www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

O psihologiji vampira i zombija: pogled u naše nesvesno
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Psihologija i problemi društva ~
::  
Autor Poruka
Mysty
~abhor~
<b>~abhor~</b>



Godine: 35

Datum registracije: 29 Maj 2007
Poruke: 29514

blank.gif
PorukaPostavljena: Uto Mar 25, 2014 3:17 pm    Naslov poruke: O psihologiji vampira i zombija: pogled u naše nesvesno Na vrh strane Na dno strane

Natprirodna bića predstavljena u horor filmovima, imaju dublje značenje, i često predstavljaju ono što je društveno/lično potisnuto. Upravo ovo iskustvo osvetljavanja tamne i zabranjene strane ljudske ličnosti, kao i prepoznavanje sopstvenih želja i strahova, jeste ono što nas vuče u bioskopske sale u potrazi za strahom i uzbuđenjem.

Evidentno je da se poslednjih godina na filmsku scenu vraća motiv zombija. Recimo, 2002. godine, izašao je film "28 Days Later", 2007. njegov nastavak, "28 Weeks Later", zatim britanska horor-komedija "Shaun of Dead", najnoviji Bred Pitov film "World War Z" po istoimenoj knjizi, rimejk Romerovog klasika "Dawn of the Dead", pa i sam Romero režira četvrti deo serijala, "Land of the Dead". Da spomenemo i popularnu knjigu „Zombie Survival Guide“, pa i verziju sa Bitlsima „Paul is Undead“. Od 2012. godine i u Beogradu se održava Zombi šetnja.

Odakle potiče mit o zombijima? Smatra se da je jedan od izvora Haiti, odakle potiče verovanje da preminuli rođaci mogu da se vrate iz mrtvih u polu-živom stanju, bez svesti. U realnosti, zombiji bi bili mentalno oboleli ili ljudi sa moždanim oštećenjima, koji su žrtve vudu vračeva. Posebnim ritualima, korišćenjem „zombi pudera“ čiji je ključni sastojak tetrodotoksin, vudu vračevi izazivaju simptome slične onima koje viđamo kod zombija sa televizijskih ekrana.

Sa promenama u društvu, menjaju se i glavni negativci horor filmova. U tom smislu, vampiri bi se mogli sagledati kao najpopularniji akteri ovog žanra u XX veku, dok su zombiji, čini se, glavni monstrumi XXI veka. To ne znači da vampiri danas nisu prisutni u popularnoj kulturi, već prosto, da su izgubili osnovnu simboliku i više ne izazivaju strah. Psihoanalitičko tumačenje vampira krenulo bi po uzoru na analizu sna- morbidni strahovi su obično neka potisnuta seksualna želja. Potreba vampira za krvlju, može se odnositi na nesvesne i primitivne želje Ida. Oni su ekspresija onog primitivnog ljudskog i najčešće potisnutog instinkta- seksa i agresije, a u isto vreme su projekcija erotizovane želje da budemo zaposednuti, kontrolisani.

Vampiri su početkom XX veka bili savršeno ogledalo vremena, prikaz borbe polova u kojoj je ženska seksualnost bila potisnuta i pod dominacijom patrijarhalnog društva. Zato su najčešće napadali nevine mlade devojke, pre stupanja u brak, tako da je jasna simbolika ugriza kao seksualne penetracije i strastvenog užitka, kao predstava oduzimanja nevinosti i čednosti.

„Lakše je zamisliti kraj sveta nego kraj kapitalizma“.

(F. Jameson, Archaeologies of the Future)


Propadanje simbolike je sasvim jasno, s obzirom na seksualnu revoluciju nakon koje se lične želje počinju sagledavati kao pozitivne i oslobađajuće. Subverzivni aspekti vampira postali su deo njihovog šarma. Grof Drakula je danas, iako predstavnik tamne strane, svojevrstan seksualni simbol. Možda bi mu i laskalo, da u isto vreme često nije i neshvaćeni tinejdžer kome su pridodata ljudskost, savest i sposobnost da voli. Vampiri su glavni akteri tinejdžerskih ljubavnih priča, gde postaju tipični alfa mužjaci koji obaraju žene s nogu i prototip su savršenog romantičnog partnera („Twilight“, „True Blood“, „The Vampire Diaries“). Podrazumeva se da ih glume izuzetno atraktivni muškarci, što doprinosi seksualizaciji i seksualnoj moći. Međutim, vampiri opstaju jer su, jungovski rečeno, značajni arhetipovi našeg kolektivnog nesvesnog, a ideja potrebe za kontrolom i dominacijom nad drugima nije ni vremenski ni društveno uslovljena. Zombiji nose neko drugo obeležje, i teško da može doći do seksualizacije imajući u vidu da je za razliku od tela vampira, telo zombija u stanju raspadanja, što kod publike izaziva gađenje i odbojnost.

I vampiri i zombiji govore o istom strahu ugrožavajući naše intuitivno shvatanje smrti kao ireverzibilnog događaja, izvan binarne terminologije živ/mrtav. Zato je obično i najveći deo tematske strukture priče, priča o samoj ljudskoj prirodi. Vampiri su fantazija o besmrtnosti, strasti i moći, dok su zombiji upravo suprotno- podsećaju nas na strah od smrti i gubitka slobodne volje. Premeštanjem straha od smrti na zombije i vampire, efikasno koristimo mehanizme odbrane- natprirodne moći su uvek privlačne onima koji se osećaju bespomoćnim i stvaraju iluzije borbe otelotvorenjem ovog straha u vidu spoljašnje pretnje koju pobeđujemo.

Teoretičari Frankfurtske škole masovnu kulturu posmatraju kao produkt industrije koja pasivizuje pojedinca u cilju opstanka kapitalističkog društva- pruža im mogućnost bega od realnosti umesto otpora u stvarnom svetu. Mark Borg kaže da nas kultura liberalnog kapitalizma poziva da postanemo emocionalni zombiji, naoružani protiv socijalne povezanosti i empatije. Čak i masovni „pokret“ koji podstiče da tragamo za srećom, da verujemo u moć pozitivnog mišljenja, zapravo nas okreće ka poricanju bolnih emocionalnih iskustava koji su izvor zabrinutosti, tuge i besa. Društvo od nas pravi zombije, bespomoćne da utičemo jedni na druge i svet oko nas. Na vrlo otvoren način, i sam Romero se u svom filmu „Dawn of the dead“ poigrava sa ovom temom. Scena u kojoj zombiji slepo i besciljno lutaju šoping centrom, predstavlja kritiku konzumerizma i kapitalizma:

- „What are they doing? Why do they come here?“

- „Some kind of instinct. Memory of what they used to do. This was an important place in their lives.“


Karl Marks je o kapitalu govorio kao o mrtvom radu koji živi kao vampir koji opstaje tako što isisava krv iz sveta. Ako je kapital vampir, kapitalistički radnici mogu biti zombiji- slepi robovi i konzumeri zarobljeni u jednoj ideologiji, sa jedinstvenim ciljem stvaranja novih konzumera.

Na taj način zombiji otkrivaju naše sadašnje društveno-kulturne strahove, da je stanje izmaklo kontroli i da nam je kao društvu, budućnost crna. Zombi apokalipsa zadovoljava potrebu za promenama i društvenim kolapsom. Ali lakše je te iste probleme i strahove projektovati u spoljašnje forme, zombije i druge monstrume, nego priznati sebi da su oni zapravo predstava nas samih.





Izvor: PsihoBrlog


 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Psihologija i problemi društva ~ -> O psihologiji vampira i zombija: pogled u naše nesvesno Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1 od 1

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon