Nađeni dokazi života na Marsu

aureliano · ♣ El Capitán ♠

Nađeni dokazi života na Marsu

Konačno je pronađen dokaz da je na Marsu bilo života. Znanstvenici su u stijenama s područja Marsa pod imenom Nili Fossae pronašli fosilizirane ostatke ranog života. Kamenje s fosilima staro je četiri milijarde godina.

Nili Fossae je područje slično regiji Australije u kojoj su pronađeni najraniji dokazi života na Zemlji.

Znanstveni tim pronalazača vodio je Adrian Brown član SETI projekta koji se bavi pronalaskom inteligentnog izvanzemaljskog života. Brown vjeruje kako su dokazi života na Marsu sačuvani na sličan način kao oni na Zemlji, pomoću hidrotermalnih procesa.

Kad je 2008. godine otkriven ugljik u tom kamenju s Marsa, znanstvenici su tu vijest dočekali s uzbuđenjem. Već se odavno traga za ugljikom, jer je on definitivan dokaz da je na Marsu mogao postojati život. Naime, živi organizmi se pretvaraju u ugljik zakopani pod zemljom.

U novom istraživanju, znanstvenici su željeli pronaći više od samog ugljika. Brown je proučavao kamenje pod infracrvenim svjetlom, koristeći tehniku koja je prije iskorištena za traženje fosila u stijenama iz Pilbare u Australiji.

"Pilbara je vrlo cool", rekao je dr. Brown. "To je dio Zemlje koji je uspio ostati na površini oko 3.5 milijarde godine - dakle, tri četvrtine Zemljine starosti. Ona nam omogućuje uvid u događanja na Zemlji u vrlo ranim stadijima."

Znanstvenici vjeruju da je život na Marsu postojao prije četiri milijarde godina. Do tog su zaključka došli jer su u stijenama našli vrlo slične strukture kao u Pilbari. Te strukture nisu mogle nastati drugačije nego taloženjem ostataka živih organizama. Zbog toga vjeruju da se život na Marsu razvijao slično kao onaj na Zemlji.

Dr. Brown i mnogi drugi znanstvenici se nadaju kako će dobiti priliku detaljnije proučiti ove stijene. Nili Fossae je predložen kao potencijalni cilj NASA-ine nove sonde koja će biti lansirana 2011. godine. Za Nili Fossae navijaju i drugi geolozi, poput Johna Mustarda sa sveučilišta Brown. Nažalost, prijedlog je odbijen jer je mjesto preopasno za slijetanje. Pokriven je stijenama koje će predstavljati problem robotu koji će vršiti istraživanja. Budući da će se u ovoj misiji tražiti dio Marsa pogodan za kolonizaciju, a ne dokazi života, ova odluka ima smisla. Ipak, donijela je razočaranje mnogim znanstvenicima koji su se nadali prilici da dalje prouče razvoj života na crvenom planetu.

Net.hr
30.07.2010.