Fotografija

aksiomoer · Početnik Domaćeg.de

Fotografija je grafika dobijena reakcijom svjetlosti i grafike ploce, u ovom slucaju filma... pa onda fotopapira.
Graficka umjetnost, znaci mora da ima sve atribute jednog umjetnickog djela..

Jako volim Roberta Mappletropha, Herb Ritza od popularnih..

Extra fotograf po meni je Sonja Mijajlovic, zivi i radi u BG, ne znam gdje al znam da ima stavicno dobre fotografije.

Mirel123 · Početnik Domaćeg.de

Uspomena prije svega Smile

Obozavam fotografije, imam ih mali milion, uvijek se trudim sve obiljeziti fotoaparatom Smile

patie · Početnik Domaćeg.de

ja obožavam fotografiju i nadam se studirati je jednog dana:)

ajlagaribović · Početnik Domaćeg.de

sjećanja velika kao jedan dan azarobljena u tako maloj slici.slikati druge volim slikati se ne baš

ljubica1105 · Upućeni član

obozavam slikati mjesec bas je prelijep kad je pun

Charmed · Malo ~ mače ~

Annabel_Lee · **ஐ NaUgHtGeLiC ஐ**

Fotografija je tehnika digitalnog ili kemijskog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na njega pada. Riječ FOTOGRAFIJA je prvi upotrijebio Sir John Herschel, 1839. Ta riječ dolazi iz grčkog jezika i doslovce prevedeno znaci CRTANJE SVJETLOM.

Primitivni sistem zapisa svjetlom koristili su i stari Egipćani u doba faraona. Ako odemo još ranije - 3000 godina p.n.e. u Kini bilo je poznato da kroz maleni otvor u tamnoj prostoriji svjetlo ocrtava sliku na bijelom zidu iza otvora. Taj princip stvaranja slike opisao je i Aristotel u svom djelu Problematika (oko 350. godine p.n.e.) Istom tehnikom su se služili arapski znanstvenici početkom nove ere za promatranje pomrčine Sunca. 1500 godina kasnije, Leonardo da Vinci konstruirao je na ovom principu prenosivu kutiju koju nazivamo CAMERA OBSCURA.

Povijest fotografije (photography timeline)¹

1827.
Francuz Joseph Nicéphore Niépce snimio prvu fotografiju. Vrijeme ekspozicije bilo je 8 sati.

1835.
Louis Jacques Mandé Daquerre napravio prvu pozitivnu fotografiju.

1839.
Louis Jacques Daquerre predstavio javnosti fotografski proces – dagerotipiju.

1840.
Alexsandar S. Wolcott i John Johnson izumili kameru koja dagerotipiju radi u sekundama, a ne kao prije u minutama. Otvorili su i prvi fotografski studio "Daquerre Parlor" u New Yorku.

1841.
William Henry Fox Talbot patentirao prvi negativ-pozitiv proces koji je nazvao talbotipija.

1844.-1846.
William Henry Fox Talbot izdao "The Pencil of Nature", prvu knjigu s fotografijama.

1851.
Blanquart Evrard u Lilleu u Francuskoj otvorio "The Imprimerie Photographique" tvrtku za masovnu izradu fotografija.

Société Héliographique, prva fotografska organizacija osnovana u Parizu. Izdaje časopis "La Lumiére"(Svjetlo).

William Henry Fox Talbot snimio prvu fotografiju u mraku. Za osvjetljenje je koristio električne iskre. Ekspozicija je 1/100,000 dio sekunde.

1858.
Prva fotografija iz zraka snimljena iznad Pariza.

1859.
C.C.Harrison izumio Globe leću, prvi širokokutni objektiv.

Thomas Sutton izumio "Sutton", panoramski fotoaparat.

1861.
James Clerk Maxwell u Škotskoj napravio prvu fotografiju u boji pomoću aditivne metode.

1865.
John Trail Taylor upotrijebio magnezijsku prašinu za flash. Ova ishlapiva prašina proizvodila je bljesak čistog bijelog svjetla, s karakterističnim velikim oblakom bijelog dima.

1873.
Peter Mawdsley izumio fotografski papir sa želatinskom emulzijom.

1878.
Eadweard Muybridge postavio 12 fotoaparata u niz da sazna podiže li konj u galopu istovremeno sve četiri noge. Na ovaj eksperiment ga je potaknula oklada između Lelanda Stanforda i Fredricka MacCrellisha. Okladu je dobio Stanford koji je tvrdio da konj istovremeno diže sve četiri noge.

1880.
U dnevnim novinama „New York Graphic“ objavljena prva polutonska fotografija (Stephen Horgan: A Scene in Shantytown).

U Velikoj Britaniji izumljena dvooka refleksna fotokamera.

George Eastman osnovao Eastman Dry Plate Company u Rochesteru, New York.

1882.
Fotografija je prvi put elektronski emitirana.

1883.
Ottomar Anschultz izumio focal-plane zatvarač. Ekspozicije su sada moguće i do 1/1,000 dio sekunde.

1884.
Eastman izumio roll-film na papirnoj podlozi.

1888
Na tržištu se, po cijeni od 25$, pojavila prva Kodak fotokamera, Kodak No.1. U kameru je uložen roll-film. Kad se film ispuca, kamera se šalje u Kodak gdje razviju fotografije, stave novi film pa kameru pošalju natrag.

1896.
Wilhelm Conrad Roentgen otkrio je x-zrake.

1901.
B.A.Slocum patentirao samookidač.

1902.
C.C.Allen izumio zoom objektiv. Komercijalni zoom pojavio se tek 1959. s objektivom Voiglander Zoomar 36-82mm.

1906.
Prvi pankromatski film. Njegova emulzija je osjetljiva na sve boje u spektru.

1924.
Prva kamera s automatskim premotavanjem filma.

1925.
Paul Vierkotter izumio flash žarulju.

1930.
Leica predstavlja prvi sustav izmjenjivih objektiva.

1935.
The Associated Press je osmislio način prijenosa fotografija koji omogućava različitim novinama da dobiju fotografiju na dan kad je snimljena. Prva fotografija koju su istodobno primile 24 novinske agencije u svijetu je fotografija zrakoplovne nesreće u Adirondacksu .

Kodak predstavio Kodachrome, 35mm dijapozitiv color film. Osjetljivost filma je 10 ASA.

1939.
Harold "Doc" Edgerton, američki znanstvenik, usavršio elektronski flash.
Bljesak traje milijunti dio sekunde. Koristi ga u ultra brzoj i stop-motion fotografiji.

1940.
Kodak počeo upotrebljavati ASA standard za svoje filmove.

1946.
SAD je zarobljenu njemačku raketu V-2 opremio s fotoaparatom i poslao je u orbitu. Tako su nastale prve fotografije iz svemira.

1959.
Afga predstavlja Optimu, prvu potpuno automatsku kameru za amatersku upotrebu.

1960.
Konstruiran Calypso (kasnije nazvan Nikonos), kamera za podvodno snimanje.

1962.
Konstruiran TelStar, prvi međunarodni komunikacijski satelit, koji je fotografiju prenio preko Atlantika.

1965.
Honeywell Auto Strobonar, prva flash jedinica sa senzorom koja mjeri svjetlo reflektirano od objekta, te tako kontrolira ekspoziciju flasha.

Konstruiran Topcon Super D, prvi SLR fotoaparat s TTL-mjerenjem

1969.
Bell laboratoriji razvijaju CCD (Charge-Coupled Device) tehnologiju.

1976.
Canon predstavlja Canon AE-1(Auto-Exposure#1), prvi 35mm SLR s ugrađenim mikroprocesorom.

1978.
Konica predstavila Konica C35AF, prvu point-and-shoot fotokameru s autofokusom.

1980.
Sony predstavio prvu video kameru sa CCD čipom.

1981.
Sony predstavio prvu elektroničku kameru Mavica (Magnetic Video Camera) koja snima i pohranjuje fotografije na mali magnetski disk. Slike se mogu gledati na monitoru ili televizoru.

1983.
Microsoft razvija bitmap (BMP) file.

1986.
Aldus Corporation razvija TIFF (Tagged Image File Format).

Fuji predstavio QuickSnap, jednokratnu fotokameru.

1987.
Kodak razvio megapikselni CCD čip koji ima 1,4 miliona pixela

1988.
Razvijen JPEG (Joint Photographic Experts Group).

1990.
Adobe lansira Photoshop 1, profesionalni grafički program za Mac korisnike.

Predstavljen Logitech Fotoman, prvi digitalni fotoaparat koji je mogao snimati samo crno bijele fotografije.

1991.
Kodak predstavio DCS-100 (Digital Camera System), koji se sastoji od Nikon F3 tijela i velikog digitalnog dodatka.

1995.
Casio QV-10, prva digitalna kamera s ugrađenim LCD displejem.

1998.
Predstavljena prva megapikselna kamera.

(preuzeto sa www.svijetfotografije.com)

Annabel_Lee · **ஐ NaUgHtGeLiC ஐ**

Ratna fotografija

Fotografska dokumentiranje rata započela je ubrzo nakon izuma fotoaparata.

Unajmljen od izdavača Thomas Agnew & Sons i sa vladinom dozvolom za fotografiranje, 1855 god., Englez Roger Fenton se ukrcava na brod s namjerom da snimi krimski rat. Po krimskim ratnim područjima kretao kolima punim fotografske opreme (U kola je smjestio pet fotoaparata, 700 staklenih ploča, kemikalije, peć, šator, alate, 36 kovčega, pa čak i krevet za sebe).

Roger Fenton smatra se prvim ratnim fotografom. Uspio je snimiti oko 360 ratnih fotografija. Dobivene fotografije dale su prilično iskrivljenu predodžbu o ratu koje prikazuju britanske oficire i vojnike u rovovima, šatorima ali bez prikaza ratnih strahota ili kolere koja je tada harala ratištem.

Razlog tomu je ograničenost fotoopreme (ne mogućnost snimanja pri brzim ekspozicijama i glomaznost opreme. Zbog visokih temperature kolodij koji se nanosi na ploče bi se brzo osušio te je Fenton mogao samo raditi između svitanja i 10 sati ujutro. Drugi razlog je izričita naredba izdavača i Britanske vlade da ne smije fotografirati prizore krvoprolića i mrtvih ljudi da se ne bi uznemirila javnost.

Titula 'prvog' ratnog fotografa pripada Talijanu Félice Beatu, naturalizirani Englez koji je pokrivao mnoge sukobe, od Krimskog do Drugog Opijumskog Rata u Kini i ratova u Africi.

Dok Fenton nije fotografirao mrtve ljude i razaranja, Beato je čak i postavljao scene za fotografiranje. Poslije osvajanja Secundre Bagh Palače u Lucknowu od strane Britanaca, po dvorištu palače rasipao je gomilu ljudskih kostiju i fotografirao. Rekreirao je britanski pokolj 1,800 Sepojskih branitelja. Tabu prikazivanja „svojih“ mrtvih ostao je netaknut: kosti su pripadale neprijatelju koji je prikazan kao inferioran, poganski, čak i nedostojan da ga se pokopa. Sličnu scenu fotografirao je u tvrđavi Taku u Kini, gdje je neprijateljske leševe fotografirao bez imalo grižnje savjesti.

Premda je Roger Fenton prvi fotografski dokumentirao ratne sukobe, Mathew Brady koji je dokumentirao Američki Građanski Rat (1861-1865), bio je možda jedan od najvećih fotodokumentarnih fotografa.

Procjenjuje se da je tokom Američkog Građanskog Rata bilo oko 1.500 fotografa, ali Mathew Brady je bio najpoznatiji. On nije snimao fotografije koje nose njegovo ime nego je uposlio i opremio 20-tak fotografa koji su snimili oko 30,000 negativa do 1865 godine čineći najfotografiranijim ratom tog doba. Zamisao je bila prodaja fotografija novinama ali prvenstveno širokim masama.

Mada su ljudi cijenili njegov rad nisu htjeli podsjetnike na rat i strahote, u financijskom smislu Brady je propao. Brady je investirao bogatstvo u posao, ali morao je proglasiti bankrot 1870. godine. Američki Kongres je 1875. godine otkupio za 25.000$ njegove negative i fotografije iz Građanskog Rata, a pretpostavlja se da je potrošio oko 100,000$ na dokumentiranje Građanskog Rata. Većina Brady-ijeve ogromne kolekcije može se vidjeti u kongresnoj zgradi u Washingtonu.

Kao i prijašnji ratovi, u Meksiku i na Krimu gdje su nastale mnogobrojne fotografije, ipak veličina pokrivenosti Građanskog Rata značila je da budući ratni sukobi biti pokriveni do krajnosti, čineći press fotografe bitnim sudionicima.

Stereofotografija
Autor: Goran Katić

Od 2. st.pr.n.e. zna se da oba oka ne registriraju sasvim iste slike i da tek kombinacijom oba dobivamo osjećaj trodimenzionalnosti. Taj fenomen, poznat kao stereo vid, potječe od činjenice da su ljudske oči razmaknute oko pet centimetara jedna od druge.

Sir Charles Wheatstone je 1832. god. primijetio da dva crteža gledana iz dvije neznatno udaljene točke, umjetno stvaraju privid trodimenzionalnosti. Stvara napravu od ogledala i prizmi koja simulira učinak čovječjeg vida. Naziva ju stereoskop te postaje utemeljitelj stereoskopije.

Tijekom 1840-tih David Brewster nastavlja istraživanja te izrađuje prvu praktičnu napravu za gledanje stereo fotografije. 1847. god. predstavlja svoj izum Kraljici Viktoriji na Svjetskoj Izložbi u Londonskoj Kristalnoj Palači. Njezino oduševljenje za realistične stereofotografije populariziralo je tu vrstu fotografije.

Najčešći motivi stereofotografije su bili pejzaži jer prirodna perspektiva još je više pojačavala 3D efekt. Socijalni utjecaj stereofotografije je bio izvanredan. Na vrhuncu svoje popularnosti, od 1860 do 1920, predstavljala je glavnu obiteljsku zabavu.

Kompanije u Americi i Europi izrađivale su milijune stereo fotografija, od prikaza piramida, ulica Pariza te nezaboravnih scena iz Američkog građanskog rata i Prvog Svjetskog Rata. Mada je popularnost počela jenjavati početkom 1900-te predstavljanjem jednostavnih i jeftinih foto-kamera poput Kodak Brownie, i popularizacijom filma, stereo fotografija nije nikada potpuno izumrla.

Kodak i druge kompanije su proizvodile stereokamere još do 1950-60-tih godina.

(preuzeto sa www.svijetfotografije.com)

Annabel_Lee · **ஐ NaUgHtGeLiC ஐ**

Vrhunci fotografije

Od izuma fotografije, ljudi su pokušavali napraviti stvari na nove načine koje ljudsko oko nije moglo zabilježiti: od ubrzavanja vremena do usporavanja da bi vidjeli kako neke stvari funkcioniraju ili da neke predmete koji su presitni ili predaleko učine vidljivima našim očima.

Kao što je ultraljubičasto svjetlo ili putanja metka, pa do insekata. Neminovno nakon izuma i napretka tehnologije( povećanje brzine okidanja, bolji objektivi) fotografija se našla vrlo korisnom u znanosti.

Ali u svemu tome počelo sa okladom između Lelanda Stanforda i Fredricka MacCrellisha koji nije vjerovao da li konj tokom punog galopa diže sve četiri noge u zrak ili jedna ipak ostaje na zemlji. Oklada je iznosila oko $25.000, što je za to vrijeme bilo veliko bogatstvo. Mada nema dokaza da ikad isplaćena. Da bi pobijedio u okladi Stanford se obratio Muybrigdeu, koji je pristao i kasnije organizirao snimanje konjske utrke u Sacramentu.

Uz tadašnje korištenje mokrih ploča, minimalna ekspozicija trajala je nekoliko sekundi, su te ploče bile beskorisne. Prvi testovi su dali loše rezultate,od blijedih i neoštrih fotografija te nemogućnosti da postigne dovoljnu brzinu okidanja. Nakon par godina nastavio je pokuse na farmi Palo Alto.

Oprema se sastojala od 12 fotoaparata postavljenih u nizu i nasuprot bijelog zida. Bijeli zid je bio osvijetljen od jarkog sunca da dobije dovoljnu blendu za snimanje. Svaka kamera je bila posebno konstruirana tako da je okidač bio povezan sa trakom koja je prelazila preko staze.

Konj je prelaskom polomio trake, te su se okidači aktivirali. Već druga fotografija dokazuje da je Leland Stanford bio u pravu.

Nakon samo deset godina snimljen je prvi fotofiniš.

Uspješnost eksperimenta, naveo je Muybridgea na daljnja istraživanja , te je usavršio brzinu zatvarača i izumio projektor koji je nazvao „Zoogyroscope“, ali u proljeće 1881. god. mijenja naziv u „Zoopraxiscope“, no instrument je bio nepraktičan i nikad nije bio usavršen.

Zbog upornosti pionira fotografije uskoro su izumitelji poput Edisona, Mareya, Friese-Greena i najzaslužnijih braće Lumiére započeli novu eru – kinematografija.

http://www.svijetfotografije.com/hrv/povijest/zracna-fotografija/ (pogledajte te fantastichne fotografije)

perakojot013 · Dobro upućeni član

Moj tata se bavio fotografijom, slikao, izradjivao crno-bele slike, cak je pravio i razglednice od tih slika, ali nista profesionalno, nego vise amaterski. Ja nisam povukla fasciniranost fotografijom u toj meri, ali volim lepe slike. I mogu se sloziti da slika govori vise nego hiljadu reci.

marikris · Početnik Domaćeg.de

moj frend se isto bavi fotkanjem pejzaža.

Ivankamaza · **~Ljubav i Snovi~**

Moje omiljene fotografije...