Opatija

pinkie · Prijatelj foruma

Crkva Marijina Navještenja
Za neoromaničko trobrodno zdanje s izdaleka uočljivom zelenom kupolom kamen-temeljac položio je Franjo Nagl, tršćanski biskup, već 1906., ali je i ovdje odlazak Austrije odgodio dovršavanje gradnje po projektima Karla Seidla. Za samog rata u jedva natkrivenoj konstrukciji držane su mule, na koje se čitav teret u jednom času i urušio. Talijani su nastavili gradnju kamenom dopremljenim iz Kastva Novom cestom (”Gornja cesta� probijena 1908., asfaltirana tek 1930-ih), dok su za unutrašnju dekoraciju iskorišteni donirani vitraji i slike Slovenca Kralja.

Izvor: Amir Muzur ("Itinerari za istraživače i radoznale")

pinkie · Prijatelj foruma

Ljetna pozornica
Ovdje, gdje se danas prikazuju filmovi, trebala je, prema planovim Austrijanaca, stajati ogromna ”lječilišna palača� (Kurpalast) s dvoranama za ples i koncerte, bazenom s umjetnim valovima, trgovinama i kavanama. Projekt je propao izbijanjem Prvog svjetskog rata, a novi gospodari Talijani iskoristili su nasuti teren, koji počiva na stupovima, za plažu (današnje Lido) i, u središnjem dijelu, za tenis terene, naknadno pretvorene u pozornicu na kojoj će se 1930-ih održavati europski festivali operete s gostima kalibra K�lm�na i Leh�ra. Pedesetih godina našeg stoljeća bina je reanimirana, a opere je, primjereno novom dobu, postupno potisnuo film.

Izvor: Amir Muzur ("Itinerari za istraživače i radoznale")

pinkie · Prijatelj foruma

Lungomare (Obalni put)
Građen u etapama, ovaj put se proteže od Preluka do Lovrana u ukupnoj duljini od oko 12 kilometara. Inicijator akcije bilo je Društvo za uljepšavanje (Abbazianer Versch�nerungsverein), a voditelji radova, Heinrich Gintl, Alfred Manussi i Konrad Rubbia, imali su velikih problema s otkupom zemljišta i bezbrojni su sporovi riješeni tek autoritetom kotarskog kapetana Jettmara. Prva, sjeverna, etapa puta (Volosko- Slatina) okončana je 1889., godine kada Opatija postaje i službeno Lječilištem (dio od Dražice do luke dovršen je, recimo, 1888.), a najjužniji dio (koji je Opatiju spojio sa šetalištem Lovrana) tek oko 1911., angažmanom liječnika Juliusa Hortenaua. Uređen kao značajna karta zdravstvenog turizma, ovaj put, zajedno s paralelnom šumskom stazom u zaleđu grada (danas Šetalište Carmen Sylve), čini daleko preslabo iskorišteni potencijal psihofizičke rekreacije. Staza, osim toga, prolazi pored većine značajnih objekata opatijske povijesti, povezujući stare sanatorije Sjeverne obale, luku, Lido, vile Angiolinu i Amaliju, hotel Kvarner, crkvu Sv. Jakova i naposljetku hotele i vile Južne obale. Jedna od najviših točaka nad morem je Grotta del Diavolo (Teufelsbrunnen) kod rezidencije konzula Venezuele. Neka obilježja obalnog puta izgubljena su: nema više biste admiralu Littrowu sa Sjeverne obale, nestalo je mostića dr. Otta Masareia - zamijenio ga je obnovljeni put pred hotelom Admiral. Ima, opet, točaka koje su se samo promijenile, izgledom, mjestom ili uporabom: Schwerdtnerov reljef Billrotha iz 1907., s natpisom Dem gro�en Arzt und F�rderer des Kurortes (”Velikom liječniku i unapreditelju lječilišta�), uništen je za Drugog svjetskog rata, a novi, Dolinarov, s natpisom ”Veliki kirurg i prijatelj Opatije� postavljen je 1965. nekoliko metara južnije, na zid crkvice. Rathauskyjeva bista Sch�leru (Rathausky je, inače, i kipar fontane Helios i Selene pred Imperialom i Madonne del Mare), nekada je stajala uz obalni put pred hotelom Kvarner, a danas stoji u Parku Angiolina (ex 1. maja) među bananama. Napokon, ima i novopodignutih obilježja, kakva je spomen-ploča Pilsudskom u Parku Sv. Jakova, nedaleko Djevojke s galebom.

Izvor: Amir Muzur ("Itinerari za istraživače i radoznale")

pinkie · Prijatelj foruma

OPATIJA, kraljica hrvatskog turizma, stara dama, biser Jadrana... ove godine slavi vrijedan jubilej, 160. godišnjicu turizma. Upravo tih zadnjih 160 godina, koliko je prošlo od izgradnje prekrasne Ville Angioline riječkog patricija Scarpe, zgrade koja je obilježila početak turističkog razvoja, doba je u kojem je Opatija doživljavala svoje najslavnije trenutke.
Otvaranjem tog ljetnikovca Opatija postaje omiljeno izletište Riječana. Prvi poznatiji turisti, iz daljih mjesta, koji su u Opatiji počeli provoditi po dan-dva, bili su vlasnikovi prijatelji i članovi austrijske carske kuće.
Četrdesetak godina nakon gradnje Ville Angioline, točnije 1884. godine Društvo južnih željeznica iz Beča gradi i otvara prvi turističkih objekt na istočnoj obali Jadrana - hotel ”Kvarner� u Opatiji koji slavi 120 rođendan. Njegova izgradnja označila je svojevrsni gospodarski uzlet jer u narednim godinama niču i ostali hoteli, vile, ljetnikovci, a Opatija postaje omiljenom mondenom destinacijom bogatih i slavnih ljudi iz cijelog svijeta.

sekaSE · Početnik Domaćeg.de

zextra · Početnik Domaćeg.de

Jako lepo objasnjeno. Svaka cast na trudu.

Imam drugaricu na Krku a babu u Vrsaru (Porec), pa se pitam koliko je zapravo to daleko jedno od drugog.. Znam da drugarica dolazi povremeno u Opatiju jer tamo ima dosta drushtva, kao i u Rijeku. Baba, naravno, ne mrda iz Vrsara Smile

sekaSE · Početnik Domaćeg.de

kizo1987 · Početnik Domaćeg.de

Opatija je jako lijep gradić... Išao sam tamo u školu, plaže su predivne, sve je odlično, samo što je u zadnje vrijeme malo zapostavljen noćni život, ali po ljeti ima i toga koliko hoćeš... Također ima i velikih jako uređenih parkova...

XNikolinaX · Početnik Domaćeg.de

ljubica1105 · Upućeni član

Opatija je stvarno lijep grad ali meni se ne svidja to sto su samo hoteli tamo,i prilaz moru mi se ne svidja.

slatka_sanerka · **Anđeo s greškom**

predivno mjesto

Jelena-hn · Početnik Domaćeg.de

Bila sam jednom u Opatiji ali samo na 2 dana, ali me grad skroz odusevio, voljela bi opet da odem ako budem imala priliku Wink