neugledne cvetove u skupinama poput klasova. Muške jedinke su manje i tvore cvatove u obliku metlice. Plodovi su sitni, jednosemeni orašcici. ,

Stanište: .
Lekoviti deo biljke: za lek se koriste listovi i seme.


Lekovito delovanje: koristi se u lecenju žutice i drugih bolesti jetre,
teškog zatvora i kronicnog reumatizma..

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 5:36 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

SWEETCLOVER - KOKOTAC
Drugi nazivi: velika djetelina, vodnika, ždralika, žucka, žuti kokotac, konjska detelina, kumanika, nokata trava, nokatac, noktec, orlov nokat, pšenicica, svinduh.
Latinski naziv: Melilotus officinalis .
Eng - Yellow sweetclover,,Ribbed Melilot



Opis biljke: Kokotac je dvogodišnja ili redje jednogodišnja zeljasta biljka visoka i preko 2 m. Stabljika je vecinom uspravna ili se izdiže i vrlo razgranata. Ima listove slicne detelini, samo su po obodu zupcasti, troperi sa drškama, listici su izduženo elipticni, po obodu nazubljeni. Cvetovi su sitni, žuti, na drškama, po 30-70 sakupljenih u grozdastoj cvasti. Cveta od juna do septembra, 10-15 dana pre cvetanja belog kokotca (melilotus albus). I sam latinski naziv biljke u prevodu znaci "medena detelina". . . . ,


Stanište: Raste u divljini na peskovitom zemljištu, pored puteva, reka, kanala, nasipa, železnickih pruga i drugih napuštenih mesta. Zahvaljujuci dugom i razgranatom korenu dobro podnosi sušu. Gaji se i u kulturi kao stocna hrana, a i kao medonosna i lekovita biljka. Razmnožava se semenom. Seje se u prolece. Kokotac je aromaticna droga koja nema etarskog ulja, za razliku od ostalih mirisnih biljaka koje imaju spoljni ili unutrašnji sekrecioni aparat s uljem . .. .

Lekoviti deo biljke: Sabiraju se vrhovi grancica biljke u cvetu. Osušena biljlka prijatno miriše na med, jer prilikom sušenja nastupa fermentacija, hidroliza jednog glikozida i pritom se oslobada kumarin.
Lekovito delovanje: . Nekad se droga mnogo više upotrebljavala. Još u starom veku služila je kao lek koji ublažuje bolove, tera vodu, steže i si. Upotrebljava se kao narodni lek spolja, u mastima i melemima. Jedno vreme važila je kao lek za oci. U homeopatskoj medicini daju je protiv migrene, grceva dece itd. Služi za aromatizaciju loših vrsta duvana . . ..

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 5:37 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

CHICORY - KONJOGRIZ ili CIKORIJA
Drugi nazivi: vodopija, višnjev regrad, vodoplav, golica, gologuza, divlja lo cika, želtenica, žucanica, jandrešica, kažiput, konjska trava, modrica, plavo cvet, plavulja, podrožnik, radic, suncevo cvece, cigura, cilkorija, cikora, san toga, šurlin.
Latinski naziv: Cichorium intybus .
Eng - Chicory



Opis biljke: Vodopija, konjogriz ili divlji radic je višegodišnja zeljasta biljka, visoka 1,5 m. ima trajni, valjkasti i vretenasti koren izvana žuckasto-bele boje, a iznutra bele boje. Stabljika je uspravna, kruta, uglasta, u gornjem delu razgranata. Stabljika i listovi su pokriveni kratkim dlakama. Listovi su duguljasti do lancetasti, suženi u dršku, duboko režnjevito testerasto useceni. Cela biljka, pogotovo mlada ima mlecnog soka.Listovi su grubo nazubljeni i podsecaju na maslacak. U pazuhu listova ili na vrhu grana razvijaju se pojedinacno po celoj biljci cvetne glavice svetloplave boje. Cvetovi su svetloplavi, vrlo lepi i upadljivi, sakupljeni z glavice koje izbijaju pojedinacno na stabljici ili na granama. Cveta obilno preko celog leta. Raste svuda kao korov, najviše pored staza i puteva, po pašnjacima i livadama, po obodima šuma i drugde ". . . . ,


Stanište: Ponegde se gaji radi korena od koga se spravlja surogat kafe (cigura). Ponegde se zapuštena mesta izjutra plave od iscvetale vodopije. Cela biljka je gorka i vrlo cvrsta tako da se teško kida i cupa. Vadi se u jesen, ocisti od zemlje i nadzemnih delova, iseci po dužini, nanizati na konac i sušiti u hladu na promajnom mestu. Zbog dugog korena dobro podnosi sušu. Razmnožava se semenom. nalazi se svuda u prirodi. Može se naci na pustim zemljištima, uz rubove putova, na livadama posebno na sušnim zemljištiina. Uzgaja se i kao kultuma biljka. .. .

Lekoviti deo biljke: Lekovit je koren, koji je valjkasto-vretenast, cvrst, spolja tamne boje, a iznutra beo. Koren (Cichorii radix) se kopa u jesen kad je najdeblji i ima najviše lekovitih sastojaka i inulina (rezervna hrana). Redje se koristi nadzemna biljka brana u cvetu .


Lekovito delovanje: . : Za lek koriste se koren, cvetovi i listovi. Od druge polovine marta do kraja maja kopa se koren, a listovi i cvetovi za vreme cvatnje. Lekovito delovanje: konjogriz ili divlji radic cisti i jaca želudac, popravlja probavu, odvaja prekomernu žuc, cisti jetru, bubrege i slezenu, leci žuticu i anemiju. Više se koristi u narodnoj nego u naucnoj medicini kao neotrovna gorka droga za lecenje organa za varenje, pre svega, za pojacavanje apetita, za jacanje želuca, bolje varenje hrane, za obilnije lucenje mokrace i žuci i dr. "Frankova cigura", dodatak kafi i "sirotinjska ili ratna kafa" je ispržen i samleven koren oplemenjene vodopije sa krupnim mesnatim korenom bogatim inulinom. Pošto je inulin polisaharid koji hidrolizom daje samo levulozu (fruktozu ili vocni šecer), razumljivo je zašto kod nas u narodnoj medicini ciguru koriste dijabeticari. Ovo je sasvim opravdano, jer sve biljke iz familije glavocika (Compositae), a njih ima vrlo mnogo, umesto skroba kao rezervnu hranu imaju inulin. Prema tome, osobe obolele od šecerne bolesti mogu koristiti sve biljke iz te porodice kao dijetalnu hranu .. . . ..

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 5:37 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Taheebo
Drugi nazivi: Ipe Roxo ili Pau `D Arco.
Latinski naziv: Tabebuia Avellanedae ili Tabebuia Altisima . .



Opis biljke: Pau D`Arco, kao sto se pokazalo, je prava lekovita biljka, ali ne i nova. To je lekovita biljka koja je otkrivena 1977.godine, a pre toga bila je poznata Indijancima.
Doktori Teodoro Meyer i Prats Ruiz, su upotrebili ovu biljku i lecili s njom razne vrste raka, ukljucujuci leukemiju i mnoge druge neizljecive bolesti, sa fantasticnim rezultatima.




Brazilske novine i magazini posvetili su cele stranice cudesnom lecenju koje je postignuto sa Pau D`Arco. Caj se pravi od unutrasnje kore drveca Lapacho Colorado ili Lapacho Morado (Tabebuia Avellanedae ili Tabebuia Altisima).

To drvece se obicno zove Ipe Roxo ili Pau `D Arco. Indijansko ime mu je

Taheebo. To je ozoniferno drvo sa ekstremno dubokim zilama i raste na mestima bogatim ozonom.Te dve vrste drveca imaju lepe cvetove, jedan ljubicaste a drugi crvene, a

oba su mesozderi, sto znaci da jedu insekte. Naucna istrazivanja su u kori ovih drveca pronasla sastojke izvanredno otporne protiv gljivica i spora, mada je susedno drvece i raslinje s njima gotovo pokriveno . ,



Taheebo najvise upotrebljavaju oboleli od raka i alergija. Buduci da Pau D`Arco oslobadja telo od toksina, telu se daje nova vitalnost, a sto utice i na psihu i na um. Depresivna stanja, insomnija (nesanica) i patoloske teskobe ublazuju se s Pau D`Arco. Postoje naznake da pomaze i kod AIDS-a (SIDE). Postoje izvestaji o izvanrednim uspesima kod herpesa i drugih prenosnih bolesti.


Opste napomene: 1 soljica = 2 dcl. Obicno se uzima kolicina od 1 velike vrhom pune supene kasike caja na 1 litru vode za laksa obolenja pa do 5 supenih kasika kore na nekoliko litara vode dnevno za teza obolenja.

Alergije: Kod nekih izaziva reakcije nepodnosljivosti ovog caja. U tom slucaju, u pocetku se preporucuje 1 soljica dnevno, a onda se postepeno povecava kolicina caja.

Anemija: Za ovakve slucajeve, dovoljno je piti 3-4 soljice Taheebo caja dnevno, nezasladjenog. Kada nastupi poboljsanje, dovoljno je piti 2 soljice dnevno.

Arterioskleroza: 3-4 soljice Taheebo caja dnevno. Kada nastupi poboljsanje dovoljno je dalje piti 1 soljicu dnevnio.

Astma: 4-5 soljica dnevno. Delotvorne su i kupke, kao i inhalacije sa Taheebo cajem. Preporucaju se i topli oblozi Taheeba na grudi.

Candida i ostala gljivicna obolenja: U pocetku 1 soljica a onda se postepeno povecava kolicina do 5 soljica dnevno.

Crevna oboljenja: Keneth Jones opisuje slucaj jednog deteta sa hronicnim prolivima, koje se izlecilo samo sa pola soljice Taheebo caja. Kod jakih upala Taheebo regulise varenje za nedelju dana. Piti po 1 litru caja dnevno.

Cir zeluca i dvanaestopalacnog creva: Preporucuje se piti 3-4 soljice dnevno tokom nekoliko meseci.

Diabetes (Secerna bolest): Preporucuje se 1 litra tokom nekoliko meseci. Ekcemi: Piti 1 litru caja dnevno tokom nekoliko meseci a na obolela mjesta stavljati obloge od taloga kore nakon kuvanja.

Gastritis: Piti 1 litru caja dnevno. Normalno, izbegavati jako zacinjena i teska jela.

Gljivicna obolenja koze: Preporucuje se 2-5 soljica dnevno, duze vreme i namakati u caju obolela mesta ili stavljati obloge.

Gripa: Preporucuje se 4-5 soljica dnevno, a preporucaju se kupke i inhalacija 15-20 min dnevno. Hemoroidi: Piti taheebo caj a preporucaju se i kupke i oblozi. Imunitet: 1 litra Taheebo caja dnevno, a nakon poboljsanja 2 soljice dnevno.

Hemoterapija: Jacina i kolicina Taheebo caja nisu strogo odredjeni. Koristite kolicinski koliko zelite. Kolitis: Preporucuje se 4-5 soljica dnevno, mesecima. Kada nastupi poboljsanje smanjiti na 2 soljice dnevno. Takodje, klistir od Taheeba je jako delotvoran.

Malarija: Pola litre caja dnevno. Koristiti hladne obloge.

Migrena: Piti 3-4 soljice Taheebo caja dnevno, sto duze vremena, a zatim smanjiti na 2 soljice dnevno.

Opekotine: Piti 1 litru caja dnevno i stavljati hladne obloge od Taheeba nekoliko puta dnevno. Oblozi prilikom prvog stavljanja mogu izazvati jake bolove, ali to ne traje dugo.

Paraziti (u crevima): Piti mesecima 1 litru caja dnevno.

Psorijaza i ostale kozne bolesti: Piti 1 litru caja dnevno. Koristiti kupke i obloge.

Rak: Vidi iskustva kod lecenja raka. Piti vece kolicine caja jace koncentracije (do 5 vrhom punih`supenih kasika Taheebo caja).

Siva mrena: Piti 2-5 soljica Taheeba dnevno duze vreme. Takodje, ispirati oci s cajem nekoliko puta dnevno.

Vaginalne infekcije: Piti nekoliko soljica caja dnevno. Preporucuju se kupke pre spavanja, nekoliko puta dnevno vrsiti unutrasnja ispiranja. Takodje i skuvati malo jaci caj, u njega namociti tampon i menjati ga svakih 8 sati..

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 5:38 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

LADYS MANTLE - VRKUTA
Drugi nazivi: gospin plašt, virak.
Latinski naziv:Alchemilla vulgaris .
Eng - Lady's Mantle

Opis biljke: Sam narodni naziv govori da je velika pomoc ženama - skoro da se ne može nabrojati za šta je sve lekovita. Ipak treba istaci najvažnije: vrkuta leci pojacani sekret, bolne menstruacije, koje i reguliše, a pospešuje i olakšava porodjaj. Pomaže kako u klimaktericnim, tako i u pubertetskim smetnjama (za ove zadnje pije se caj od vrkute i hajducke trave, u razmeri 1:1).Nesmeju je uzimati oni koji boluju na zuc ili imaju gastro probleme.

Stanište: raste divlje, po kamenitim i neplodnim
mestima, a uzgaja se i u vrtovima.

Lekoviti deo biljke: za lek se pre cvatnje skupljaju listovi i mlade grancice

Lekovito delovanje: Ona skuplja i zateže tkivo, potpomaže izbacivanje vode iz organizma, jaca srcani mišic, leci upale, cireve, cak i ako su zapušteni. Kod slabunjave dece - i odraslih - deluje protiv mišicne slabosti i slabosti udova. Vrkuta jaca i na taj nacin što deluje protiv malokrvnosti. Kod žena koje se teško poradjaju leci slabost materice, a zaštita je i od pobacaja. Bilo bi poželjno da svaka buduca majka od treceg meseca trudnoce pije caj od ove biljke. Kad se pomeša sa hocu-necu travom (Capsella bursa-pastoris) vrkuta predstavlja univerzalan lek protiv svih ženskih bolesti, cak i protiv ispadanja materice. U tim slucajevima pije se caj od sveže ubrane vrkute, i to cetiri puta na dan, ali gutljaj po gutljaj. U isto vreme treba masirati te delove tinkturom od pomenute hocu-necu trave (Capsella bursa-pastoris). Utrljavanje se vrši odozdo na gore. Dobro je da se terapija dopuni kupkom od hajducke trave, koja se pravi od 100 gr ove biljke i upražnjava 3 puta nedeljno. (Ista kupka se može koristiti dva puta)..

Poznavaoci kazu da "Dve trecine ginekoloških operacija bilo bi nepotrebno ako bi na vreme i to u dužem periodu pacijentkinje uzimale gospin plašt, ona leci sve bolesti donjeg dela tela, upale, gnojnice, cireve i prelome. Svaka žena bi posle porodjaja trebalo da pije caj od gospinog plašta. Spolja, smrvljena i kao oblog, ova biljka leci rane, ubode i posekotine... ojacava decu kojoj su, iako se dobro hrane, slabi mišici". Vrkuta je odlicna i kao sredstvo protiv ugojenosti, dovoljna je kolicina od 2-3 šolje na dan, i vitka linija je obezbedjena.

Caj: 1 cajna kašicica vrkute prelije se šoljom kljucale vode i ostavi da odstoji 5-10 minuta. Pije se uvek u gutljajima. doza je 2 šolje na dan, a posle porodjaja se pije puno caja prvih 8-10 dana.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 5:39 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

BAGREM
Drugi nazivi: akacija, akac, akacija, bagra, bagrema, bagren, bela bagrena, beli bagrem, belo drvo, belo cvece, bijela bagrena, bijela draca, bijela kapinika, gospodinov trn, egiptonska tmina, kralj, kraljevo drvo, kra-tjegac, kruncica, morska draca, nerod, robinija, signojka, stambolska draca, hacija.
Latinski naziv: Robinia pseudoacacia .



Opis biljke: Bagrem je poreklom iz Kanade. Kod nas se mnogo gaji. Drvo je visoko oko 20 m. Cveta u maju. U narodu se upotrebljava cvet, rede list (Robiniae pseudacaciae flos et folium). Cvet treba brati neposredno pre otvaranja, a list još dok je mlad , Bagrem - akacija je stablo koje naraste do 25 m visine preneseno je pocetkom 17. vekaiz Severne Amerike u Evropu. Beli mirišljavi cvetovi koji rastu u grozdovima izlucuju puno nektara, ukusni su sveži, a specijalitet prženi prethodno uvaljeni u testo za palacinke. Plod bagrema je plosnata do 11 cm duga mahuna sa 4-10 semenki bubrežasta oblika. Narodna medicina preporucuje i caj od osušenih cvetova, koji uz to što je ukusan, deluje lekovito kod prehlade i kašlja. U svežim mahunama i u semenkama ima mnogo belancevina, ugljikohidrata i masnoce. Mahune se mogu sušenjem konzervirati i upotrebljavati kao povrce. Kuvano semenje bagrema može da zameni pasulj, a prženo da posluži kao zamena za kafu.


Stanište: raširen je po celoj Evropi, a nalazi se i u svetlim prozracnim šumama.

Lekoviti deo biljke: za lek se koristi cvet,,Bagremova kora je otrovna, zbog cega je ne treba koristiti kao lek. Otrovnost potice od toksalbumina robina


Lekovito delovanje: Cvet se upotrebljava u obliku caja (5 na 100) za lakše iskašljavanje i protiv nazeba. List (5 na 100) izaziva jace lucenje žuci. ..

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 5:39 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

LILY - DJURDJEVAK
Drugi nazivi: djurdjica, šmarnica, djurdjevac.
Latinski naziv: Convallaria majalis
Eng - Lily-of-the-valley


Opis biljke: Djurdjevak, ima izuzetno lepe, bele mirisne cvetice, visece i rasporedjene u grozdovima. Svaki cvetic sastoji se iz sest belih latica, tako da podseca na zvoncic. Cveta u maju. Tamnozeleni kopljasti listovi, obicno po dva-tri, obavijaju cvetnu drsku cele sezone, sve do jeseni. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla i moze se koristiti za sadnju na senivitim mestima i na umereno plodnim zemljistima. Pogodna je za ivicnjake, kamenjare, a uspeva i ispod drveca, gde zbog jake senke cak ni trava ne raste.
Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu, kojim se razmnozava.
urdjevak ima debeo koren, clankovit, belicast i horizontalan. Iz njega se razvija 1-3, a najcešce 2 lista, koji su na dugoj peteljci , i cvetna stabljika koja je kraca od listova. Svi delovi djurdjevka su ljutog i gorkog ukusa. Cvetovi su snežnobeli, prijatnog mirisa , stvaraju jednostrane cvatove. Plod je crvena boba oko 8 mm u promeru, sadrži 2-6 plavih semenki. Raste u senovitim belogoricnim šumama, posebno u hrastovim, u šikarama, brdskim livadama, a uzgaja se i oko kuce. Koristi se u službenoj medicini za lecenje srcanih bolesti, regulise rad srca, jaca ga, ublažava grceve i deluje povoljno na krvne žile. Sadrži otrovne glikozide i alkaloide. Danas farmaceutska industrija proizvodi velik broj preparata . Koristi se cela biljka, cvetovi lišce i koren. Djurdjevak je na mnogim mestima proredjen zbog prevelikog iskorišcivanja. Ipak, zahvaljujuci brzom vegetativnom razmnožavanju retko dolazi do istrebljenja. . Dejstvo se pokazuje u pojacanom izlucivanju mokrace, narocito kod srcanih bolesnika nervoznog stanja. Za lecenje srcanih nervoza kombinuje se sa tinkturom valerijane. Bere se cvet i lišce, list dužine 2-3 cm, a cvet dužine do 1 cm. Cvate u maju. Biljku treba brzo sušiti i spremiti u dobro zatvorene limenke, jer vazduh i vlaga te enzimi brzo kvare drogu. Posle branja ruke dobro oprati toplom vodom i sapunom. Trudnice i deca neka je ne beru! Suši se na papiru ili tkanini u hladu uz cešce mešanje. Sveža biljka je lekovitija i postojanija i jace deluje.
Biljka je Otrovna - OPREZNO ....Znaci trovanja su jak proliv, povracanje, opsta slabost, i iznemoglost. Protiv Otrov -- kod trovanja djurdjevkom kuvati hrastovu koru u mleku! ... ,

Stanište: Raste u senovitim belogoricnim šumama, posebno u hrastovim, u šikarama, brdskim livadama, a uzgaja se i oko kuce. .
Lekoviti deo biljke: Koristi se cela biljka, cvetovi lišce i koren

Lekovito delovanje: U Nemackoj se upotrebljava voda Hartman za paralizu - (Aquaapcplectica Hartmani - za tu vodu Hartman sakupljaju se cvetovi posle zalaska sunca, suše se i kuva se caj. U Engleskoj se cvetna voda djurdjevka zove «Zlatna voda» - (Aquaaurea), i dugo se vremena upotrebljavala za lecenje živaca, protiv glavobolje i kao sredstvo preventivno kod zaraznih bolesti i epidemija. Cvet se upotrebljava kod vodene bolesti, bolesti srca, epilepsije, apoplektickog udara ( moždani udar - kap), a u narodnoj medicini se upotrebljava u obliku tinkture u rastvoru alkohola ili votke i to cvet, kao umirujuce sredstvo i za smanjivanje bolova i kod upalnih procesa.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 5:40 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

CORNUS MAS - DREN
Drugi nazivi: bila svibovina, drenak, drenic, drenka, drenovina, drenj, drijen, drijenak, drinika, drin, drinovina, drnjulic, žuti drenak, kuroslipnik, rumeni dren, tvrdi drijen, crveni drijenak. Plod drena narod naziva: drenka, drenjina, drenjka, drenjula .
Latinski naziv: Cornus mas .



Opis biljke: Dren je listopadni grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom. Mlade grancice su zelenkastosmede i vecinom fino dlakave. Listovi su naspramni, jajasti, sa dugacko izvucenim vrhovima. Cvetovi su žuti. Javljaju se rano, pre listanja, sakupljeni u štitaste cvasti, pravilni su i cetvoroclani. Cveta u februaru i martu. Žutim cvetom okicene krošnje drena ukrase prirodu u to vreme". . . . ,

Stanište: . Raste svuda, a najviše po suvim, suncanim, kamenitim stranama svetlih listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem i šibljem . .. .
Lekoviti deo biljke: Uzgaja se i u vrtovima i parkovima zbog lepih žutih cvetova i jestivih plodova, korisno je gajiti ga u blizini pcelinjaka. Najbolje uspeva na krecnjackim toplim i suvim staništima. Zadovoljava se i plitkim zemljištem


Lekovito delovanje: . : Opore (tanini) i poliuronske (pektini) materije povoljno deluju na sluznicu creva, zbog cega se sok, pekmez, caj i drugi proizvodi spravljeni od zrelih drenjina daju kao vrlo prijatan lek za lecenje proliva i drugih oboljenja organa za varenje. Slicnog je dejstva i kora Slatko, kompot, džem i pogotovo sok od zrelih drenjina su jedna od najprijatnijih poslastica a istovremeno su i lek koji svako rado uzima. Šteta je što se kod nas drenjine malo koriste. . ..

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 5:49 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

EUKALIPTUS
Drugi nazivi: .
Latinski naziv: Eucalyptus globulus .
Engl - Blue Gum Tree

Opis biljke: Eukaliptus je poreklom iz Tasmanije i Australije, raste vrlo brzo i dosegne visinu do 80 metara.
Stalni "stanovnici" ovog drveta su koale koje se hrane iskljucivo njegovim lišcem. Jos jedan kuriozitet o koalama, a to je da se koale kad se najedu lisca , napiju jer lisce u zelucu koale fermetira u alkohol i iz tog razloga koale stalno spavaju.
Lišce eukaliptusa je pljosnato i široko, a njegove ivice uvek zauzimaju pravac sever-jug, cime se lišce štiti od preteranog isparavanja na visokim temperaturama. Plod eukaliptusa je u obliku kupe sa poklopcem (eukaliptus znaci "onaj koji štiti"). Lišce i plod eukaliptusa imaju veoma prijatnu aromu i koriste se u lecenju oboljenja disajnih organa u vidu sirupa i tableta ili kao etericna ulja. Inace, ovo drvo izuzetno dobro precišcava vazduh, pa su okoline šuma eukaliptusa veoma zdrava podrucja.
Danas se uzgaja u mnogim zemljama toplog podneblja. Buduci da jako upija vodu iz zemlje, sadi se radi isušivanja vlažnih mocvarnih terena, neke vrste cak do 500 litara vode dnevno.
Upotrebljava se lišce starijih grana Lišce je dugacko, kopljasto , najcešce srpasto i pri dnu koso sa kratkom drškom. Dugacko je oko 20 cm., široko oko 5 cm. Lišce je kožasto i golo , sitno bradavicasto, bledozelene boje. Ako se list gleda prema svetlosti, vide se tackice koje poticu od šupljina sa etericnim uljem. U osušenom lišcu ima do tri posto etericnog ulja ciji je glavni sastojak cineol (eukaliptol).

Stanište: Australija , Tasmanija, razmnožava se semenom koje se seje krajem marta ili pocetkom aprila u obradjenu zemlju.. .

Lekoviti deo biljke: Ulje i lišce eukaliptusa služe za lijecenje organa za disanje, u astmi, kod bronhitisa, kod infekcija gornjih dišnih putova. Najcešca primjena je u obliku inhalacije..,

Lekovito delovanje:
Snizava temperaturu, ima antibakterijska i antvirusna svojstva
Od mirisa eukaliptusa beže komarci., lišce se dodaje mešavinama cajeva protiv šecerne bolesti, za cišcenje u slucaju zatvora, protiv živcanih bolesti. Ulje eukaliptusa ulaze u sastav raznih preparata za utrljavanje kod reumaticnih oboljenja. Primenjuje se i kod ženskih bolesti u obliku caja i za kupke.
Eukaliptol je glavni sastojak etericnog ulja koje se dobije destilacijom sa vodenom parom iz svežeg lišca i cvetnih pupoljaka. Etericno ulje je bezbojna ili svetla zelenkasto žuta tecnost , karakteristicnog svežeg ukusa koji hladi i jakog mirisa , zbog toga se dodaje u zvakace gume.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Čet Dec 02, 2004 6:02 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

HERBS - Mali saveti o biljkama
Biljna medicina upoznavanje s prirodnim lekovima:
Majka priroda je farmaceut, a listovi, kora, zrnasti plodovi, cvetovi, seme i koren biljaka su njeni lekovi. Biljni lekovi, ili botanicki preparati, mogu da se koriste u lecenju skoro svakog decjeg oboljenja, s tim što su oni cesto jevtiniji, bezbedniji i delotvorniji od sintetikih lekova. Naravno, da biljni lekovi ne mogu da zamene lekove koji se izdaju na lekarski recept, ili one u slobodnoj prodaji, ali u mnogim slucajevima mogu da posluže kao dopuna konvencionalnom nacinu lecenja lekovima.

Biljni lekovi su provereni. U celom svetu, cetiri od pet ljudi koriste lekovite biljke kao osnovno sredstvo u ocuvanju zdravlja. Evropski lekari se cesto oslanjaju na biljne lekove, ali u SAD, lekovite biljke ne nalaze se u tako širokoj primeni, delimicno zato što se kompanije koje proizvode lekove radije odlucuju za sinteticke lekove, koji mogu da se zaštite i prodaju, i tako donesu zaradu. Darovi majke prirode ne mogu da se zaštite, i stoga, farmaceutske kompanije radije proizvode i pakuju sinteticke lekove.

Iako Amerikanci više vole sinteticke lekove, oko 25 odsto svih lekova u Americi koji se izdaju na lekarski recept sadrže aktivne sastojke biljnog porekla. U velikom broju slucajeva, lekovi sadrže aktivne sastojke koji su sintetizovani iz hemikalija slicnih onima koje se nalaze u biljkama. Na primer, lekovita biljka efedra sadrži efedrin, koji je dekongestant, a mnogi lekovi za alergije i prehlade sadrže pseudoefedrin, sinteticku verziju efedrina.

I farmaceutske kompanije i savremeni travari duguju veliku zahvalnost drevnim travarima koji su ispitivli svojstva razlicitih biljaka i pažljivo pratili rezultate njihove primene.

Na osnovu iskustva, travari su otkrili da neke biljke lece, a da su druge štetne. Mi danas shvatamo osnovne postavke biohemije i zašto mnoga biljna sredstva deluju, ali tradicionalna biljna medicina zasniva se na desetinima hiljada godina pokušaja i promašaja. Tradicija datira iz vremena pre pisane istorije: na groblju neandertalskog coveka pronadeni su dokazi upotrebe hajducke trave, belog sleza i drugih lekovitih biljaka još pre 60.000 godina.

Da li su lekovite biljke bezbedne i delotvorne

Postoje uznemiravajuci podaci da veliki broj ljudi okleva pre nego što proguta nekoliko pilula "Tulenola", ali zato bez razmišljanja uzima nekoliko kapsula nekog biljnog leka, jer veruje da je "prirodan" i da stoga ne može da škodi. Iako je istina da je vecina lekovitih biljaka bezbednija od sintetickih lekova i da ima manje ozbiljnih neželjenih dejstava, ukoliko se koriste na nepropisan nacin, lekovite biljke mogu da ispolje snažna i neželjena dejstva kao i lekovi na lekarski recept. Neke od najtoksicnijih supstanci koje znamo, vode poreklo iz biljaka. Na primer, jak otrov
za glodare i sredstvo za stimulisanje centrlanog nervnog sistema - strihnin - dobija se iz biljke strihnos - drvo.

Nažalost, biljni lekovi lako mogu da se zloupotrebe. Za razliku od lekova, botanicki preparati ne moraju da se podvrgnu strogom ispitivanju ali da dobiju odobrenje od americke Uprave za hranu i lekove pre nego što se pojave u prodavnicama zdrave hrane. (Uprava klasifikuje vecinu biljnih lekova kao namirnice ili dodatke hrani, a ne kao lekove). To znaci da ostaje na kupcu da se obavesti o bezbednosti i delotvornosti biljnih sredstava pre njihove upotrebe ili davanja ovih preparata deci. To takodje znaci da kupac treba brižljivo da se pridržava uputstava datih u pakovanju prilikom odlucivanja o tome koliko nekog biljnog sredstva ce uzeti i da li je ono bezbedno za unutrašnju ili spoljašnju upotrebu. Ukoliko na deklaraciji nema nikakvog upozorenja, to ne znaci da je taj biljni proizvod u
svakom slucaju bezbedan, pa bi roditelji morali oprezno da postupaju.

_________________
 
sasko_5
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de



Godine: 38

Datum registracije: 07 Maj 2005
Poruke: 12
Mesto: s.konopnica kriva palanka

macadonia.gif
PorukaPostavljena: Pon Maj 09, 2005 4:20 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Pred okolu 4 meseci mi dadoa edno rastenie...(i samiot neznam sto rastenie bese ama imasse vkus na mentol a ne bese mentol) i mi rekoa da pravam caj od nego nema da dobivam vospalenie na grloto..i taka i bese..sea nemam nikakvi problemi. Ako nekoj znaete kako bi mozelo da se vika toa rastenie pisete mi na mail saskoxp@yahoo.com

_________________
Sasko
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Flora i fauna ~ -> ~ Biljni svet ~ -> Lekovite biljke Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9  sledeća
Strana 7 od 9

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon