www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Dogodilo se na današnji dan.....
Strana prethodna  1, 2, 3, ... 42, 43, 44  sledeća
Pređite na stranu broj:  
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Vesti ~
::  
Autor Poruka
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Pon Jan 14, 2013 7:58 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 13. januar


1691. - Umro DŽordž Foks, osnivač Društva prijatelja, verske zajednice Kvekera.

1842. - Prilikom povlačenja iz avganistanskog grada Kabula, britanske trupe od 9.000 vojnika masakrirane su u Kiber Pasu.

1854. - Japanski šogun Tokugava potpisao prvi trgovinski ugovorkojim su za SAD otvorene neke japanske luke.

1898. - Francuski pisac Emil Zola pod naslovom 'Optužujem' objavio u listu 'L'oror' otvoreno pismo predsedniku Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa, koji je na procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Nemačkoj.

1906. - Umro ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, jedan od pionira rado-tehnike, izumitelj antene.

1910. - Emitovan prvi radio-prenos opere uživo iz njujorške 'Metropoliten opere', Leonkavalovi 'Pajaci' i Maskanjijeva 'Kavalerija rustikana'.

1915. - U gradu Avecano u centralnoj Italiji u zemljotresu jepoginulo 30.000 ljudi.

1935. - Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Lige naroda upravljala Francuska, ubedljivom većinom izglasano pripajanje Nemačkoj.

1941. - Umro irski pisac DŽejms DŽojs, koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana i primeni toka svesti dao nov pravac modernoj književnosti.

1963. - U vojnom udaru ubijen prvi predsednik Togoa Silvanus Olimpio i vojska je na vlast dovela Nikolasa Granickog, koji je od 1961. bio u izbeglištvu.

1972. - Vojska je u Gani zbacila civilnu vladu predsednika Edvarda Akufa Ada, a vlast je preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong.

1977. - Umro francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo, dobitnik Zlatnog lava za film 'Kej Orfevr' i Zlatne palme za film 'Misterija Pikaso'.

1985. - Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno.

1991. - Na svetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert jugoslovenski vaterpolisti osvojili zlatnu medalju. Jugoslavija je prvi put postala prvak sveta u vaterpolu u Madridu 1987.

2001. - U Beogradu umro jugoslovenski književnik Branko V.Radičević. Pesnik, romansijer, novinar i dečiji pisac objavio je oko 70 knjiga.

2001. - U zemljotresu u Salvadoru poginula 701 osoba i 3.883 je ranjeno, a 160.598 stambenih objekata je uništeno, ozbiljno oštećeno ili zatrpano zemljom.

2002. - U Beogradu u 78. godini umro srpski književnik Antonije Isaković, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992.

2002. - Na Kubi umro Gregorio Fuentes, kapetan broda Ernesta Hemingveja, koji je bio inspiracija američkom piscu za roman 'Starac i more'.

2003. - Avganistan ratifikovao rimski sporazum o osnivanju Medjunarodnog krivičnog suda, čime je otvoren put za ekstradicije i sudjenja za ratne zločine i kršenje ljudskih prava u toj zemlji.


 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Pon Jan 14, 2013 7:59 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 14. januar


- Danas je prvi dan Nove godine prema Julijanskom kalendaru, kojeg se pridržavaju Srpska, Ruska, Gruzinska crkva i nekoliko malih pravoslavnih crkava, četiri stare patrijaršije (Vaseljenska, Jerusalimska, Antiohijska i Aleksandrijska) i svi svetogorski manastiri. Posle Drugog svetskog rata, kod nas je pod komunističkim režimom Josipa Broza proslava Pravoslavne nove godine (ili Srpske nove godine, kako se u narodu češće kaže) dugo bila praktično zabranjena i proslavljana je samo krišom. Kafane su obično zatvarane 13. januara u 23.00 časa, katkad i uz intervenciju milicije, a prvi put posle rata Srpska nova godina javno je proslavljana 1992. U noći između 13. i 14. januara prema Gregorijanskom kalendaru, kod Srba je običaj da se u krugu porodice i prijatelja dočekuje Nova godina i na trpezu iznese od Božića sačuvana glava pečenice i plećka, pola česnice, božićnja sveća i slama.

- Danas je Sveti Vasilije Veliki. Sveti Vasilije, arhieiskop kesarijski, rođen je u vreme cara Konstantina. Još dok je bio nekršten, školovao se u Atini i bio je vrlo obrazovan jer je petnaest godina učio filozofiju, retoriku, astrologiju i ostale nauke toga vremena. Školski drugovi bili su mu Grigorije Bogoslov i Julijan - kasnije car odstupnik. U zrelim godinama krstio se na reci Jordanu zajedno sa svojim bivšim učiteljem Evulom. Postavši čvrst pobornik pravoslavlja, luča moralne čistote i verske revnosti, ovaj umni bogoslov s pravom se naziva Veliki. Živeo je samo pedeset godina, ali je bio čvrsti stub Crkve i njen revnosni strojitelj. Deset godina je služio kao episkop Kesarije kapadokijske, a nazivan je i pčelom crkve Hristove. Sačuvana su mnogobrojna dela ovog oca Crkve, bogoslovska, kanonska, apologetska, kao i služba nazvana po njegovom imenu. Ta služba služi se deset puta u godini, i to uoči Božića, 14. januara (1. januara po starom kalendaru), uoči Bogojavljenja, u sve nedelje Časnog posta, osim Cvetne, na Veliki četvrtak i na Veliku subotu. Sveti Vasilije mirno se upokojio i preselio u carstvo Hristovo 14. januara (1. januara po starom kalendaru) 379. godine.


1742. - Umro engleski astronom i geofizičar Edmund Halej, direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, po kojem je dobila naziv Halejeva kometa.

1784. - SAD ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je i formalno okončan Američki rat za nezavisnost.

1809. - Engleska i Španija sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona I.

1826. - U Pešti osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića [Miloš Svetić] i uz pomoć bogatih srpskih trgovaca iz Pešte i Budima.

1840. - U kneževini Srbiji za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvetitelja i zaštitnika školstva svetog Savu.

1867. - U okviru balkanskih nacionalno-oslobodilačkih saveza protiv Otomanskog carstva, srpska vlada sklopila s Bugarskim revolucionarnim komitetom u Bukureštu sporazum o stvaranju zajedničke države koja bi se zvala Bugaro-Srbija ili Srbo-Bugarska, a za vladara je bio predviđen srpski knez Mihailo Obrenović.

1892. - Rođen srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa 'Živa antika'.

1897. - Rođen srpski istoričar Vasa Čubrilović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti.

1898. - Umro engleski pisac i matematičar Luis Kerol, autor fantastičnih bajki 'Alisa u zemlji čuda' i 'Alisa s onu stranu ogledala'.

1907. - Zemljotres razorio grad Kingston na Jamajci i usmrtio oko 1.000 ljudi.

1941. - Rođen slovenački političar i državnik Milan Kučan, predsednik Slovenije u presudnim trenucima raspada SFR Jugoslavije [1991].

1943. - U Kazablanki počela konferencija lidera savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu Ruzvelta, Čerčila i De Gola.

1953. - Narodna skupština FNR Jugoslavije izglasala ustavni zakon kojim je uvedeno društveno vlasništvo i samoupravljanje proizvođača.

1957. - Umro Hemfri Bogart, jedan od najpopularnijih američkih filmskih glumaca pedesetih godina.

1969. - Lansiran sovjetski vasionski brod 'Sojuz 4' s kosmonautom Vladimirom Šatalovim, dan kasnije 'Sojuz 5' u kojem su bili Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev u Jevgenij Krunov. Dva borda su se potom spojila, kosmonauti Jelisejev i Krunov prešli su u 'Sojuz 4'. To je bilo prvo spajanje vasionskih brodova s ljudskom posadom u zemljinoj orbiti.

1991. - Umro srpski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti.

2003. - U najvećim demonstracijama u tursko-kiparskoj istoriji desetine hiljada ljudi u Nikoziji zahtevalo kraj višedecenijske izolacije.
 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Uto Jan 15, 2013 6:04 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 15. januar


1535. - Engleski kralj Henri VIII preuzeo je vrhovno poglavarstvo nad crkvom prema povelji koju je prethodno usvojio engleski parlament.

1559. - Elizabet Tjudor, ćerka Henrija VIII i Ane Bolen, krunisana je u Vesminsterskoj katedrali u Londonu kao Elizabet I, jedan od najznačajnijih vladara u istoriji Engleske. Na presto je stupila posle smrti kraljice Meri I.

1582. - Poljska i Rusija su, uz posredovanje pape Grgura XIII, potpisale mirovni ugovor kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltičko more.

1804. - Janjičarske starešine, dahije, koji su 1801. uzurpirali vlast u Beogradskom pašaluku, počeli su 'seču knezova' u pokušaju da spreče pobunu srpskog naroda protiv janjičarskog zuluma. Oni su na prevaru uhvatili i pogubili oko 70 najuglednijih srpskih knezova, viđenih ljudi i sveštenih lica, među kojima Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima i Hadži-Đeru. Taj tragični događaj ubrzao je izbijanje Prvog srpskog ustanka.

1906. - Rođen je grčki brodovlasnik Aristotel Onazis, jedan od prvih brodovlasnika u svetu koji je počeo gradnju brodova-tankera za prevoz nafte, na čemu je stekao ogromno bogatstvo. Poznat je i po dugogodišnjoj ljubavnoj vezi s čuvenom operskom pevačicom Marijom Kalas i po ženidbi sa Žaklinom Kenedi, udovicom bivšeg predsednika SAD DŽona Kenedija koji je 1963. ubijen u Dalasu.

1908. - Rođen je američki fizičar mađarskog porekla Eduard Teler. Radio je u atomskoj laboratoriji u Los Alamosu i smatra se izumiteljem američke hidrogenske bombe.

1910. - Francuski Kongo postao je sastavni deo Francuske Ekvatorijalne Afrike.

1912. - Tokom italijansko-turskog rata [1911-12] prvi put subačeni iz aviona propagandni leci.

1918. - Rođen je Gamal Abdel Naser, predsednik Egipta od 1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavereničke organizacije 'slobodni oficiri' i inicijator udara u julu 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk I. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju.

1919. - U Berlinu su posle neuspelog ustanka ubijene vođe nemačkog radničkog pokreta Roza Luksemburg i Karl Libkneht.

1929. - Rođen je američki baptistički sveštenik Martin Luter King, borac za građanska prava. U borbi za ravnopravnost Crnaca u SAD koristio je gandijevske metode nenasilja i građanske neposlušnosti. Ubijen je 4. aprila 1968. u Memfisu pred početak promocije 'Kampanje siromašnih', koju je pokrenuo početkom te godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964.

1943. - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu potisnule Japance s pacifičkog ostrva Gvadalkanal i time zaustavili njihovo napredovanje prema Australji.

1971. - Predsednici Egipta i Prezidijuma Vrhovnog sovjeta S S S R Anvar el Sadat i Nikolaj Podgorni svečano su otvorili Asuansku branu na reci Nil. Radovi na tom kapitalnom objektu hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali su 11 godina.

1973. - Izraelski premijer Golda Meir je u Vatikanu razgovarala s papom Pavlom VI, koji je tom prilikom rekao da podržava međunarodni status Jerusalema. To je bio prvi susret jednog predsednika vlade jevrejske države s poglavarom rimokatoličke crkve.

1992. - Evropska zajednica je priznala bivše jugoslovenske republike Sloveniju i Hrvatsku kao nezavisne države.

1993. - SAD su naredile pomorsku blokadu Haitija, uz obrazloženje da talas izbeglica iz te zemlje može dovesti do 'masovnog gubitka života u moru'.

1998. - Inauguracija Mila Đukanovića za predsednika Crne Gore izazvala je burne proteste pristalica bivšeg predsednika Momira Bulatovića, vođe promiloševićeve struje u Crnoj Gori. Taj dogadjaj označio je ozbiljan rascep u jugoslovenskoj vladajućoj nomenklaturi. Predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević nikada nije priznao pobedu Đukanovića, što je saveznu državu dovelo u stanje provizorijuma, koje se održalo i nakon odlaska Miloševića s vlasti u oktobru 2000.

1999. - U selu Račak na Kosovu pronadjena su tela 45 Albanaca, začije su ubistvo optužene srpske snage bezbednosti. Iako ekspertiza finskih patologa koje je angažovala Evropska unija nije dokazala da se radi o masakru nad civilima, ovaj dogadjaj je presudno uticao na donošenje odluke o bombardovanju Jugoslavije od strane NATO 1999.

2000. - U predvorju hotela 'Interkontinental' u Beogradu ubijen je Željko Ražnatović Arkan vođa paramilitarnih jedinica u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, lider Stranke srpskog jedinstva. Ražnatović je bio optužen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.

2001. - Senat Kambodže doneo je zakon o formiranju tribunala, sastavljenog od kambodžanskih i medjunarodnih sudija, koji će suditi liderima Crvenih Kmera za zločine počinjene tokom njihove vladavine od 1975. do 1979, kada je umrlo od gladi, bolesti ili bilo ubijeno oko 1,7 miliona Kambodžanaca.

2001. - Umro je Leo Marks, šef kriptografa britanskih specijalnihsnaga tokom Drugog svetkog rata, koji je unapredjenjem sigurnosti ratnih šifara spasao živote mnogih tajnih agenata.

2002. - Hrvati su obeležili 10 godina medjunarodnog priznanja nezavisnosti njihove države, izrazivši žaljenje zbog krvoprolića tokom ratova 90-tih godina, ali i ubedjenje da su bili u pravu što su se izdvojili iz Jugoslavije.

2004. - Novčanice na kojima je odštampan lik bivšeg iračkog predsednika Sadama Huseina prestale su da važe kao sredstvo plaćanja u Iraku. Nova zvanična valuta u toj zemlji postao je američki dolar.

2006. - Umro je kuvajtski emir, šeik Džaber Al Sabah [80]. Zanovog šefa države imenovan je prestolonaslednik, šeik Saad Al Aabdulah Al Sabah.
 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Sre Jan 16, 2013 6:16 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 16. januar


1547. - U Moskvi je za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV Vasiljevič. Poznat je po veoma značajnim reformama u Rusiji, ali i okrutnosti prema bojarima koju je primenjivao u nastojanju da centralizuje vlast i zbog ubistva vlastitog sina zbog čega je dobio naziv Grozni. Osnovao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom, 1584. podigao je grad Arhangelsk. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, a potom je pripojio Sibir.

1778. - Francuska je priznala nezavisnost SAD tokom Američkog rata za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave. U februaru iste godine u Parizu je potpisan sporazum o savezu u tom ratu, a hiljade dobrovoljaca krenulo je da pomogne Amerikancima, među kojima i Lafajet, Sen Simon, Košćuško.

1794. - Umro je engleski istoričar Edvard Gibon, autor dela 'Opadanje i propast Rimskog carstva', koje se smatra jednim od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.

1864. - Austrija i Pruska uputile su ultimatum Danskoj zahtevajući da povuče ustav po kojem su pokrajine Šlezvig i Holštajn postale sastavni deo Danske. U ratu koji je usledio Danci su poraženi, a sporna vojvodstva potpala su pod zajedničku upravu Pruske i Austrije.

1908. - U Beogradu je otvoren hotel 'Moskva', podignut na mestu kafane 'Velika Srbija'. Zgradu su projektovali arhitekta Jovan Ilkić i grupa arhitekata iz Sankt Peterburga.

1920. - U SAD je stupila na snagu prohibicija, zakonska zabrana proizvodnje i prodaje alkohola.

1927. - Umro je srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije i Geografskog društva u Beogradu. Predsednik Srpske kraljevske akademije od 1921. do smrti i počasni doktor više inostranih univerziteta i akademija, predsednik teritorijalne komisije na Mirovnim pregovorima u Versaju.

1945. - Pobedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija okončana je nemačka ofanziva u Ardenima, u Belgiji. Nemci su u toj operaciji izgubili 220.000 vojnika [110.000 zarobljih], savezničke snage 77.000 [21.000 zarobljenih].

1957. - Umro je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najznačajnijih u 20. veku. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku gde je organizovao i simfonijski orkestar.

1969. - U centru Praga češki student Jan Palah izvršio je samoubistvo spaljivanjem u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju su, po nalogu Sovjetskog Saveza, izvršile članice Varšavskog ugovora u avgustu 1968.

1969. - Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima 'Sojuz 4' Vladimir Šatalov i 'Sojuz 5' Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev i Jevgenij Krunov su prvi put u istoriji spojili dve letilice s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

1979. - Šah Irana Reza Pahlavi je napustio zemlju pod pritiskom sledbenika ajatolaha Homeinija koji su potom preuzeli vlast.

1987. - Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang podneo je ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire. Funkciju generalnog sekretara Partije preuzeo je Džao Cijang.

1991. - SAD i zapadni saveznici započeli su u Zalivskom ratu operaciju 'Pustinjska oluja' masovnim vazdušnim udarima po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu, 19 časova posle isteka ultimatuma UN Bagdadu.

1993. - U opkoljenom Sarajevu, koje je već mesecima bez struje i vode, poginulo je osam, a ranjeno 19 ljudi od eksplozije granate koja je pala na mesto gde su ljudi čekali u redu za vodu.

1996. - Premijer Rusije Anatolij Čubajs, tvorac programa privatizacije, podneo je ostavku.

1998. - U eksploziji metana u rudniku 'Soko' u Čitluku kod Sokobanje poginulo je 29 rudara.

2000. - Za predsednika Čilea izabran je Rikardo Lagos. On je prvi predsednik socijalista posle svrgnutog Salvadora Aljendea, koga su 1973. ubili pučisti predvođeni generalom Augustom Pinočeom.

2001. - U pokušaju državnog udara u Demokratskoj Republici Kongo [Zair] ubijen je predsednik Loran Dezire Kabila, a dužnost predsednika preuzeo je njegov sin Žozef. Kabila je na vlast došao u maju 1997. godine posle pobune, koju su podržale Uganda i Ruanda, protiv tadašnjeg diktatora Mobutua Sese Sekoa.

2001. - U Ljubljani je umro Sergej Krajger, poznati slovenački i jugoslovenski političar iz vremena komunizma. Bio je član Predsedništva SFR Jugoslavije od 1970. i predsednik Predsedništva od maja 1981. do maja 1982.

2002. - Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio sankcije protiv terorističke mreže Al Kaida i ostataka Talibana u Avganistanu i van te zemlje.

2003. - Iz svemirskog centra Kenedi na Floridi, lansiran je šatl 'Kolumbija'. Neposredno pred sletanje na Floridi [1. februar] posle 16-dnevne misije, šatl se raspao u plamenu iznad Teksasa. Poginulo je svih sedam astronauta, među kojima je bio i prvi izraelski astronaut Ilon Ramon.

2004. - Vrhovni sud Španije podržao je zabranu radikalne baskijske separatističke partije Batasuna, za koju se dugo veruje da predstavlja političko krilo oružane baskijske terorističke grupe ETA. Batasuna je prva partija koja je od 1975. godine zabranjena u Španiji.

2005. - Na izborima u Hrvatskoj predsednik Stjepan Mesić osvojio je, u drugom izbornom krugu, novi petogodišnji mandat.
 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Čet Jan 17, 2013 6:07 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 17. januar


395. - Umro je romejski [vizantijski] car Flavije Teodosije I, nazvan Teodosije Veliki, koji je vladao Romejom od 379. do 392, kad je obnovio celovito Rimsko carstvo, postavši njegov poslednji vladar. Pre dolaska na presto, istakao se kao vojskovodja u ratovima protiv Pikta, Škota, Alemana i Sarmaćana i rimski car Flavije Gratijan ga je u januaru 379. proglasio savladarem, prepustivši mu vlast u istočnom delu carstva. Stupivši na presto, za razliku od prethodnika nije uzeo titulu pontifeksa maksimusa [vrhovni čuvar starih rimskih kultova]. Ubrzo je izgradio snažnu armiju, konsolidovao prilike na nemirnom Balkanskom poluostrvu i uspostavio primirje s Vizigotima, u leto 381. je sazvao Drugi vaseljenski sabor u Konstantinopolju, a u februaru 391. je zabranio paganske obrede i proglasio hrišćanstvo jedinom zvaničnom religijom. Posle pregovora s Persijom, s kojom se sporio za prevlast u Jermeniji, mirovnim ugovorom je uspeo da za dug period čvrsti istočne granice carstva. Pred kraj vladavine je odlučio da vlast u Istočnom rimskom carstvu preda starijem sinu Arkadiju, a u Zapadnom mladjem Flaviju Honoriju. Zapadno carstvo je zbacivanjem poslednjeg rimskog cara Romula Avgustula 476. srušio germanski vodja Odoakar, a Istočno Turci 1453. zauzimanjem Carigrada, kad je ubijen poslednji romejski car Konstantin XI Dragaš.

1377. - Papa Grgur XI je obnovio sedište rimokatoličkih poglavara u Rimu, posle 'vavilonskog ropstva' papa u Avinjonu od 1309, koje je bilo posledica ponižavajućeg poraza pape Bonifacija VIII 1303. u sukobu s francuskim kraljem Filipom IV Lepim, posle pokušaja vatikanske kurije da papskoj vlasti potčini svetovne vladare.

1601. - Španska prestonica premeštena iz Madrida u Valjadolid.

1706. - Rodjen je američki političar i fizičar Bendžamin Frenklin, borac za američku nezavisnost, jedan od tvoraca 'Deklaracije o nezavisnosti', koji je pronalaskom gromobrana postao svetski poznat. Bio je i štampar, knjižar, novinar, guverner Pensilvanije, poslanik u Londonu i Parizu, član Kraljevskog društva u Londonu. Osnovao je prvu javnu čitaonicu u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i 'Akademiju' koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet. Učestvovao je u pisanju ustava SAD. Dokazao je postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, pronašao gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje. Dela: 'Novi eksperimenti i opažanja o elektricitetu', 'Život Bendžamina Frenklina'.

1773. - Engleski moreplovac Džejms Kuk je brodom 'Rezolušn' prvi prešao Antarktički krug.

1820. - Rodjena je engleska književnica irskog porekla Ana Bronte, najmladja od triju sestara spisateljica. Dela: romani 'Agnes Grej', 'Stanarka Vajldfel Hola'.

1863. - Rodjen je engleski državnik Dejvid Lojd Džordž, nekoliko puta premijer Velike Britanije, koji je 1911. ograničio vlast Gornjeg doma Parlamenta. Pripadao je levom krilu Liberalne partije, kasnije njen šef. Od 1906. do 1911. je utemeljio englesko radničko zakonodavstvo: osmočasovni rad za teže poslove, penzija, pomoć u slučaju bolesti, povrede na radu i nezaposlenosti.

1876. - Umro je srpski slikar Pavle Simić, koji je najviše radio ikonostase, uglavnom u Vojvodini. Zapažen je i po istorijskim kompozicijama 'Ilija Birčanin predaje harač', 'Hadži-Ruvim', 'Hadži-Djera', 'Nemanjina smrt', 'San sv. Save' i portretima 'St. Jovanović', 'J. Probojčević', 'Milica Stojadinović Srpkinja', 'Žena s belim okovratnikom'.

1880. - Rodjen je američki filmski režiser kanadskog porekla Mikal Sinot, poznat kao Mak Senet, jedan od najznačajnijih autora burlesknih komedija u periodu nemog filma. Promovisao je niz glumaca, uključujući Čarlija Čaplina.

1912. - Ekspedicija engleskog istraživača, pomorskog kapetana Roberta Skota je stigla na Južni pol, mesec dana posle ekspedicije Norvežanina Ruala Amundsena. Skot i preostala četiri člana njegove ekspedicije su umrli od gladi i hladnoće pri povratku s Južnog pola.

1919. - Poljski kompozitor Ignaci Jan Paderevski, pijanista svetskog glasa, postao je prvi premijer republike Poljske, uspostavljene posle završetka Prvog svetskog rata umesto marionetske kraljevine koju su 1916. stvorile Centralne sile. Ubedio je predsednika SAD Vudra Vilsona da u svoj plan od '14 tačaka', koji je postao osnov Versajskog mirovnog ugovora, unese odredbu o nezavisnosti Poljske.

1936. - Nacistički glavešina Jozef Gebels je poručio Nemcima: 'Možemo opstati bez butera, ali ne bez topova. Ako budemo napadnuti, jedino se možemo odbraniti topovima, ne buterom'.

1938. - Jugoslovenski premijer Milan Stojadinović sastao se u Berlinu s vodjom nacističke Nemačke Adolfom Hitlerom, koji mu je obećao integritet države, suprotstavljanje austrijskoj restauraciji, savez protiv boljševizma i madjarskog revanšizma i da neće stvarati savez s Italijom opasan za Jugoslaviju. Hitler je zauzvrat je tražio saradnju sa Silama osovine.

1942. - Rodjen je američki bokser afričkog porekla Kasijus Klej, poznat kao Muhamed Ali, jedini koji je triput osvajao titulu prvaka sveta u teškoj kategoriji.

1944. - Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu kod Monte Kasina počele proboj nemačke 'Gustavljeve linije' duž najvišeg dela Apeninskog poluostrva. Potom je u žestokim borbama razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog monaškog reda Sveti Benedikt od Nursije.

1945. - Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila Varšavu, više od pet godina posle pada glavnog grada Poljske u ruke nemačkih nacista.

1959. - Stvaranjem unije republika Senegal i Francuski Sudan doneta je odluka o osnivanju federalne države Mali, koja je stupila na snagu u aprilu 1959.

1961. - Ubijen je kongoanski državnik Patris Lumumba, bivši premijer Konga, tvorac nezavisnosti zemlje i heroj 'crne Afrike'. Prema nalogu samoproglašenog predsednika Katange Moiza Čombea - koji je pokušao da tu rudama izuzetno bogatu provinciju otcepi od Konga, u dosluhu s vlasnicima velikih zapadnih kompanija, poslovno veoma zainteresovanim za takav poduhvat - ubili su ga beli plaćenici. Lumumba je protivustavno smenjen s položaja predsednika vlade 5. septembra 1960, a 1. decembra je otet.

1964. - Umro je srpski slikar Đordje Andrejević Kun, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pre Drugog svetskog rata je najviše slikao prizore socijalne stvarnosti i društvenog revolta, a kao učesnik gradjanskog rata u Španiji od 1936. do 1939. i Narodnooslobodilačke borbe od 1941, ratne prizore. Radio je velike kompozicije, portrete, mrtve prirode i figure, crteže, gravire, grafičke mape ['Krvavo zlato', 'Za slobodu', 'Partizani'].

1966. - Iznad Španije su se sudarili američki bombarder 'B-52' i teretni avion za snabdevanje gorivom, pri čemu je poginulo osam ljudi, a bombarder je prinudjen da u Atlantski okean baci hidrogensku bombu, koja nije eksplodirala.

1991. - Vazduhoplovstvo SAD i zapadnih saveznika je u Zalivskom ratu, u operaciji 'Pustinjska oluja', izvelo drugi i treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i Kuvajtu pod okupacijom iračke armije.

1994. - U zemljotresu u Los Andjelesu poginula je 61 osoba.

1995. - U zemljotresu koji je pogodio šire područje japanskog grada Kobe poginulo je više od 6.400 ljudi, a materijalna šteta je procenjena na 85,5 milijardi dolara.

1997. - U Dablinu je sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila rimokatolička crkva.

1998. - Predsednik SAD Bil Klinton prinudjen je da, kao prvi šef države u američkoj istoriji, svedoči u svoju odbranu povodom optužbe Pole Džons [Paula Jones] za seksualno uznemiravanje.

2002. - Umro je španski pisac Kamilo Hose Sela [Camilo Jose Cela], dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1989. Eksperimentišući jezikom i literarnim tehnikama, napisao je oko 70 knjiga, uključujući romane 'Porodica Paskala Duartea', 'Košnica', 'Put u Alkariju' i 'Mazurka za dva mrtvaca', kratke priče, putopise, eseje, poeziju i 'Tajni rečnik' zabranjenih reči na španskom jeziku.

2005. - Umro je kineski političar Džao Cijang, bivši generalni sekretar Komunističke partije Kine, koji je smenjen 1989. godine zbog suprotstavljanja nasilnom gušenju prodemokratskih demonstracija na Trgu Tjenanmen.
 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Pet Jan 18, 2013 4:32 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 18. januar


1520. Kralj Danske i Norveške Kristijan II pobedio je Šveđane i osvojio Švedsku.

1535. Španski konkvistador Fransisko Pisaro osnovao je Limu, sada glavni grad Perua.

1654. Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki priznao je vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat (1654-67).

1689. Rođen je francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje, autor kapitalnog dela "Duh zakona" u kojem je razvio teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.

1778. Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio je Havaje, koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča.

1871. U dvorani ogledala palate u Versaju pruski kralj Vilhelm I proglašen je za prvog cara novostvorenog Nemačkog carstva.

1882. Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih romana za decu "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestoro".

1904. Rođen je američki filmski glumac engleskog porekla Arčibald Aleksander Lič, poznat kao Keri Grant, sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa i tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka ("Strašna istina", "Filadelfijska priča", "Sever-severozapad", "Drž'te lopova!").

1909. Rođen je srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo, koji je 50-ih i 60-ih godina 20. veka izvršio značajan uticaj na srpsku poeziju. U tom periodu Davičo je i jedna od najaktivnijih i najdinamičnijih ličnosti u književnom životu Beograda i Jugoslavije (zbirke pesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", romani "Pesma", "Beton i svici").

1919. Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio je Versajsku mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Nemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1944. Nakon sedmodnevnih žestokih borbi sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, u kojem je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi, umrlo oko 620.000 ljudi.

1974. Posle sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael potpisali su sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.

1977. U avionskoj nesreći blizu Sarajeva poginuli su predsednik vlade SFR Jugoslavije Džemal Bijedić, njegova supruga Razija i još šest putnika.
U najtežoj železničkoj nesreći u Australiji, oko 80 ljudi je poginulo kada je voz u Sidneju udario u betonski most.

1989. Četvrti dan zaredom hiljade Čehoslovaka slivalo se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namesti pevajući "sloboda", "istina" i "ljudska prava" u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.

1991. Parlament Jordana je osudio vazdušne napade na Irak u operaciji "Pustinjska oluja" i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njenih saveznika; Irak je lansirao osam raketa "skad" na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

1996. Vladajuća socijalistička partija izabrala je Kostasa Simitisa za premijera Grčke, nakon što je teško oboleli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu podneo ostavku.

1997. Franc Vranicki podneo je ostavku na položaj austrijskog kancelara na kojem je bio skoro 11 godina.

1999. Odluka vlade SR Jugoslavije da predstavnika OEBS na Kosovu Vilijama Vokera proglasi "personom non grata" i da uskrati dozvolu glavnom tužiocu Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u zemlju, dodatno je zaoštrila jugoslovenske odnose s međunarodnom zajednicom.

2001. SAD su ukinule sankcije SR Jugoslaviji uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Američkim firmama tada je bilo zabranjeno da posluju sa Jugoslavijom. Pored skidanja te zabrane, ukidanje američkih sankcija otvorilo je vrata za ulazak stranih kredita u SR Jugoslaviju.

2002. Vlada Sijera Leonea objavila je kraj građanskog rata tokom kojeg je ubijeno oko 50.000 ljudi, mahom civila. Rat protiv vlade vodio je Ujedinjeni revolucionarni front (RUF), poznat po svojoj brutalnosti.

2003. Na Šestom vanrednom kongresu Socijalističke partije Srbije (SPS) za predsednika partije ponovo je izabran haški zatvorenik Slobodan Milšević.

2005. Evropski proizvođač aviona "Erbas" predstavio je u Tuluzu (Francuska) svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Novi dvospratni avion ima raspon krila od 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i preko 550 sedišta. U njegov razvoj uloženo je 13 milijardi dolara.

2008. Umro je bivši svetski šampion u šahu Robert Bobi Fišer, koji je u 14 godini postao šampion, velemajstor sa 15, a svetsku slavu je dostigao 1972. kada je pobedio Borisa Spaskog u seriji mečeva u Rejkjaviku.
 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Jan 20, 2013 7:03 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 19. januar


- Danas je Bogojavljenje, hrišćanski praznik u spomen na dan kad je Jovan Krstitelj na reci Jordan krstio Isusa Hrista. Prema predanju, dok je Hristos izlazio iz vode, otvorila su se nebesa i na njega se, u obliku goluba, spustio Duh sveti rekavši: "Ovo je sin moj ljubazni, koji je po mojoj volji". To je označilo objavljivanje Bogočoveka i njegovo javno uvođenje u spasiteljsku dužnost.

1419. U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske grad Ruan predao se engleskom kralju Henriju V (Henry), koji je time okončao osvajanje Normandije.

1736. Rođen je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat (James Watt). Svojim pronalascima (1765.) razvio je i usavršio konstrukciju parne mašine, koja je postala glavni pokretač industrijske revolucije u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. veka.

1785. U Novom Sadu umro je Zaharije Stefanović Orfelin, pesnik, istoričar, naučnik, bogoslov, izdavač, kartograf, kaligraf prevodilac, leksikograf i farmaceut. Rođen je u Vukovaru 1726. i bio je jedan od najprosvećenijih Srba 18. veka. Njegovo najznačajnije književno delo je "Život Petra Velikog", a delo "Kaligrafija" (1778.) donela mu je članstvo u Bečkoj umetničkoj akademiji.

1809. Rođen je američki pisac Edgar Alan Po (Allan Poe). Za života gotovo nepoznat, postao je jedan od najuticajnijih pesnika kada su vrednost njegovog dela otkrili francuski pesnici Bodler (Baudelaire), Malarme (Mallarme) i Valeri (Valery). U spisu "Filozofija kompozicije" analizirao je pesnicki postupak najčuvenije poeme "Gavran". Njegove kratke pripovetke smatraju se pretečom detektivskog romana.

1853. U Rimu je prvi put izvedena Verdijeva opera "Trubadur".

1878. Srpska vojska je u Srpsko-turskom ratu osvojila Vranje.

1899. Velika Britanija i Egipat uspostavili su zajedničku kontrolu nad Sudanom.

1902. U Petrogradu je rođen vizantolog Georgije Ostrogorski. Dugogodišnji profesor vizantijske istorije na Beogradskom univerzitetu i osnivač Vizantološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, jedno je od najvećih imena vizantologije u 20. veku. U mnogobrojnim delima proučavao je sve vidove života Vizantije, a njegova "Istorija Vizantije" prevedena je na više svetskih jezika.

1916. Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele su da stižu prve jedinice srpske vojske posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Do aprila na Krf je prebačeno oko 140.000 srpskih vojnika.

1918. Boljševici su u Petrogradu raspustili Ustavotvornu skupštinu Rusije.

1919. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je u Srbiji i Crnoj Gori zamenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u drugim delovima novostvorene države već bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva je zadržala Julijanski kalendar.

1938. Umro je Branislav Nušić, najveći srpski i jugoslovenski komediograf, član Srpske kraljevske akademije. Uzori su mu bili Gogolj i raniji srpski komediografi Sterija i Trifković. Njegove komedije i danas su na pozorišnim repertoarima ("Sumnjivo lice", "Gospođa ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošćena porodica", "Pokojnik").

1938. Vazduhoplovstvo generala Fransiska Franka (Francisco Franco) bombardovalo je u Španskom građanskom ratu Barselonu i Valensiju. Poginulo je najmanje 700 ljudi.

1945. Sovjetska Crvena armija je u prodoru ka Berlinu u Drugom svetskom ratu, zauzela poljski grad Krakov.

1966. Indira Gandi (Gandhi) izabrana je za šefa vlade Indije, osam dana posle iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija (Shastri). Siki ekstremisti, pripadnici njenog ličnog obezbeđenja ubili su je 31. novembra 1984. ispred rezidencije u Nju Delhiju.

1983. Umro je srpski lekar i naučnik Aleksandar Kostić, autor prvih jugoslovenskih udžbenika "Osnove histologije" i "Osnove embriologije" i "Medicinskog rečnika" koji je preveden na više stranih jezika.

1983. U Boliviji je uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi (Barbie), zloglasni nacistički šef Liona u Francuskoj pod nemačkom okupacijom u Drugom svetskom ratu.

1989. ŠSR je saopštio da će jednostrano povući iz Evrope deo nuklearnih raketa kratkog dometa.

1993. Prve američke jedinice napustile su Somaliju posle neuspele intervencije SAD u toj afričkoj zemlji.

1995. Ruske trupe zauzele su predsedničku palatu u Groznom, glavnom gradu Čečenije.

2000. U egzilu u Tunisu umro je bivši italijanski premijer Betino Kraksi (Bettino Craxi), koji je napustio Italiju 1994. nakon što je optužen za korupciju.

2002. Umro je Marti Mietunen (94), koji je, kao član Partije centra, od 50-tih do kasnih 70-tih bio član nekoliko vlada u Finskoj, a potom i premijer u više mandata.

2003. Vlasti u Indiji su saopštile da je zbog izuzetno hladnog talasa u delovima Indije, Bangladeša i Nepala, od decembra 2002. umrlo 1.300 ljudi širom tog regiona.

2003. U 86-oj godini umrla je Fransoaz Žiru (Francoise Giroud), poznata novinarka, koja je pisala o politici, seksu i feminizmu. Bila je glavni i odgovorni urednik ženskog magazina "El", a potom i suosnivač vodećeg nedeljnika "L'Ekspres". 1953. godine. Žiru je bila prvi francuski ministar za ženska pitanja.
 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Jan 20, 2013 7:03 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 20. januar


1265. - Prvi put sazvan parlament Engleske. Donji dom činili dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo.

1612. - U duševnom rastrojstvu umro Rudolf II, rimsko-nemački car od 1576. Njegova nesposobnost da izmiri rimokatolike i protestante dosta doprinela tridesetogodišnjim verskim ratovima u Evropi.

1667. - Završen trinaestogodišnji rat Rusije i Poljske, koji je izbio kada su pobunjeni ukrajinski kozaci priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u selu Andrusovu, kod Smolenska, Poljska primorana da Rusiji ustupi Kijev, Smolensk i deo Ukrajine, na levoj obali Dnjepra.

1841. - Završen Prvi opijumski rat Velike Britanije i Kine. Mirom u Nankingu, poražena Kina primorana da Britancima plati ratnu odštetu i prepusti im Hongkong.

1876. - U Cetinju održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore.

1887. - SAD i Havaji sklopili ugovor po kom su Amerikanci dobili pravo da Perl Harbur koriste kao pomorsku bazu.

1921. - Umro srpski vojvoda Živojin Mišić, vojskovođa, pisac i profesor na Vojnoj akademiji. Kao komandant Prve armije komandovao operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austro-ugarskom vojskom u Prvom svetskom ratu. Napisao više dela.

1936. - Umro Džordž V, britanski kralj od 1911. Tokom njegove vladavine Britanija, Versajskim ugovorom 1919, stekla neke nemačke kolonije i mandat nad nekim turskim posedima, Severskim ugovorom 1920. Nasledio ga Edvard VIII, koji je iste godine abdicirao.

1945. - Frenklin Delano Ruzvelt četvrti put inaugurisan za predsednika SAD, jedini u istoriji SAD koji je četiri puta biran za predsednika.

1945. - Umro srpski vojvoda Petar Bojović, učesnik u svim ratovima od 1876. do 1912, kada je unapređen u čin generala. Od 1915. bio načelnik Generalštaba, u septembru 1918. komandovao srpskim snagama u proboju Solunskog fronta, potom dobio čin vojvode.

1961. - Džon Kenedi u 43. godini inaugurisan za predsednika SAD, kao najmlađi šef države u istoriji SAD.

1973. - U Konakriju ubijen Amilkar Kabral, jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih Ostrva.

1981. - Ronald Regan u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsednik u istoriji SAD.

1981. - Posle 444 dana u zarobljeništvu, iz Ambasade SAD u Teheranu oslobođena 52 američka taoca.

1984. - Umro američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovek koji je preplivao 100 metara za manje od minuta, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928.

1987. - U Libanu kidnapovan Teri Vajt, specijalni izaslanik kenterberijskog nadbiskupa. U zatočeništvu proveo skoro pet godina.

1990. - U Beogradu održan poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije, 14. vanredni kongres SKJ. Zbog neslaganja u rešavanju ključnih problema jugoslovenske zajednice, slovenačka i hrvatska delegacija napustile skup. To je bio kraj Saveza komunista Jugoslavije, mnogi smatraju da je time počeo raspad SFRJ.

1993. - Umrla američka glumica holandskog porekla Odri Hepbern, dobitnica Oskara za film "Praznik u Rimu", ambasadorka dobre volje UNICEF-a.

1996. - Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO Jaser Arafat postao prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda, s 88,1 odsto glasova.

2000. - U Ankari, prvi put od 1962, sastali se ministri inostranih poslova Grčke i Turske.

2001. - Predsednik Filipina Džozef Estrada povukao se sa vlasti pod pritiskom demonstranata i vojske, 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

2003. - Bivši predsednik Srbije Milan Milutinović predao se Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu 1999.

2005. - Vrhovni sud Ukrajine potvrdio pobedu Viktora Juščenka na ponovljenim predsedničkim izborima.

2008. - U drugom krugu predsedničkih izbora u Srbiji, lider DS-a Boris Tadić ponovo je izabran za šefa države.
 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Pon Jan 21, 2013 5:06 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 21. januar


1793. - Na giljotini je pogubljen francuski kralj Luj XVI. Revolucionarni Konvent svrgnuo ga je s prestola u septembru 1792, a potom je osuđen na smrt zbog veleizdaje.

1861. - Rođen je srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Izradio je veliki broj spomenika, bista, medalja i žanr-figura.

1911. - U Monte Karlu je održan prvi auto-reli.

1919. - U Dablinu je Kongres partije 'Šin fejn' usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Britanija nije priznala taj akt i dala je Irskoj status dominiona 1921. Samostalnost Irske priznala je 1949, ali bez Alstera [Severna Irska].

1924. - U Gorkom kod Moskve umro je Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, vođa Oktobarske revolucije 1917, tvorac sovjetske Rusije, teoretičar marksizma koji je značajno uticao na međunarodni radnički pokret. Njegovo balsamovano telo izloženo je u u mauzoleju na Crvenom trgu u Moskvi.

1936. - Eduard VIII postao je kralj Velike Britanije nakon smrti oca Džordža V. Abdicirao je u decembru iste godine da bi mogao da se oženi Amerikankom Volis Simpson.

1938. - Umro je Žorž Melijes, koji se smatra prvim filmskim režiserom i prvim sineastom u svetu. Snimio je oko 500 filmova. Njegov skromni atelje propao je 1908. u naglom razvoju filmske industrije.

1941. - Rođen je španski operski pevač Plasido Domingo. Debitovao je 1966. u Meksiku i vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najvećih tenora u drugoj polovini 20. veka.

1942. - Nemačke snage pod komandom Ervina Romela počele su kontraofanzivu protiv savezničke vojske pod britanskom komandom u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.

1942. - Mađarski fašisti su u Drugom svetskom ratu u Novom Sadu sproveli raciju i u naredna dva dana ubili i bacili u Dunav 1.300 novosadskih Jevreja, Srba i Roma.

1950. - Umro je britanski pisac satiričar Džordž Orvel, autor pripovedaka, eseja i romana.

1954. - SAD su porinule prvu podmornicu na atomski pogon 'Nautilus'.

1957. - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić. Bio je dirigent beogradskog Narodnog pozorišta, direktor Srpske muzičke škole i muzičkih škola 'Stanković' i 'Mokranjac'.

1959. - Umro je američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil, poznat po istorijskim spektaklima i melodramama.

1976. - Dva anglo-francuska konkorda poletela su istovremeno iz Pariza i Londona na prvim redovnim putničkim linijama supersoničnog aviona.

1976. - U S S S R-u je prvi put dozvoljena prodaja zapadnih listova, među kojima 'Njujork tajms' i 'Fajnenšenel tajms'.

1986. - U eksploziji automobila-bombe u istočnom Bejrutu u blizini sedišta hrišćanske Falanga partije predsednika Libana Amina Džemaila, poginule su 22 osobe, a 102 ranjene.

2002. - U Los Andjelesu je u 81. godini umrla Pegi Li, legenda džez i pop muzike.

2002. - Kanađanka An Karson prva je žena koja je osvojila književnu nagradu T.S. Eliot za najnoviju zbirku poezije koja je objavljena u Velikoj Britaniji i Irskoj.

2003. Umro je Albert Hiršfeld, karikaturista poznat po svojim karikaturama od braće Marks do Džeja Lenoa. Njegove karikature je sedam decenija objavljivao "Njujork tajms".

2006. Umro predsednik Kosova Ibrahim Rugova u Prištini, nakon duge i teške bolesti.
 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Uto Jan 22, 2013 4:57 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 22. januar


1440. - Rođen je Ivan III Vasiljevič, veliki knez moskovski, a od 1462. i "svih Rusa", nakon što je ujedinio veliki broj kneževina. Oslobodio je delove zemlje od Mongola, ojačao centralnu vlast, a 1497. izdao je prvi ruski zbornik zakona "Sudbenik".

Zbog ženidbe s vizantijskom princezom Zoe, smatrao se naslednikom Istočnorimskog carstva i u njegovo vreme prvi put se javila ideja o misiji Ruskog carstva kao zaštitnika pravoslavlja u kojem bi Moskva bila "Treći Rim".

1517. - Vojska turskog sultana Selima I potukla je, u bici kod Rajdanije, blizu Kaira, memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.

1729. - Rođen je nemački pisac, kritičar i teoretičar umetnosti Gothold Efraim Lesing, jedan od najznačajnijih pobornika evropskog prosvetiteljstva. Autor je prve nemačke građanske drame "Mis Sara Sampson" (1755), a delom "Laokon ili o granicama slikarstva i pesništva" postavio je temelje modernoj estetici.

1771. - Španija je ustupila Foklandska ostrva Velikoj Britaniji.

1775. - Rođen je francuski fizičar i matematičar Andre-Mari Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Po njemu je dobila naziv jedinica za merenje jačine električne struje.

1788. - Rođen je engleski pisac Džordz Gordon Bajron, najistaknutiji pesnik romantizma i jedna od najpopularnijih ličnosti svoga vremena. Književnu slavu stekao je romantičnim epom "Čajld Herold" (1812), a potom i poemom "Don Žuan" i poetskim dramama "Manfred" i "Kain". Umro je od malarije 1824. u Grčkoj, gde je pomagao u oslobodilačkoj borbi protiv Turske.

1808. - Portugalski kralj Žoao VI pobegao je pred Napoleonovim trupama, zajedno s kraljevskom porodicom, u Brazil i premestio dvor iz Lisabona u Rio de Žaneiro.

1840. - Prvi britanski doseljenici stigli su na Novi Zeland.

1863. - U delu Poljske koji je na osnovu odluke Bečkog kongresa 1814-1815. priključen Rusiji, izbio je ustanak pod vođstvom "stranke crvenih" Jaroslava Dombrovskog. Ustanak je ugušen posle nekoliko meseci, a Poljska je 1864. pretvorena u rusku guberniju.

1894. - Umro je pesnik Vojislav Ilić, koji se smatra osnivačem moderne srpske lirike i tvorcem verističkog izraza. Značajno je uticao na srpsku poeziju pred kraj 19. veka ("Ja ništa više ne verujem", "Zimska idila", "Jesen" "Tamara").

1901. - Umrla je britanska kraljica Viktorija. Tokom njene dugogodišnje vladavine od 1837, koja je obeležila epohu ("viktorijansko doba"), Britanska imperija bila je na vrhuncu privredne i političke moći.

1905. - Carske trupe pucale su u Petrogradu na demonstrante, uglavnom radnike, koji su u maršu krenuli na carski Zimski dvorac, zahtevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. U "krvavoj nedelji", kako je kasnije nazvan taj dan, ubijeno je najmanje 500, a ranjeno više hiljada ljudi.

1917. - Umro je srpski arhitekta Jovan Ilkić, koji je znatno uticao na razvoj arhitekture u Srbiji u prvoj polovini 20. veka. Bio je 30 godina glavni projektant Ministarstva građevina i projektovao je mnoga značajna zdanja u Beogradu: Skupštinu Jugoslavije, hotel "Moskvu", "Oficirski dom", zgradu Protokola.

1941. - Italijanske snage su u Drugom svetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom, posle 11 dana opsade.

1944. - Počelo je iskrcavanje savezničkih snaga kod Ancija, u Italiji, u Drugom svetskom ratu.

1973. - U udesu jordanskog "Boinga 707" s muslimanskim hodočasnicima na povratku iz Meke, koji se u plamenu srušio na aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo je 176 ljudi.
Umro je bivši predsednik SAD Lindon Bejnz Džonson. Potpredsednik od 1960, za vreme mandata Džona Kenedija, postao je predsednik kada je Kenedi ubijen u Dalasu 1963, a ponovo je izabran 1964. Tokom njegovog mandata došlo je do eskalacije rata u Vijetnamu, što je u svetu i u SAD izazvalo oštre kritike njegove politike.

1980. - Sovjetski disident, fizičar Andrej Saharov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975, uhapšen je, oduzete su mu počasti i proteran je iz Moskve u Gorki.

1993. - Nakon godinu dana relativnog mira, ponovo se rasplamsao rat u Hrvatskoj kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe u zonama pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Predsednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić proglasio je ratno stanje i zatražio pomoć SR Jugoslavije, a u Srbiji je počela prisilna mobilizacija srpskih izbeglica iz Hrvatske. Paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana i kapetana Dragana iz Srbije stigle su na hrvatsko ratište.

1995. - U samoubilačkoj bombaškoj akciji palestinskog teroriste u Izraelu poginulo je 19 i ranjeno oko 60 ljudi, među kojima je bio veći broj izraelskih vojnika koji su na autobuskoj stanici čekali prevoz.

1998. - Američki vojnici iz sastava Sfora uhapsili su u Bijeljini Gorana Jelisića, optuženog za ratne zločine počinjene na području Brčkog 1992.

2001. - SR Jugoslavija je dobila status specijalnog gosta u Savetu Evrope, kao znak podrške demokratskim promenama u zemlji nakon odlaska s vlasti Slobodana Miloševića u oktobru 2000.

2002. - Bosna i Hercegovina postala je punopravni član Parlamentarne skupštine Saveta Evrope.
Na dvodnevnoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za obnovu Avganistana, održanoj u Tokiju, obećana je pomoć od 4,5 milijarde dolara.

2004. - Vaseljenski patrijarh Vartolomej, duhovni vođa pravoslavnih crkava, posetio je Kubu, gde je otvorio prvu pravoslavnu crkvu izgrađenu od revolucije 1959. godine.
Umro je Bili Mej (87), čuveni američki muzički aranžer, koji je tokom šest decenija duge karijere aranžirao pesme Frenka Sinatre i Neta Kinga Kola. Takođe je pisao i muziku za značajne džez pevače od Ele Ficdžerald i Anite O'Dej do Luisa Armstronga i Binga Krozbija.
 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Sre Jan 23, 2013 5:11 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 23. januar


1719. - Ujedinjenjem Vaduca i Šelenberga stvorena kneževina Lihtenštajn.

1744. - Umro italijanski filozof, istoriograf i teoretičar prava Đovani Batista Viko, ili Đambatista, osnivač filozofije istorije i preteča moderne teorije estetike.

1783. - Rođen francuski pisac Mari Anri Bejl, poznat kao Stendal, začetnik francuskog realizma, jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana.

1804. - Obor kneza u Valjevskoj Podgorini Iliju Birčanina pogubio je dahija Fočić Mehmed aga. Istog dana ubijen je valjevski knez Aleksa Nenadović, takođe jedan od najuglednijih Srba, čime je počela seča knezova na koju su Srbi odgovorili Prvim srpskim ustankom.

1806. - Umro engleski državnik Vilijam Pit Mlađi, koji je 1783. postao najmladji premijer u istoriji Velike Britanije.

1832. - Rođen francuski slikar Eduar Mane, jedan od začetnika impresionizma i najznačajnijih slikara druge polovine 19. veka.

1888. - Umro francuski pisac Ežen Martin Labiš, koji je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo Francuske u 19. veku.

1891. - Rođen italijanski revolucionar i teoretičar Antonio Gramši, osnivač Komunističke partije Italije 1921.

1898. - Rođen ruski filmski režiser Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, jedan od najvećih teoretičara i stilista svetskog filma.

1916. - U Krfskom kanalu u Prvom svetskom ratu počelo sahranjivanje srpskih vojnika u 'Plavu grobnicu'. Posle natčovečanskih napora u gudurama današnje Albanije i dodatne golgote od 160 kilometara pešačenja močvarnim primorjem od Skadra do Valone, zbog toga što se nisu pojavili obećani saveznički brodovi, srpski vojnici su masovno umirali od tifusa, gladi i iscrpljenosti. Kako nije bilo dovoljno mesta na Krfu i ostrvcu Vido, na koje su prebačeni tifusari, a i zbog opasnosti širenja epidemije, odlučeno je da ih sahranjuju u more. Prema zvaničnim ali nepotpunim podacima, jer svi umrli nisu evidentirani, do 23. marta 1916. u Krfskom kanalu sahranjeno je 4.847 srpskih vojnika i oficira. Postojao je običaj da svi naši brodovi koji prolaze Krfskim kanalom zastanu kako bi odali počast stradalim srpskim ratnicima.

1928. - Rođena francuska filmska glumica Žana Moro, koja se proslavila u filmovima francuskog 'novog talasa' posle Drugog svetskog rata.

1931. - Umrla ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća baletska umetnica klasičnog stila početkom 20. veka.

1937. - Prva grupa od tridesetak građana Kraljevine Jugoslavije otišla u Španiju kako bi se borila protiv snaga generala Franka. Ukupno tamo ih je otišlo oko 1.300, a poginulo je 670.

1943. - Britanska Osma armija potisla u Drugom svetskom ratu Nemce i zauzela Tripoli u italijanskoj koloniji Libiji.

1944. - Umro norveški slikar Edvard Munk, svetski prepoznatljiv po slici 'Krik'.

1945. - Sovjetske trupe su, nezadrživo nadirući u Drugom svetskom ratu ka Berlinu, izbile na reku Odru u Poljskoj.

1968. - Mornarica Severne Koreje zarobila je u teritorijalnim vodama američki brod 'Pueblo', ploveću špijunsku stanicu sa uređajima za prisluškivanje i dešifrovanje.

1989. - Umro španski slikar Salvador Dali, ekscentrik visokog stila, jedan od najvećih slikara 20. veka, koji je uzdrmao temelje slikarstva.

2003. - Umro italijanski industrijalac Đovani Anjeli, koji je porodičnu automobilsku kompaniju 'Fijat' preobrazio u jednog od najznačajnijih svetskih proizvodjača automobila.

2004. - Evropski satelit 'Mars ekspres' poslao snimke leda na južnom polu Marsa.

2006. - U železničkoj nesreći nadomak Podgorice poginulo 46 putnika, a 364 je povređeno, kada je voz na relaciji Bijelo Polje-Bar iskočio iz šina i survao se u provaliju duboku više od trideset metara.
 
anchi22
•• 20:01 ••
<b>•• 20:01 ••</b>





Datum registracije: 09 Jul 2008
Poruke: 53463

blank.gif
PorukaPostavljena: Čet Jan 24, 2013 5:39 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Dogodilo se na današnji dan - 24. januar


41. - U zaveri Senata, vojske i pretorijanaca, pripadnici pretorijanske garde ubili su rimskog cara Kaligulu.

76. - Rođen rimski car Hadrijan, koji je tokom vladavine od 117. do smrti 138, konsolidovao prostrano carstvo i utvrdio granice u Britaniji i Germaniji.

1556. - U snažnom zemljotresu u kineskoj provinciji Šensi poginulo oko 850.000 ljudi, a stotine naselja je uništeno. To je po broju žrtava bila jedna od najvećih prirodnih katastrofa u istoriji čvečanstva.

1712. - Rođen je pruski kralj Fridrih II Veliki, koji je po dolasku na presto 1740. u duhu prosvećenog apsolutizma reformisao zakonodavstvo i sudski postupak.

1847. - Rođen srpski vojvoda Radomir Putnik, veliki vojskovodja i strateg, načelnik štaba Vrhovne komande [1912-1916], zaslužan za srpske pobede u Balkanskim ratovima.

1859. - U gradu Fokšan, Skupština narodnih predstavnika donela odluku o ujedinjenju rumunskih kneževina Vlaške i Moldavije, čime su postavljeni temelji rumunske države.

1915. - Britanski ratni brodovi su u Prvom svetskom ratu u Severnom moru potopili nemačku krstaricu 'Bliher' na kojoj je poginulo 870 ljudi.

1924. - Nekadašnja prestonica carske Rusije, Petrograd, dobila novo ime - Lenjingrad, u znak sećanja na vodju Oktobarske revolucije Vladimira Iliča Lenjina.

1937. - Kraljevina Jugoslavija i Bugarska potpisale pakt o večnom prijateljstvu.

1946. - Na osnovu rezolucije Generalne skupštine UN, koju su inicirale SAD, Velika Britanija i Kanada, osnovana Komisija za atomsku energiju.

1965. - Umro engleski državnik i pisac Vinston Čerčil, premijer Velike Britanije 1940-45. i 1951-55, jedna od najmarkantnijih političkih ličnosti 20. veka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. godine za memoare iz Drugog svetskog rata.

1972. - Japanski vojnik Šjoići Jokoi otkriven na pacifičkom ostrvu Guam, gde se 28 godina skrivao u džungli, ubeđen da Drugi svetski rat još traje.

1983. - U Italiji su uhapšena 32 člana terorističke organizacije 'Crvene brigade' pod sumnjom da su izvršioci kriminalnih dela, uključujući i ubistvo bivšeg italijanskog premijera Alda Mora.

1983. - Umro američki filmski režiser Džordž Kjukor, dobitnik Oskara za film 'My Fair Ledy'.

1998. - U eksploziji koja je izazvala požar u oknu rudnika uglja Vangdjiajing u kineskoj provinciji Liaoning poginulo je 77 ljudi.

1999. - Jordanski kralj Husein potpisao dekret kojim je starijeg sina Abdulaha odredio za naslednika na prestolu.

2001. - Za direktora Britanske berze, stare 200 godina, prvi put imenovana žena, bivša bankarka Klara Furs.

2004. - Svemirsko vozilo NASE, Oportjuniti, bezbedno sletelo na Mars i posle četiri sata poslalo je prve snimke te planete na zemlju.

2006. - Umro jedan od najznačajnijih nemačkih posleratnih producenata i scenarista, Franc Zajc.

2006. - U jednom hramu u Luksoru, egiptolozi su otkrili 3.400 godina staru statuu Kraljice Ti, žene Amenhotepa III, jednog od najvećih egipatskih faraona i bake dečaka-kralja Tutankamona.
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Vesti ~ -> Dogodilo se na današnji dan..... Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana prethodna  1, 2, 3, ... 42, 43, 44  sledeća
Strana 2 od 44

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon