Lakota rečnik

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Iŋ iŋ
íŋ ['ĩ] = uzvik oklevanja, ograničenja; izraz nedoumice i sumnje kada ne možete da nađete pravu reč ("Da vidimo...")
íŋš ['ĩʃ] = on, ona, ono
íŋš-eyá ['ĩʃ e'ja] = i on, i ona, i ono
íŋše ['ĩʃe] = samo; postavljanje izvinjenja, objašnjenja ili omalovažavanja
íŋyaŋ ['ĩjã] = kamen
íŋyaŋkA ['̃ij̃aka] = trčati, juriti; učestvovati na izborima; dešavati se, biti u procesu, događati se
íŋyaŋgyaŋg ['̃ij̃agj̃ag] = trčanje

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Kk
kahíyayA [ka'hijaja] = pevati nešto nekome (1lj: wakáhiyaye, 1lm: uŋkáhiyayapi); prolazeći uzeti nešto za nekog (češće se koristi prvo značenje)
káğA ['kaʁa] = napraviti nešto; osnovati; napisati (pismo ili knjigu, kada se koristi posle wówapi); poslati nekog; nominovati (1s: wakáğe, 1p: uŋkáğapi)
kahúŋ [ka'hũ] = urezati nešto, obeležiti sa nožem ili sekirom (1s: wakáhuŋ, 1p: uŋkáhuŋpi)
kaȟníğA [kax'niʁa] = odabrati, izabrati, odrediti ili izdvojiti pojedinca; birati (na izborima) (1s: wakáȟniğe, 1p: uŋkáȟniğapi)
kaȟníȟ [kax'nix] = biranje, selekcija, izbori, odabir...
kakíšyA [ka'kiʃja] = mučiti, kazniti (1s: kakíšwaye, 1p: kakíš’uŋyaŋpi)
kákhel ['kakʰel] = prema tome; u tom smeru
kákhena ['kakʰena] = u nekom smeru; u bilo kom smeru
kakhéš [ka'kʰeʃ] = u svakom slučaju
kaná [ka'na] = oni
kaóȟya [ka'oxja] = nagnuto; koso; nahereno; dijagonalno
kas’á [ka's’a] = jedriti u vazduhu
kat’á [ka't’a] = ubiti ili ošamutiti udarcima; nokautirati (1s: wakát’e, 1p: uŋkát’api)
kaŋǧí [kã'ʁi] = vrana
kéyA ['keja] = reći to; reče (1s: képȟe, 2s: kéhe, 1p: uŋkéyapi)
kičhú [ki'͡tʃu] = vratiti nešto nekome, uzvratiti nekome, povratiti nekome nešto što je njegovo (1s: wéčhu, 2s: yéčhu, 1p: uŋkíčhupi)
kíčitȟuŋ ['ki͡tʃitx̃u] = uzgajati ili izdržavati nekog za nekog trećeg (1s: wéčitȟuŋ) (arhaizam, danas se češće koristi: kíčiyuha)
kič’íŋ = nositi nešto tuđe (1s: wéč’iŋ, 1p: uŋkíč’iŋpi)
kičhó [ki'͡tʃʰo] = zvati nekoga, pozvati nekoga (1s: wéčho, 2s: yéčho, 1p: uŋkíčhopi)
kič’úŋ = koristiti nešto tuđe (1s: wéč’uŋ, 1p: uŋkíč’uŋpi)
kilówaŋ [ki'lowã] = pevati nekom (1s: wakílowaŋ, 1p: uŋkílowaŋpi)
kimímela [ki'mimela] = leptir
kitáŋ [ki'tã] = insistirati na (1s: wakítaŋ, 1p: uŋkítaŋpi)
kiŋ [kĩ] = određeni član; ako
kiŋháŋ [kĩ'hã] = određeni član; ako
kiŋyáŋ [kĩ'jã] = leteti (1s: wakíŋye, 1p: uŋkíŋyaŋpi)

kola [kola] = prijatelj

kta ['kta] = isto kao i "kte", ali kao enklitik
kte ['kte] = označava hipotetičku akciju, a često označava i buduće vreme
kté ['kte] = ubiti nekog; pobediti nekoga u igri

kúŋs ['kũs] = pretvaranje, imitiranje, mimikrija
kúŋzA ['kũza] = pretvarati se; odrediti nešto; ukleti, prokleti nekog da umre (1s: wakúŋze, 1p: uŋkúŋzapi)
kuyá [ku'ja] = poslati (ne pozvati) nekog nazad u smeru govornika (1s: kuwáye, 1p: uŋkúyapi)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Kh kh
khéš ['kʰeʃ] = čak, iako, ali uvek, baš svaki put
khéya ['kʰeja] = vrsta kornjače (chelydra serpentina; engleski "snapping turtle")
khí ['kʰi] = 1. stići kući, stići nazad, stići na prethodnu poziciju (1s: wakhí, 1p: uŋkhípi); 2. opljačkati, silom uzeti nešto (1s: wakhí, 1p: uŋkhípi)
khiglá [kʰig'la] = otići negde s namerom da se vrati nazad na isto mesto; početi povratak kući (1s: wakhíyagle, 1p: uŋkhíyaglapi)
khúl ['kʰul] = ispod, dole
khútakiya ['kʰutakija] = niže
khútkiya ['kʰutkija] = niže (homonim od khútakiya)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Kȟ kȟ
kȟáŋta ['kˣ̃ata] = šljiva
kȟoháŋ [kˣo'h̃a] = (pridev) u međuvremenu, sada, brzo; pre nego što se nešto drugo uradi kȟolá = prijatelj (čoveka) 1lj: mitȟákȟola, 3lj: tȟakȟólaku, 1lm: uŋkítȟakȟolapi
kȟokȟóyaȟ’aŋla [kˣo'kˣoyaxʔ̃ala] = pile, živina
kȟukȟúše [kˣu'kˣuʃe] = svinja
kȟukȟúše tȟaló = svinjetina
kȟukȟúše čhečá = šunka
kȟúŋši ['kˣũʃi] = baba (u arhaičnoj upotrebi - sa očeve strane)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

K'k'
k’á [k’'a] = kopati
k’eyá [kʼe'ja] = neki, izvesni
k’éyaš ['͡tʃ’ejaʃ] = ali (menja se u "č’éyaš" kada ide posle "A-reči" - tj. nepravilne promene - apofonije)
k’íŋ ['k’ĩ] = nositi nešto na leđima ili ramenima, "na krkače" (ne u rukama); vući (za konje) (1s: wak’íŋ, 1p: uŋk’íŋpi)
k’ú ['k’u] = dati nešto nekome (1s: wak’ú, 1p: uŋk’úpi)
k’uŋ [k’̃u] = određeni član koji označava ranije pomenuti objekat ili radnju (menja se u "č’uŋ" kada ide posle "A-reči" - tj. nepravilne promene - apofonije)
k’uŋháŋ [kʼũ'hã] = kad (prošlo vreme)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Ll
láȟčake ['laxt͡ʃake] = prekomerno, vanredno, veoma
lakȟótiyapi [la'kˣotijapi] = jezik Lakota indijanaca (Sijuksa)
lé ['le] = ovo (blizu govornika); ovde, sada; potvrdni odgovor (ženski govornik)
lečhála [le't͡ʃʰala] = skoro, maločas; samo (ako), izuzev
léčhe ['le't͡ʃʰe] = zbog, ovako, na ovaj način
léčhiya ['let͡ʃʰija] = ovamo, prema ovde
lečhíŋ [le'tʃʰĩ] = (lé + ečhíŋ) misliti ovako (obično predhodi nekom citatu) (1s: lečháŋmi, 2s: lečháŋni, 1p: leúŋčhiŋpi)
leháŋl [le'hãl] = tokom ovog perioda; sada, danas; onih dana, tada
lél ['lel] = ovde
lená [le'na] = ovi
lenákeča [le'naket͡ʃa] = ovoliko, ova količina (1s: lenámakeča, 1p: lenáuŋkečapi)
léuŋ ['leũ] = prema ovome; zbog ovog
leyá = reći ono što sledi, reći nešto određeno (1. l. j.: lepȟé; 1. l. m: leúŋkeyapi; 2. l. m.: lehé)
leyáya = (pridev) reći nešto određeno; (glagol) ponavljati, reći nešto često (1. l. j.: lepȟápȟe; 2. l. j.: leháhe; 1. l. m.: leúŋkeyayapi)
líla ['lila] = veoma
ló ['lo] = jeste, tako je (izražavanje potvrđivanja, muški govornik)
ločhíŋ [lo't͡ʃʰĩ] = biti gladan (1s: lowáčhiŋ, 1p: loúŋčhiŋpi)
lowáŋ [lo'wã] = pevati

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Mm
maǧá [ma'ʁa] = patka; guska
máǧa ['maʁa] = bašta
mağáksiča [ma'ʁaksit͡ʃa] = patka
mağáska [ma'ʁaska] = labud
mağášapa [ma'ʁaʃapa] = divlja guska
mahél [ma'hel] = u, unutra
maȟpíya [max'pija] = oblak, nebo
maká [ma'ka] = tvor
makȟá [ma'kˣa] = zemlja, tlo
manílkiya [ma'nilkija] = van doma, daleko od kuća ili kampova, u divljini
matúgna [ma'tugna] = rakovica (Astacoidea)
matȟó [ma'tˣo] = medved
mayá [ma'ja] = obala reke, ponor, litica
máyašle ['majaʃle] = brdski kojot
mayátȟahepiya [ma'jatˣahepija] = deo puta uz obalu reke ili pored litice, rub litice ili ponora
máza ['maza] = gvožđe
mázawakȟáŋ ['mazawa'kˣã] = n. (máza + wakȟáŋ) pištolj
míla ['mila] = nož
misúŋka [mi's̃uka] = mlađi brat (govornika - tj. "moj mlađi brat")
miyé [mi'je] = ja; ja sam
mní ['mni] = voda; ulazim

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Nn
na [na] = i
nabláȟkiyA [na'blaxkija] = otvoriti ili raširiti nešto sopstveno (kao što paun raširi svoj rep)
načhéyayA [na't͡ʃʰejaja] = rasplakati nekog šutanjem (1s: načhéyawaye, 1p: načhéyauŋyaŋpi)
nakpágiča [nak'pagit͡ʃa] = kuna
nağíyeyA [na'ʁijeja] = gnjaviti nekog, dosađivati mu, maltretirati, odvlačiti mu pažnju... (1s: nağíyewaye, 1p: nağíyeuŋyaŋpi)
naíŋš [na'ĩʃ] = ili (pokreće iŋ-ablaut; kad se brzo govori kaže se i níš ili íŋš)
nakéš [na'keʃ] = najzad, konačno, stvarno
nakúŋ [na'kũ] = takođe
nakúŋš [na'kũʃ] = takođe
napé [na'pe] = ruka
napȟá [na'pˣa] = pobeći, zbrisati, povlačiti se (kao vojska) (1s: nawápȟe, 1p: naúŋpȟapi)
natá [na'ta] = deo glave od očiju pa nagore (tzv. "koštani prozor")
nážiŋ ['naʒĩ] = stajati (1s: nawážiŋ, 1p: naúŋžiŋpi)
ní ['ni] = živeti (ne na određenoj lokaciji - bivstvovati); ako bi, ako bi moglo, želeo bih, neka bude... (izražavanje želje); (ti) idi (drugo lice jednine od "yá")
níš ['niʃ] = ti
níš-eyá ['niʃ e'ja] = i ti, ti takođe, ti isto
nuphíŋ [nu'pʰĩ] = oba
núŋpa ['nũpa] = dva

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Oo
oákaŋke [o'akãke] = stolica
ób ['ob] = sa... (više od jednom osobom)
obláya [ob'laja] = prerija, nizija
očháže [o't͡ʃʰaʒe] = vrsta, tip, fela
oglákA [og'laka] = prepričati nečiju priču, odluku; reći nečije ime; citirati; povezati nešto sa vlasnikom; pripovedati; raportirati
oháŋ [o'hã] = okej, naravno (ženski govornik)
óháŋ ['o'hã] = između
óhi ['ohi] = biti u mogućnosti da se nešto dohvati; biti dovoljno dugačak ili visok (1s ómahi)
ohíŋȟpayA [o'hĩxpaja] = upasti (u nešto) (1s: omáhiŋȟpaye)
óhiŋni, óhiŋniyaŋ ['ohĩni(jã)] = uvek
oíyokiphiya [o'ijokipʰija] = (oíyokiphi) srećno
okápsakA [o'kapsaka] = razbiti sa udarcem ili težinom
okáwiŋȟya [o'kawĩxja] = u krugu, kružeći
okíhi [o'kihi] = biti u mogućnosti (1s: owákihi, 1p: uŋkókihipi)
ókipȟA ['okipˣa] = pratiti nekoga, služiti nekome, učestovati u nečijem delu (1s: ówakipȟe)
ókiyA ['okija] = pomoći nekom; asistirati; pridružiti se nekom u poslu (naročito u žalosti, kao saučešće) (1s: ówakiye, 1p: óuŋkiyapi)
okíyakA [o'kijaka] = reći nekom, raportirati [1s: owákiyake (owákiblake), 2s: oyákiyake (oyákilake) 1p: uŋkókiyakapi]
olówaŋ [o'lowã] = pesma
ománi [o'mani] = putovati (1s: omáwani, 1p: uŋkómanipi)
opáği [o'paʁi] = 1. napuniti lulu; 2. napunjena lula (1s: owápaği, 1p: uŋkópağipi)
opȟÁ [opˣ'a] = pratiti put, reku; putovati nekim sredstvom; jahati
ópȟeya ['opˣeja] = zajedno sa, združeno
ól’ota ['ol’ota] = (broj) mnogo različitih
óta ['ota] = dosta, puno
otȟáŋiŋ [o'tˣãĩ] = raširiti (npr. vest ili trač)
ótȟaŋiŋ ['otˣãĩ] = biti vidljiv
oúŋyaŋ [o'ũjã] = živeti negde, živeti određenim životom (1s: owáuŋyaŋ)
oyás’iŋ [o'jas’ĩ] = svi
oyáte [o'jate] = narod, pleme
oyúspA [o'juspa] = zatvoriti, uloviti, zadržati, uhapsiti (1s: oblúspe, 1p: uŋkóyuspapi)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Pp
pahá [pa'ha] = brdo
pahí [pa'hi] = podići, sakupljati, pokupiti, odabrati, odabrati i podići (1s: wapáhi, 1p: uŋpáhipi)
pasnúŋ [pas'nũ] = peći nešto iznad vatre na štapu ili ražnjiću (uporedi sa "čheúŋpA") (1s: wapásnuŋ; 1p: uŋpásnuŋpi)
pispíza [pis'piza] = prerijski pas; zviždati ili cičiti (kao prerijski pas)
píško ['piʃko] = noćni soko
po [po] = označava imperativ (komandu) muškog govornika prema većem broju ljudi (više od 3) (obratite pažnju da to nije negativna naredba jer bi "-pi" i "yo" bili odvojeni sa "šni"; žene koriste "pi" i "pe")
pté ['ptɛ] = krava; govedo, goveče
ptewák’iŋ [pte'wak'̃i] = govedo za vuču, radno goveče

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Ph ph
Philámayaye [pʰi'lamajaje] = Hvala
pheží [pʰeʒ'i] = trava
phežúta n. (pheží + húta) = biljka, koren biljke; lekovito bilje
phuté [pʰu'te] = deo tela između nosa i usana, gornja usna; nos, surla ili njuška kod nekih životinja
phutéwokič’u [pʰu'tewoki͡tʃ’u] = slon

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Pȟ pȟ
pȟá ['pˣa] = 1. osnovni deo nečega, prednji deo, glava nečega; 2. ljudska ili životinjska glava (označava deo od vrata pa nagore - za razliku od "natá" koje je od očiju pa nagore); 3. nos; 4. kljun ili kresta kod ptica (mada se češće kaže "pȟásu")
pȟahíŋ [pˣa'h̃i] = bodljikavo prase
pȟesá [pˣe'sa] = kresta od petla
Pȟésa ['pˣesa] = indijansko pleme Kvapo (Quapaw - Ugahxpa)
pȟetúste [pˣe'tuste] = sitno nacepkana drva za potpalu; drvo ili štap koji je izgoreo do polovine