www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Sampanjac, Vino i Afrodizijaci
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Male tajne velikih majstora kuhinje ~ -> ~ Napici ~
::  
Autor Poruka
Ce___
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 18 Nov 2005
Poruke: 32
Mesto: nis

serbia.gif
PorukaPostavljena: Čet Jan 10, 2008 6:38 pm    Naslov poruke: Sampanjac, Vino i Afrodizijaci Na vrh strane Na dno strane

Cudna film mi se motao sinoc. Naravno nema veze sa seksom, jer mi je dosadio za ovih nekoliko dana praznika i mrzi me i da razmisljam o njemu.
Istripujem se zesce,a ne znam bas kako je sve pocelo. Sedim kuci 02 sata ujutru, znam da imam ispit istog dana u 14, ali oladim se za ucenje skroz, nemam pojma nista. Prva dva kolokvijuma polozio pa mi ravno i ladno sve oko toga. Sedim i razmisljam o razmisljanju. Sta tacno nemam pojma.
Setim se da sam dobio za novu godinu Sampanjac, a onda da ih imam dva razlicita(jedan od ranije -sad da ne reklamiram marku i jer nisu neke). Spremam se da sidjem da uzmem jedan i razmisljam se koji da otvorim. Hajde kao da otvorim onaj sto sam dobio za novu jer je ipak trebao biti popiven jos tada ali otvorim frizider gde stoji vec desetak dana i vidim da je zamrznut. Mraz skroz, krenem da trazim drugi po kuci ne mogu da ga nadjem. Fuck!!!!!!

uzmem ovaj prvi iz frizidera i odnesem ga u sobu da se otopi posto je toplije dosta . 22 stepena, jebi ga Atlantic peci.
Gledam pise pozadi od 7 - 18 stepeni ali ne znam grcki!!! Da li da se sluzi ili da se cuva na toj temperaturi. Razmisljam se jebi ga kako mi krenulo nece ni da valja ovaj sampanjac. Sedim i cekajuci da se otopi, hajde da vidim na kojoj se temperaturi cuva i sluzi sampanjac. Ali kad se ne bi ja istripovao i naleteo na jos neke stvari onda ne bi ja bio ja. Nadjem za sampanjac ali Naletim i na vina posto je i sampanjac jedna vrsta vina. Lutam po stranicama razmisljam, sa kojom hranom najbolje lezi sampanjac?!?!?? Pojave mi se "Koja vina uz koju hranu?" i "Kombinovanje vina sa jelima". Gledam svu tu hranu Srpska kuhinja, Meksicka,Kineske,italiijanska .....Bifteci , Snicla, Pileci bataci, Riba i sve to u nekim sosevima ili prelivima jjoooooooooooooj!!!!!!!!!! Gde sada
Otvori mi apetit sta cu, mogao bih vola da pojedem. Sta sada da uzmem da jedem. Sva ova lepa hrana ne netu ne mogu da jedem bilo sta. Prolazi mi sve sta ima po frizideru dok silazim dole u kuhinju. Trazim neki specifican ukus da zadovoljim tu glad, i ... aha nadjem spagete. Hladne su ali ok je, cudo tehnike i mikrotalasne pecnice su u danasnje vreme savrsena stvar. Podgrejem spagete i slucajno na stolu naletim na crno vino otovoreno danas za rucak ... i pojavi mi se onaj kratki ali sladak osmeh na licu - a nije sve tako lose. Sipam vino, uzmem spagete , sos je bio jos ukusiji mmmmmmm.
E sada mogu da gledam svu tu hranu, kad ono neko pisao o crnom vinu "Pinot Noir" i "Cabarnet Sauvignon" kao - zamislite se u zamku Francuske sa podrumom punom svih tih vina, kavijarom i vrstama sira "Roquefort" i "Gorgonsola" na stolu, vatra iz kamina i Vivaldi sa "Cetiri razdoblja".
AaAaAaAaAaAaAaAaAaAaAaAaAa!!!!!!! ?!!? Sta cu, aj da ne kvarim karmu.
Pustim Vivaldija, sidjem po sir za meze, poceo sam da balim za tim kiselkastim ukusom, sipam jos jednu casu vina i nastavim da surfujem. Izvozi me klasika zesce. Googlam i Opa sta je ovo, "Hrana kao afrodizijak" i "hrana za ljubavnike". Kazem sebi - cekaj bre stani, disi uzmi vazduha, ti ne verujes u sva ta sranja. Skrenem da vidim koja pesma kad ono cepa Vivaldi na pesmi "Largo- L'inverno"
. Nisam nesto posebno vernik tih afrodizijaka, mlad sam nemam potrebe za time ali BiiiiP radoznalost i eto sve ostalo u tekstu je iz sinosnjeg putovanjaa po mrezi. Naravno sve sam to zavrsio sa cokoladnim i delimicno prelivenim desertom, a Sampanjac sam posto se otpio i posle toliko truda vratio u frizider. Nije mu bilo sudjeno sinoc, ali naravno ostaje za neki special trenutak. Smile


Domaći medni šampanjac

2 kg meda
5 limuna
2 flaše piva
10 flaša vode
50 zrna grožđa

U emajliranoj posudi kuva se voda da provri, u njoj se rastvori med i sve vreme meša da ne bi zagoreo. Nastavlja se sa kuvanjem i skida se pena. U prokuvanu smesu dodaje se pivo i narezane kriške limuna. Radi boljeg ukusa dodaje se i nastrugana kora limuna, predhodno očišćena sa plodova. Posle ključanja, sadržaj se sipa u čistu veliku posudu, dodaje se 10-15 zrna suvog grožđa, stavlja na toplo mesto, pokriva čistim platnom i čeka početak vrenja. Ono obično počinje trećeg dana. Napitak se zatim odmah sipa u debele boce kao za šampanjac (tanke neće izdržati pritisak ugljen dioksida). Ako se zakasni sa punjenjem - napitak će prekisnuti.
Pre razlivanja, šampanjac se filtrira, tako što se u levak stavlja parče gaze. Posle punjenja u svaku bocu se stavlja po neko zrno suvog grožđa. Boce se zatvaraju pouzdanim zatvaračima, vezuju čvrstim kanapom i katranišu, umačući grliće u rastopljeni katran. Čuvaju se u hladnom podrumu, u pesku, dnom okrenutim nagore. Što više šampanjac odleži, to je ukusniji i jači. Obično se čuva 3-6 meseci. Prvorazredni penušavi napitak prohlađen napitak neće odavati ukus na pivo.

- Šampanjac ne zahteva skupu i ekskluzivnu hranu. Voli morske plodove, rakove, kavijar, ali dolazi iz Provanse, gde ljudi nemaju mogućnost da često jedu guščju džigericu, ostrige i druge poslastice. To je jedno od retkih pića koje može da se pije tokom celog dana. Sjajan je kao aperitiv, odličan uz hranu, a još bolji posle toga. Kažu da je to piće bogova, a pošto ima dve fermentacije, poseduje i mističnost i eleganciju. Veliki je izazov kad se boca, koja je odležala tri do pet godina u mračnom podrumu, konačno pojavi na svetlu dana i doprinese da ljudi budu zaista srećni.
Uz piće bogova dobrodošla su jednostavna jela, poput ćuretine s mlincima i mocarelom, ili sveže začinjen biftek s grilovanim povrćem. Ali, može se piti i uz neki fin, jednostavan desert, običan sladoled, uz malo svežeg voća.
- I doručak sa šampanjcem je sjajan, samo ako imate za koga da ga spremite. To je onda slatka dilema: ko će prvi da se probudi i pripremi omlet s malo dimljenog lososa i kavijara. To je već nešto što obećava početak veoma lepog i uspešnog dana.
Sampanjac se uglavnom pije i namenjen je radosnim trenucima naseg zivota. A oni mogu biti: Kupovina novog automobila, Ozdravljenje, Vencanje, Rodjenadan, Krstenje, Unapredjenje, Iseljenje suseda, U Klubu, Romanticna vecera, Pice sa prijateljima, Veridba, Sportska pobeda, Zavodjenje itd.




Tajne zvezdanih mehurića

"Šampanjac pijem i kada sam radosna, i kada sam tužna. Ponekad ga pijem i kada sam sama. Kada imam društvo, smatram ga neizostavnim. Otvara mi apetit kada nisam gladna, i uvek ga pijem tokom obeda. Inace ga ne diram - osim kada sam zedna, naravno..." Lili Bolindzer (Lily Bollinger)
Simbol otmenosti, uživanja, lepote, elegancije, neizbežan pratilac svečanih, tužnih, romantičnih trenutaka... Nema sumnje da je šampanjac odavno prevazišao pojam vina i da ne postoji materijalna stvar koja preciznije asocira na prefinjenost. Iza svog tog glamura i mita koji ga odavno prati, stoji izvanredno penušavo vino, proizvedeno samo u oblasti Šampanj (Champagne) na severoistoku Francuske - penušavo vino zaštićenog geografskog porekla i imena.
Puno je diskusija o tome ko je prvi proižveo šampanjac, gde, kako i kada. Međutim, po legendi, tvorcem šampanjizacije smatra se benediktinski monah Pjer Perinjon, poznatiji kao Dom Perinjon. Uz osnove njegovog rada, ostala je i rečenica "Dodite, ja pijem zvezde!" kojom je doživao saradnike dok je probao ostake iz jedne eksplodirale boce. U njegovu čast jedna od najvećih šampanjskih kuća "Moet & Chandon" svoj prestizni proizvod nazvala je Cuvee Dom Perignon, čime je mnogima priblizila "uzivanje u zvezdama".
Kako nastaju šampanjci?


Za proizvodnju šampanjca dozvoljeno je koristiti samo tri sorte grozda. Od Pinot Noira, koji raste na krečnjackim terenima, dobijaju se bogata, prefinjena vina. U hladnijim delovima gaji se Pinot Meunier, koga karakterisu visoki prinosi i začinske arome. Nalazi se svuda, ali ga retko ko pominje. Prefinjen, elegantan, ali ostar, Chardonnay je neizostavna komponenta šampanjskih vina - protivteza bogatim aromama Pinot Noir-a.
Interesantno je da se većina belih šampanjaca proizvodi od crnog grožđa (Pinot Noir i Meunier), što zahteva veliku preciznost i pravovremenost svih tehnoloških operacija. Na takvim vinima naći ćete oznaku blanc de noirs. Šampanjac proizveden iskljucivo od belog grožđa, odnosno Chardonnay-a, nosi oznaku blanc de blancs.
Šampanjski metod predstavlja proces proizvodnje penušavog vina gde se osnovnom vinu omogućuje da po drugi put fermentise u boci. Naravno, presudan uticaj na kvalitet penušavog vina ima precizan izbor vrste vina za osnovu. Hladna klima severoistoka Francuske ne omogućuje da grožđe potpuno sazri svake godine, tako da je neophodno spajati vina različitih berbi, kako bi se dobio prepoznatljiv (održiv) stil šampanjca.
Međutim, samo dva ili tri puta u dekadi desi se jako dobra sezona, a vina dobijena iz tih berbi su veoma kompleksna, samostalna i ne iziskuju spajanje sa vinima iz drugih berbi. Od njih nastaju najbolji, vintidž (vintage) šampanjci. Nažalost, u poslednje vreme proizvođaci sve česće proglašavaju dobru godinu, čak i kada za to nema osnove.
Kada se fermentacija u boci zavsi javlja se mali talog, uglavnom od ćelija kvasca, koji pozitivno utiče na kompleksnost arome vina, a bitan uticaj na kvalitet finalnog šampanjca ima i vreme sazrevanja vina u ovoj fazi. Vintidz šampanjci odležavaju minimum 3 godine u boci pre plasiranja na tržiste, dok je kod "obicnih" šampanjaca minimum odležavanja godinu dana. Naravno, velike kuce svoje vintidž sampanjce na tržiste plasiraju tek nakon pet i više godina sazrevanja u boci.
Na kraju proizvodnog procesa neophodno je ukloniti oformljen talog iz boce. Iako danas postoje mašine koje umnogome pojednostavljuju proces, proizvodači poput "Bollingera" ili "Laurent Perriera" to i dalje rade na tradicionalan način, oslanjajući se na veštinu i umeće ljudi. U ovoj operaciji veoma je bitno sačuvati nadpritisak u boci.
Stilovi šampanjca:

Količina dosage likera, koji se šampanjcu dodaje neposredno pred konačno zatvaranje, definise nivo slasti u zavisnosti od stila, a po potrebi i koriguje aromu. Po toj podeli postoji nekoliko stilova šampanjca:
- extra brut: šampanjcu se ne dodaje liker, već se izgubljeno vino tokom odstranjivanja taloga iz boce nadoknaduje istim vinom. Izrazito suv šampanjac (bone-dry)
- brut: liker se dodaje u količini od 1 %. Najbolje kupaze ostavljaju se za brut šampanjce.
- extra sec: 1 do 3 % dosage likera. Uglavnom suvi, do polusuvi šampanjci.
- demi sec: dodaje se 3 do 5 % likera, a šampanjci su poluslatki.
- doux: dodatkom 15 % likera, proizvode se slatki, desertni šampanjci.

Rashlađivanje
Šampanjac treba lagano rashladiti. Ako preterate, pa smrznuto vino otvorite na 0 °C, nemoguce je spoznati aromu. Servirajte ga na temperaturi od 6 do 9 °C , jer tada su izrazeni miris i ukus, smanjeno je penušanje unutar boce, a umanjuje se i mogućnost da vino izleti iz boce prilikom otvaranja. Dakle, ili bocu šampanjca ostavite sat vremena u frizideru (ciljana temperatura je 6°C), ili ga rashladite u kibli, do polovine napunjenoj ledom.
Naravno, ove sugestije čine sirovo pravilo koje treba prilagoditi uslovima u kojima se nalazite. Starim vintidž šampanjcima potrebno je kraće rashladivanje, dok mlada penušava vina lakše podnose nizu temperaturu. Bocu mozete držati u frižideru i 48 sati, ali ne treba preterivati, jer konstantno niska temperatura negativno utiče na iskričavost i aromu vina.
Kako otvoriti bocu
"Pucanj" šampanjca, koji je često simbol i pratilac trijumfa i veselja, objavljuje, u stvari, veliki gubitak dragocenog gasa. Često ćete cuti da je "Pucanj šampanjca veliki uzitak za čulo sluha, ali gubitak za čulo ukusa!". Zato, prilikom otvaranja, bocu treba držati pod uglom od 45°, jednom rukom za čep, a drugom lagano okretati osnovu boce, sve dok ne registrujete kratak "uzdah". Čase napunite do dve trećine njihove zapremine, a s obzirom na veliku kolicinu pene koja se stvara tokom sipanja, nalivanje časa možete izvršiti u dva navrata.
Nacin oslobadanja gasa u časi - penušanje, iskrenje ili musiranje, veoma je značajno za vizuelnu procenu kvaliteta šampanjca. Oslobadanje malih mehurića - perli, iz jedne tačke (centra iskrenja), u dovoljno dugom trajanju, smatra se odlikom vrhunskih šampanjaca. Mehurići se tada na površini integrišu u zvezde, formirajući krunu od pene, a doživljaj je potpuniji uz izbor adekvatne case. Na tok i intenzitet musiranja utice i cistoca časa, pa ćete često primetiti razliku u iskrenju, kada iz iste boce šampanjac sipate u vise čaša.
Šampanjac može ispratiti sve delove jednog obroka. Naravno, podrazumeva se izbor vise različitih tipova šampanjca, odabranih tako da se u obrok ude lakšim i suvim, nastavi težim i sladim šampanjcima, a uz dezert zavrsi onim najslađim.
Od aperitiva do dizestiva, šampanjac je, jednostavno, vino za svaku priliku.

Poznatije šampanjske kuće:
Ayala (vintage: Blanc de Blancs, prestige: Grande Cuvee)
Bollinger (vintage: Grande Annee, prestige: Vielles Vignes Francaises)
Veuve Clicquot (vintage: Reserve, prestige: La Grande Dame)
Deutz (vintage: Blanc de Blancs, Brut, prestige: Cuvee William Deutz)
Krug (vintage: Krug Vintage, prestige: Krug Clos du Mesnil)
Moet & Chandon (vintage: Brut Imperial, prestige: Dom Perignon)
G H Mumm (vintage: Cordon Rouge, prestige: Grand Cordon)
Louis Roederer (vintage: Vintage Brut, prestige: Cristal Vintage Brut)
Ruinart (vintage:�R�de Ruinart Vintage, prestige: Dom Ruinart Blanc de Blancs)
Taittinger (vintage: Vintage Brut, prestige: Comtes de Champagne Blanc de Blancs, Taittinger Collection).
A ako ste u mogucnosti da probate nesto starije vintidz sampanjce, nikako ne propustite berbe 1990, 1989, 1985, 1982, 1971, 1966 ...

Vina

Vino i njegova proizvodja, upotreba, uticaj na ekonomiju i kulturu su toliko obuhvatna i komplikovana da je jako tesko dati kratak i istovremeno pregledan opis.
Mislim da prvo dam kraci opis najvaznijih vrsta vinskog grozdja, pa da odatle krenemo u analizu gotovih proizvoda, samog vina.
Sto bi Djura reko, ne zamerite mi na stilu i jeziku kad pricam ovinu, jer je tad sve ostalo nevazno.

Riesling
Riesling je klasično nemacko grozdje koje se takmiči sa Chardonnay grozdjem za titulu najboljeg belog vinskog grozdja na svetu.
U Nemackoj (Rehn, Nahe, Mosel, Saar) se gaji na vise od 19 000 ha, sto je preko 80% evropske proizvodje rizlinga.
Pokrajina Alsace u Francuskoj irna oko 3 000 ha a Austrija negde oko 2 000 ha pod rizlingom,
Rizling je nisko produktivna loza koja kasno sazreva ali zato daje delikatna vina sa izuzetnim mirisom meda i neverovatno cvetnim bukeom.
Rizling je podložan napadu gljive bortrytis sto omogućava proizvodju slatkog, desertnog vina (beerenauslese), neverovano visokog kvaliteta ali i cene.
Rizling se uspesno gaji u Australiji i Ameirici (Kalifornija).
Ime rizling se cesto zloupotrebljava uglavnom u Italiji ali i u zemljama bivše "istočne Evrope"

Chardonnay
Grozdje za proizvodnju šampanjca i belog bourgogne ( Chablis, Montrachet, Meursault, Pouilly-Fuiss) vina.
Daje bogato, snažno vino sa puno ukusa i karaktera. Kao mlado je siromašnije aromom od rizlinga ali pri odlezavanju razvija neprevazidjeno bogat ukus u buke.
Chardonnay pokazuje neverovatnu moć varijacije zavisno od mesta uzgoja:
Chablis vina su poznata po karakteristinom mirisu minerala, Meursault vina su poznata po ukusu badema i lesnika, a Chardonnay iz Napa Valley ima bogat miris voća.
Chardonnay je podložan napadu gljive bortrytis sto omogućava proizvodnju slatkog, desertnog vina poznatog u ćelom svetu pod imenom Sauternes (zaslužuje pozeban osvrt).
Chardonnay se uspesno aklimatizovao u Austriliji, Oregonu, Novom zelandu i severnoj Italiji.

Cabarnet Sauvignon Bordeaux grozdje
Najtipicnije grozdje sa najvećom mogućnošću adaptacije na sve toplije podloge i u stanju da daje prvoklasna vina bez obzira u kom delu sveta to bilo.
Cabarnet Sauvignon sazreva kasno, daje intenzivnu boju vinu, jak miris borovnice a ponekad i poljskog cveca. Sadrži mnogo tanina (kiselina iz kozice grozdja koja konzervira vino i daje mu opor ukus i tamnu boju. Izuzetno važan sastojak i biće vise reci o njemu.
Zbog velike količina tanina vina od cabarnet Sauvignon grozdja traže odlezavanje, kako u buretu tako i u flaši, pri čemu razvijaju svoje osobine zbog kojih su poznata i cenjena u svetu. Ne piju se mlada.
Najbolji razultati sa njima se postižu ako stare u hrastovim buradima i ako su pomesana sa vinom od merlot grozdja kao sto se to radi u Bordeaux-u, Cabarnet Sauvignon se, pored Francuske, uspesno gaji i u Australiji, Južnoj Africi a i u Kaliforniji,

Pinot Noir
grozdje za bourgogne i za šampanjac
Najbolje grozdje za proizvodnju crnog vina na svetu ako se proizvodi na pravom mestu a to je Cote d'Or u Bourgogne distriktu. Sladje, bogatijeg karaktera i sa manje tanina od Cabarnet Sauvignona. Nikada se ne mesa osim pri proizvodnji šampanjca Jedinno je dozvoljeno vinsko grozdje u Cote d'Or u Bourgogne (Chambertin, Romane, Corton, Beaune) distriktu.
Pinot Noir, kada je na vrhuncu ima sve: miris, aromu, telo, stukturu i mogućnost da pokloni neverovatno uživanje za onoga ko ga pije.
U Champagne distriktu se Pinot Noir presuje i odmah odvaja od kozice, koja inače boji vino, i taj beli vinski sok je glavni sastojak belog šampanjca. To je mali kurioztet da se beli šampanjac pravi od crnog grozdja.
U Nemackoj i bivšoj "istočnoj Evropi" daje laka vina koja su pitka ali tanka i daleko od originala.
Pinot Noir iz Kalifornije i Australije privlači sve vise pažnje ljubitelja vina iz celog sveta.

Merlot
Rodjak sa cabarnet. Gaji se u Bordeaux distriktu (St-Emillion och Pomerol).
Sazreva ranije nego cabarnet i daje mesnata i meka vina koja brze sazrevaju od cabarnet vina.
U Medoc oblasti (Bordeaux) se mesa sa cabarnet sauvignonom i zastupljen je sa skoro 75%.
Čist merlot daje izvanredna vina u severnoistocnoj Italiji, južnom Tirolu a isto tako i u svezijim oblastima Kalifornije.
Iako popularan kod "širokih masa" prosecnih poznavalaca vina, svoju slavu je dobio kao sastojak još slavnijih Bordeaux vina.

Muskatell
Lako prepoznatljivo vinsko grozdjre, kako po ukusu tako i po mirisu koji podseca na stolno grozdje.
Ima ga belog i crnog.
Sva muskatel vina su, sa izuzetkom vina iz Alzasa, Bugarske i jednog malog dela vina iz Austrlije, slatka.
Najbolji francuski muskatel se gaji u Beaumes de Venice u blizini Avignona. Muskatel se gaji u ćelom svetu

Sauvignon Blanc
Najplemenitije belo bordeaux grozdje koje se upotrebljava zajedno sa semilloni muskatell grozdjem pri proizvodnji suvih i slatkih bordeaux vina.
Čist sauvignon Blanc daje interesantna, laka vina čistog ukusa i mirisa; kao u Pouilly, Sancerre, Touraine
U priobalskin dolinama Kalifornije daje suva vina, zlatne boje i izrazitog karaktera.

Champagne
Za većinu vinopija šampanjac predstavlja nešto svečano i penusavo čemu se ne pridaje neki veći značaj. Pije se obično u svečanim prilikama, svadbama, praznicima i za novogodišnju noć. Ponekad, u izuzetnim prilikama i kao aperitiv. Šampanjac za mnoge predsavlja prvo luxuzno pice pa tek onda vino. To je šteta kako zbog samog vina tako i zbog sposobnih proizvodjaca ovog plemenitog vina. Kvalitetan šampanjac se može uspesno nositi sa naj boljim svetskim belim vinima i kao pratilac luksuznih jela, posebno od ribe. Probajte slobodno da zamenite belo vino šampanjcem, dok jedete ribu, pa će te videti razliku.

Gde se proizvodi šampanjac?
Champagne je najsevernija vinska oblast u Francuskoj. Nalazi se 150 km. Na severoistoku od Pariza. Ime champagne je rezervisano kako za sam proces proizvodnje vina, tako i za odredjeno geografsko područje. Šampanjac proces se upotrebljava kada bilo koje vino želimo napraviti penusavim. Proces se može primeniti na svako vino. Proizvodjaci penusavih vina iz vanevropskih zemalja obično tvrde da je proces odlučujući pri proizvodnji šampanjca i to koriste kao argument pri prodaji svojih "sampanjaca" i uporedjuju ih sa šampanjcem iz istoimene oblasti. Pri tome precutkuju da su vina iz šampanjac oblasti bila medju naj boljima na svetu pre nego sto su se počela praviti penusavim. Naravno, bilo bi pogrešno tvditi da je svaki šampanjac bolji od bilo kog penusavog vina iz nekog drugog dela sveta. Ali dobar šampanjac poseduje jedinstvenu svezinu, prepoznatljiv stil i prijatan stimulans koji ni jedno vino na svetu ne može zameniti.

Kako se (ukratko) pravi šampanjac?
Dom Prignon (ili neki njegov savremenik) je pronašao način da napravi penusavo vino. Tajna je u drugom vrenju vina u flaši, pri čemu se se stvaraju ti famozni mehurici ugljendioxida koji, pri pijenju šampanjca, ubrzavaju apsorbaciju alkohola od strane organizma i odatle dolazi onaj munjeviti efekat koji rezultira u crvenim obrazima i dobrom raspoloženju. Kada se mlado vino flašira, doda mu se malo šećera i pesebna vrsta kvasca. Zatim se ostavlja da tako flaširano lezi u tamnom i hladnom podrumu.
Kvasac reaguje na šećer i to famozno drugo vrenje počinje. Taj, prirodni proces, stvara mehurice i sampanjcev karakterističan ukus. Posle vrenja flaše ostaju da leže na svom mestu različito dugo, da bi šampanjac stario u skladu sa receptom koji konkretna firma primenjuje. Mrtve ćelije kvasca stvaraju talog kod čepa, jer flaše se lageruju sa čepom na dole i svakodnevno po malo pomeraju oko vertikalne ose. Kad je šampanjac gotov, izvrši de "degorgering", znaci ukloni se stari čep i talog i flaša se definitivno zatvori čepom i žicom.

Zašto je šampanjac tako skup?
To je uslovljeno ogranicenoscu areala koji se zove šampanjac sto ograničava volum proizvodnje. Isto tako nesigurna! Klimatski uslovi znaju cesto da imaju uticaja na količinu ubranog gozdja. Grozdje se bere ručno. Masinskim beračima je ovde pristup zabranjen jer samo zrela i ćela zrna grozdja mogu da služe za proizvodnju pravog šampanjca.


Koje se grozdje koristi?
Uglavnom dve vrste: crno Pinot Noir i belo Chardonnay. Proporcije pri mesanju sokova ovih dveju vrsta grozdja zavise od firme koja ih mesa. U principu se može reci da šampanjac dobije svoju punoću, zaokruzenost i snagu od
Pinot Imoir-a a svezinu i protivtezu snažnijem Pinot Noiru, od Chardonnay-a.

Razni tipovi šampanjca:

Blanc des Blancs:
Šampanjac napravljen od čistog Chardonnay-a. Lak, elegantan i sa puno svezine. Moraju odležati par godina inače mogu biti malo prekisela kao mlada.

Blanc des Noirs:
Šampanjac napravljen od čistog Pinot Noir grozdja. Fantastično komplexan i bogat ukusom šampanjac.

Rose:
Jedno vreme zaboravljen, doživljava renesansu u nekim delovima sveta. Najveći delom je, kao sto sam već spomenuo, šampanjac mesavina belog i crnog grozdja.

Po kvalitetu se šampanjac deli na:

Extra Cuve de Rserve
Standardni, obično vredan svoje cene ako se proizvodi od poznatijih firmi. Obično na etiketi stoji nešto kao:
Extra Cuve de Rserve.

Millsime
Jednu stepenicu vise je šampanjac sa godimom proizvodnje-millesime. Dosta je skuplji i obično ima izvanredan buke i jako dug prijatan ukus u ustima posle ispijanja. Cesto je naj bolji u smislu kavalitet za uloženi novac.

Cuvees de prestige
Stigli smo i do ponosa raznih firmi i njihovih luksuznih sampanjaca. Obično imaju vlastita imena, neka su sa godinom proizvodnje a neka ne, prodaju se u specijalno dizajniranim flašama. Da li su vredna svoje cene? Teško je reci ali obično ne. Ima i izuzetaka: Bellinger (RD), Pol Roger (PR), Krug (Clos de Mesnil), Veuve Cliqout (Grand Dame), Taittinger (Comtes de Champagne), Moet & Chandon (Dom Perignon)Lista bi mogla biti još duža ali mislim da je i ovo dovoljno.

Crement
Šampanjac sa pola uobičajene količine ugljendioxida koju mnogi smatraju bolje pase uz hranu. Stvar ukusa.
Jednostavniji šampanjac se sevira na 7-10 stepeni a staruji i kompleksniji i do 13 stepeni. Treba ga servirati u uskim čašama da bi zadržao sto vise ugljendioxida.

Nadam se da vam ovaj tekst može pomoći pri kupovini i pri uživanju šampanjca. Ja bar doživljavam stvari koje poznajem na mnogo licniji način nego kad konzumiram nepoznato


Razlika izmedju bukea i arome je sledeca:

Aroma je miris karakterističan za vrstu grozdja od kojeg je vino pravljeno i koji se pojavljuje pri pijenju vina.
Buke je miris koji je znatno kompleksniji i nastaje kao rezultat starenja/sazrevanja vina.
Vino je izloženo stalnim hemijskim procesima dok odlezava i vremenom razvija nove osobine i mirise.
Taninska kiselina gubi na snazi i oporosti, menja boju od purpurno crvene u malo braonkastu.
Vino postaje mekše, toplije i sa sve izraženijim bukeom u kome se mogu naći mnogi mirisi, zavisno od treniranosti i iskustva sa hranom i pićem.
Ja mislim daje veoma važno prodiskutovati kako čuvati vina itd.
Pre svega činjenica je da veoma mali broj ljudi ima specijalizovane uslove za smestaj i čuvanje vina. Prema tome nećemo se daviti o tehnikalijama.
Naši pretci nisu imali rashladne uredjaje i ostale drangulije, tako da i mi svi takodje danas imamo cosak u podrumu, malo tamniji i malo hladniji. To je dosta za početak. Zapamtite jednu stvar:
Bolje i hladnija temperatura nego POVIŠENA. Jedan od sastojaka vina je ALKOHOL. (Ima vina i bez alkohola, ali J...s ti taka vina). Alkohol je veoma nestabilan na povišenim temperaturama.
Kada vidite flašu sa čepom koji je počeo da "izlazi" znajte da je to vino bilo izloženo povećanoj temperaturi i šanse su velike daje "prokuvalo".
Ovde pričamo o vinima sa čepovima (pampur, itd.), ne diskutujemo vina sto imaju zatvarač poput pivske flaše, ili ne daj Boze sto amerikanci i ponajviše kupuju u kutijama (malte ne mlecnim)!
Kada skinete foliju (ili kad je kelner skine) odmah će te znati kako je vino čuvano. Čep treba da je čist i bez ičega. Kod starijih flaša može se naći pomalo i "budji" sto ne mora da znaci da vino nije dobro, ako je samo sa spoljne strane.
Kada se čep izvadi treba ga pomirisati (stranu koja je bila u flaši) za miris budji. Ako je taj miris prisutan najverovatnije da je i vino propalo (CORKED)!
Pogledajte da li je čep mokar. Ako nije mokar znaci da je flaša stajala uspravno, sto nije dobro. Mokar čep vam govori da je flaša ležala položeno kako treba. Takodje je važno videti da li ima "taloga" na čepu. Ako ga ima na čepu, ima ga i u flaši, tako da vino treba pažljivo sipati ili "Decant" tj pažljivo presuti u bokal ili cistu flašu (Decanter).
Ako grlić flaše nije čist kelner ga treba očistiti pre nego sipa vino preko toga (sto se nahvatalo spolja).
Ako ste u restoranu pomirisite ČASU pre nego je upotrebite. Naime restorani upotrebljavaju dezinfekcioni detergent. Miris toga detergenta je "bolnički" (malte ne kao jod), ali taj miris nestane za 30 - 40 minuta. Ako su case tek oprane taj miris će pokvariti miris a uz to i ukus i najboljeg vina.Mnogi ljudi u restoranu vraćaju vino kao pokvareno zbog tog detergenta.



Vrste grožđa
Postoji 12 osnovnih i najpoznatijih vrsta grožđa od kojih se pravi većina svetskih vina. Ranije su se vina označavala prema području na kome se grožđe gaji, ali kasnije je broj proizvođača i područja sa vinogradima toliko porastao da je uvedeno označavanje prema varijetetu grožđa.
Crno grožđe
 CABERNET SAUVIGNON - Ovo je najpopularnije grožđe na svetu kad je proizvodnja crnog vina u pitanju. Gaji se u Bugarskoj, Čileu, Australiji, Kaliforniji, južnoj Francuskoj. Ima mala plavo-crna zrna sa debelom kožom, kasno olista i kasno sazreva.
 MERLOT - Od ovog grožđa se pravi najskuplje crno vino na svetu - Chateau Petrus. Gaji se u Bordou, ima velika zrna sa tankom kožom, ukus ima tragove borovnice i mente.
 NEBBIOLO - Daje vrlo kompleksna crna vina, uspeva na krečnjačkom zemljištu, na većim visinama, najviše u severozapadnoj Italiji. Vrlo tamne boje, kasno sazreva. Nebbia na italijanskom znaci magla.
 PINOT NOIR - Od ovog grožđa se pravi čuveni burgundac. Uspeva na krečnjačkom zemljištu istočne Francuske. Ovo je "sveti gral" proizvođača u mnogim zemljama. Ima tanku kožu crne boje i guste, guste grozdove. Pored Francuske, gaji se i u Australiji, na Novom Zelandu, u Južnoj Africi, Italiji, Rumuniji, SAD.
 SYRAH ILI SHIRAZ - Drevno crno grožđe sa Srednjeg istoka. Gaji se na granitu, krečnjaku i pesku u dolini Rone (Francuska), u Kaliforniji i Australiji. Plavo-crne boje, ima mala zrna i debelu kožu. Relativno rano sazreva. Daje visoke prinose, pa proizvođači, ako žele viši kvalitet, moraju da ga kontrolišu i smanjuju.
 SANGIOVESE - Ovo grožđe se gaji po celoj Italiji, kao i u Argentini i Kaliforniji. Raste na krečnjaku, ali i na glini, sporo i kasno sazreva, podložno je oksidaciji. Najbolje je Sangiovese piccolo.
Belo grožđe

 CHARDONNAY - Beli šardone je verovatno najtraženije grožđe na svetu. Bolje uspeva na siromašnijem zemljištu, ali se prilagođava i drugim tipovima. Daje male grozdove tanke kože. Rano cveta i zri. Danas se gaji u svakoj zemlji u kojoj se pravi vino.
 CHENIN BLANC - Belo grožđe, koristi se za najraznovrsnija vina, daje obična i penušava, suva i slatka. Gaji se najviše u dolini Loare - jugozapadna Francuska, sve do Atlantika. Ima tanku kožu, kasno sazreva. Raste i u Južnoj Africi, Kaliforniji, Australiji i Novom Zelandu. Daje dugotrajna vina, ali i vina koja se odmah piju.
 GEWURZTRAMINER ILI TRAMINER - Nije baš belo grožđe, roze je, daje suva i slatka bela vina, karakterističnog aromatičnog, nekako začinjenog ukusa. Gewurtz znači začin. Poreklom je iz Aldo Adiga - italijanska pokrajina u kojoj se govori nemački. Ružičasta koža, nekada žuta. Gaji se i u Alzasu (Francuska, deo prema Nemackoj), Austriji, Nemackoj, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, Rumuniji, u Australiji i na Novom Zelandu.
 RIESLING - Odlično vino, mada postoje slabija kao sto je Olasz i Laski rizling. Voli hladniju klimu. Bleda zrna sa mrljama, u malim grozdovima. Kasno cveta i zri. Daje vrhunska suva, poluslatka i slatka vina. U Nemačkoj, Alzasu, Italiji, Australiji, SAD.
 SAUVIGNON BLANC - Grožde doline Loare, raste na krečnjaku, pesku, šljunku. Kompaktni mali grozdovi tanke kože. Rano zri. Gaji se i u Italiji, Južnoj Africi, na Novom Zelandu, u Australiji i SAD.
 SEMILLON - Daje sjajna slatka vina i visoko kvalitetna suva. Ima velika zrna i tanku kožu. Traži specifične klimatske uslove. Raste u Bordou u Francuskoj, Čileu, Australiji, SAD, Južnoj Africi.

Vino
Hmm, nema dovoljno dobrog početka za priču o vinu. Verujem da većina nas u jednom trenutku u životu "otkrije" vino i ostane mu verna. Vino je tako prefinjeno, tako elegantno, tako divno miriše i savršen je pratilac hrane, Pažljivo odabrano da odgovara trenutku i okruženju.
Vino je prirodno, sasvim. A sve što dolazi iz prirode ima posebnu vrednost. Ono samo nastaje. Naravno, ukoliko želimo bolji kvalitet, moramo malo da se potrudimo. Vekovima traje i prenosi se veština, ili bolje rečeno umetnost pravljenja vina.
Čaše
Jedan od činilaca koji je izuzetno važan kad je uživanje u vinu u pitanju, je odgovarajuća čaša. Tanke, elegantne, duguljaste čaše nikako nisu pomodarstvo! One su sastavni deo rituala.
Čaše su sužene na vrhu da bi se tu zadržali mirisi, da bi mogli da osetimo buké, imaju tanku, dugačku dršku da ne bismo rukama menjali temperaturu vina i imaju postolje da bi bile stabilne. Postoje različite vrste čaša - za belo, crno, šampanjac, čaše za port, burgundac, šeri ili bordo.

Crno vino - Glatkih ivica, oblika lale. Čašu punimo uvek do pola, da bi mogli da je okrećemo u ruci, posmatramo, mirišemo i ne rizikujemo prosipanje.

Belo vino - Nešto manje od čaša za crno vino jer belo vino ne mora da diše koliko i crno i njegov buké se ne razvija tako dramatično.

Šampanjac - Kod nas su jako česta pojava široke, činijaste čaše za šampanjac što je pogrešno. Šampanjac se pije iz jako izduženih čaša sa razlogom - čaša treba da usmeri sve one fine mehuriće pravo na naš nos, da nas zagolicaju, a ne da odu u vazduh za par sekundi zato sto je čaša široka.

Burgundac - Ovo vino vrlo brzo oslobađa aromu. Zato je čaša široka, poboljšava razvoj mirisa.

Bordo - Ovom vinu je potrebna toplota da bi oslobodilo svu svoju kompleksnost. Ova čaša dozvoljava maksimalni kontakt sa vazduhom, što olakšava razvijanje ukusa.

Port - Ovo vino je jako i slatko, zato je čaša mala





Kako se otvara vino?

Isečete kapsulu i skinete je, obrišete čep vlažnom krpom i otvorite. Danas ima sto vrsta otvarača, nema potrebe koristiti fizičku snagu kao nekada. Možete otvoriti vino sa dva prsta. Vino sipamo polako i uvek manje od pola čaše. Danas postoje i naročite spravice za izvlačenje polomljenog čepa. Podsećaju na veliku pincetu. Ako nemate ništa slično, gurnite čep u flašu. Smile
Šampanjac se ne otvara tako da čep i pena izlete i poliju sve prisutne i možda izbiju nekome oko, već se na čepu drži prst dok se otvara. Može se i preko boce staviti krpa. Cilj je da se sačuvaju mehurići, a ne da poprskaju plafon. Kad sipamo šampanjac, sipamo polako. Opet, ako sipamo naglo - ništa od mehurića, pena sto posto prelazi rub čaše i razliva se po stoljnjaku.

Koliko vino treba da bude hladno?
S obzirom na razliku vina po boji (bela, roze, ruzicasta, crna), po hemijskom sastavu (sadrzaj alkohola, kiselina, ekstrakta, secera, tanina), mirisu i ukusu, logicno je da ce se i optimalne temperature, na kojima vino najbolje iskazuje karakteristike, znatno razlikovati. Moze se reci da se optimalne temperature belih vina krecu u rasponu od 8*C do 16*C, crnih od 12*C do 20*C, a roze i ruzicastih vina od 12*C do 14*C.
Bela stona vina sa naglasenijim kiselinama, serviraju se ohladjena na 8*C do 10*C. Bela vina sa razvijenim mirisom, tj. sortnim bukeom i bogatija u ekstraktu, sto ih cini punijim na ukusu, najbolje iskazuju svoje senzorne karakteristike na temperaturi od 12*C do 14*C. Ova grupa obuhvata vrhunska vina sledecih sorti, koja su odlezala 2-3 godine: rizling rajnski, rizling italijanski, sovinjon beli, traminac, sardone, semijon, muskat otonel, muskat krokan.
Specijalna vina, porto, seri, marsala i vermut treba da budu u momentu serviranja temperature 10*C-12*C.
Novija, laksa, crna vina sa manje oporosti na ukusu, serviraju se ohladjena na 12*C-15*C. Takav je francuski bozole, frankovka, game crni, muskat hamburg, pa cak i laksi, novi burgundac crni i merlo.Teza, na ukusu punija, buketna crna vina odlezala najmanje tri godine, poput kaberne sovinjona, kaberne frana, merloa, burgundca crnog ili vranca, najlepse iskazuju svoje osobine na temperaturi od 17*C do 20*C

Kako se proba vino?
Uzmete gutljaj, zadržite ga u ustima i udahnete vazduh kroz zube, da pređe preko vina i izdahnete kroz nos. Ovako ćete osetiti i ukus i miris. Onda u svakom slučaju kažete "odlično je" ili nešto slično, jer ako ovo čitate znači da niste stručnjak pa najčešće ne možete baš da kažete zašto je neko vino dobro ili ne, (već samo da li vam se sviđa ili ne), a pored toga, i ako ga vratite, sve ćete vi to platiti, a naravno da niste u situaciji da plaćate više nego što se mora.

Koje vino uz koju hranu?
Pažljivo odabrano vino, ono koje se bira na osnovu hrane koju serviramo, doprinosi opštem ukusu i zadovoljstvu. Vino i hrana treba da se međusobno dopunjuju, da podstiču ukus jedno drugom. Ne treba jedno od njih da guši ono drugo. Čak stručnjaci u ovoj oblasti mogu tačno da vam kažu koje vino je najbolje piti uz koje jelo, prethodno vas ispitavši o sastojcima i začinima koji su korišćeni u pripremi. Nećete piti isto vino uz ljutu i neljutu hranu. Zato postoje neka opšta pravila, koja je sasvim lako slediti, tipa "uz ribu ide ovakvo vino, uz meso onakvo, uz povrće neko treće".
Osnovna stvar o kojoj treba voditi računa je da jačina vina treba da odgovara jačini hrane. Belo vino bi onda išlo uz ribu, piletinu, salate, testeninu, mada opet zavisi, uz testeninu sa mesom i jakim začinima bolje će ići crno. Za jače meso preporučuje se crno vino, kao i uz jače sireve. Crno vino se pije uz hranu kao sto je meksička ili indijska, a belo uz grčku ili kinesku kuhinju. Opet, kako niko od nas ne voli pravila, možda je najbolje da svako sebi odredi šta i kako. I koliko.
U nekim slučajevima zvezda večeri je baš vino. Tada treba uz njega služiti neku laku, ne previše začinjenu hranu, koja neće ometati oslobađanje svih ukusa i pune arome.



Kombinovanje vina sa jelima
Slaganje vina i hrane ima poseban naziv: enogastronomija. Iako se tom oblašću danas bave mnogi
naučnici, osnovna saznanja ipak potiču iz iskustva ljubitelja vina, sticanog hiljadama godina, još od
prvih egipatskih svečanosti u slavu Horusa i njegovih vinograda, preko helenskih Dionisija i rimskih
Bahanalija, pa sve do ultramodernih njujorških klubova u kojima poklonici američkog Zinfandela
iskazuju svoje poštovanje vinu, na sličan, kultni način, poznat kao Zinfadeliti.
Put vina dug je 5.000 godina. Kroz mitologiju, religiju, umetnost, nauku, strasno i posvećeno taj
put utirali su vinogradari i vinari sa svih kontineneta, a njime i danas prolaze svi koji vino poštuju i
kojima je stalo do kulture vina, kulture življenja i uživanja u životu.
Restoran „Kristal“ želi da u hrani i vinu koje nudimo uživate na zaista najbolji mogući način, i zato
Vas pozivamo da zajedno odemo korak dalje od onog, svima poznatog, starog pravila: belo meso-belo
vino, crveno meso-crveno vino. Za crveno vino koristićemo odomaćeni izraz - crno, a priču o slaganju
vina i hrane počinjemo osnovnim pravilima:
Jačina vina mora da odgovara jačini hrane.
• Najbolje se slažu vino i hrana koji imaju slične komponente ukusa (slatko, slano, gorko, kiselo...)
• Vrhunska bela vina ne slažu se sa tamnim mesom i divljači.
• Vrhunska crna vina ne slažu se sa ribom, školjkama i ostalim morskim plodovima.
• Slatka i kisela hrana slaže se sa vinima koja imaju više stepeni kiselina.
• Vina sa višim stepenom alkohola ne slažu se sa slanom hranom, jer ona tada dobija na gorčini.
• Slatka hrana slaže se sa slatkim vinima.
• Najpre pijete bela suva i roze ili ružičasta, a zatim crna vina.
• Prvo se piju laganija, a zatim teža, tzv. robustna vina.
• Za početak birajte hladnija (ohlađena), a nakon toga vina koja se služe na sobnoj temperaturi.
• Vina ređajte od nižeg ka višem sadržaju alkohola.
• Između različitih vina popijte po gutljaj vode kako ne biste mešali ukuse.
Uposlednjih dvadesetak godina, mnoga stara pravila o slaganju vina i hrane prestala su da važe.
Najpre su počele da ih krše mlade generacije Francuza, a zatim i svi ostali. U prestonici imperije vina,
Parizu, sve češće možete da vidite mlade ljude kako uz ribu piju crvena, odnosno crna vina. I to je
naravno moguće, ali budite obazrivi. Zato Vam preporučujemo da obratite pažnju na dva veoma bitna
principa:
Slaganje suprotnosti
Najpre procenite osnovna svojstva hrane koju ste izabrali, a zatim odaberite stil vina koji će joj
najbolje parirati, i to na sledeći način: hrani koja ima više kiselina, oštrinu i gorčinu, suprostavite
mekoću vina; za hranu u kojoj preovlađuje sladak ukus, birajte vina kiselijeg, oporijeg i oštrijeg ukusa.
Masnoj hrani suprostavite vina sa više kiselina ili oštra penušava sa više tanina i alkohola.


Slaganje po sličnosti / Dva osnovna pravila

• Aromatična hrana traži aromatična vina.
• Hrana koja izaziva produžen ukus na nepcima zahteva vina bogatija ekstraktom i dužeg ukusa.
Vino na trpezi svoj ples počinje i pre nego što stigne prvo jelo. Suva bela vina, sa kiselinama koje bude
apetit, osrednjim sadržajem alkohola i nenametljivom aromom, kao i izrazito suvi šampanjac – odličan
su aperativ. Slična vina možete da naručite i uz predjelo, ali i roze ili neka laganija crvena vina, sa manje
tanina i ekstrakta.
Uz masn a pr edjela birajte vina sa više kiselina, većim sadržajem alkohola i sa više tanina (koji će
neutralisati masnoću) i ne dosoljavajte jelo. Pršuta i Traminac roze ili Pino nuar, kavijar, bri i kamember uz
šampanjac (brut), losos sa kavijarom ili kozji sir Sovinjom blan, ali... i prebranac uz Roze ili Merlo, pihtije uz
Bozole ili domaći mladi Game, omlet uz Šardone... mogu da budu vrlo zanimljive kombinacije.
Uz salate birajte lagana, neutralna bela vina, jer vina sa naglašenim kiselinama mogu da naruše harmoniju
ukusa u salatama, koje u sebi sadrže različito povrće, sireve ili voće.
Sup e teško mogu da se slože sa vinom, ali uz neke gušće supe ili čorbe možete da isprobate neka suva
bela vina ili roze.
Uz jela od povr ća birajte suva bela vina sa voćnom aromom, a u slučaju kada je povrće posluženo
kao garnirung, onda vino birajte prema ribi ili mesu.
Rakovi i plodovi mora najbolji su uz bela, izrazito suva vina, sa naglašenim kiselinama... Uz
mariniranu ribu treba poslužiti tzv. neutralna, lagana bela a uz dimljenu bogata, puna bela vina, roze, a
ponekad čak i porto ili seri. U principu, za ribu sa roštilja treba birati cvetna, aromatična bela vina, a za
prženu ili pečenu ribu – snažna bela vina ili neki roze sa malo oporosti, najbolje roze barik. Postoje i jela od
ribe koja se odlično slažu i sa snažnim crvenim vinima, ali u većini slučajeva, sa ribom ili plodovima mora
slaže se većina belih sorti:
Sovinjon blan, Šardone, Pino Gridjo (Pino Gri), Italijanski ili Rajnski rizling, Silvaner, Traminac,
Senan blan, Semijon.
Uz teletinu , koja nema mnogo masnoće, po pravilu treba birati bela suva vina, roze i lagana crvena
vina, jer nežni ukus ovog mesa ne može da izdrži snažno vino. Takođe, imajte u vidu da što je teletina manje
pržena, to vino mora da bude laganije. Klasična, puna, robustna crna vina (Kaberne, Pino nuar, Kjanti,
Barolo, Sira itd.) slažu se sa većinom specijaliteta od junećeg ili goveđeg mesa. Pravite pritom razliku između
dinstanog i pečenog mesa i uz dinstanu govedinu birajte nešto laganija vina.
Uz pr asetinu se više slažu puna bela vina, ružičasta i lagana crna vina, nego uz masniju svinjetinu,
za koju treba birati snažnija vina, sa više alkohola i tanina. Jagnjetina je idealna uz veliki trio crnih vina:
Kaberne sovinjon, Pino nuar i Merlo.
Živinsk o meso odgovara i belim i ružičastim i crnim vinima. Ipak uz kuvano ili dinstano belo meso
birajte nežnija, a uz prženo ili pečeno meso – snažnija vina. U oba slučaja dobro je da vina imaju naglašenu
voćnu aromu.
Pun a, sn ažn a crna vina slažu se samo sa pečenom ćurkom, patkom i guskom.
Uz div ljač su neprikosnovena, snažna robustna, odležala crna vina, bogata ekstraktom i taninima.
I desert . Iako kažu da je čokolada ubica vina, postoje izuzeci – porto, madera, šeri. Uz kolače, naravno,
treba birati slatke, muskatne sorte ili druga slatka vina, ako je moguće – da budu slađa od slatkiša koji
ste naručili. Uz suve pite i kolače, međutim, možete da probate i neka poluslatka ili polusuva bela vina.
Mi smo uvek spremni da Vam pomognemo u izboru, ali znamo da je u slaganju vina i hrane samo
jedno pravilo sveto: najvažniji je Vaš lični ukus. Ne robujte ni pisanim ni nepisanim pravilima i uvek
istražujte da biste uživali u potpunosti.

Laka predjela – Laki sendviči i hleb sa namazima (sirevi ili pate) se odlično slažu sa suvim, lakim belim vinima kao što su Muskadet, laka italijanska ili nemačka bela vina, šampanjcem ili prošekom. U stvari, teška ili kompleksna vina je bolje sačuvati za glavni obrok. Slana ili pržena predjela se najbolje slažu sa voćnim belim vinima i šampanjcima.
Teža predjela –kao što su masline, suhomesnati proizvodi i tvrdi sirevi su slani i zahtevaju polusuvo ili suvo belo vino kao što su Chenin Blanc, rizling, ili suvi Sherry. Crna vina koja se slažu uz ovu vrstu predjela su Božole (Game), laki Pinot Noir, neki Cabernet i polusuva španska vina.
Laki obroci od ribe (sveža, kuvana na pari, barena bela riba, rakovi, školjke) - španski Albariño je spektakularan uz ova jela! Takođe, probajte Macon, Chardonnay, Muscadet, beli Bordeaux, Sauvignon Blanc ili kalifornijski Sauvignon Blanc, bela italijanska vina ili francuski Chablis. U slučaju kombinovanja sa ovakvom vrstom jela, prava kiselost vina je od presudnog značaja! Takođe, uz ova jela se dobro slaže i neki kvalitetan rozé.
Teži obroci od ribe, školjke i rakovi - Albariño je i ovde pravi izbor. Takođ,e odličan je i beli Burgundac, kao i blaži Chardonnay ili Sauvignon Blanc (koji nije dugo stajao u buretu!), a kvalitetnije italijansko belo ili beli Bordeaux, suva alzaška vina, Premier Cru Chablis, Viognier ili belo vina sa Rone. Pinot Noir (ili suvi ili polusuvi crveni Burgundac), suvo špansko crveno vino (kao što je Rioja), polusuvo vino iz oblasti oko Loare ili Božole se uz ovu vrstu jela slažu nnogo bolje nego što bi se moglo očekivati. Pržene lignje zahtevaju alzaško vino, polusuvi Vouvray ili Kabinett Rizling. Suva penušava vina takođe dolaze u obzir.
Piletina ili ćuretina – suvi ili polusuvi Bordeaux, a lako kalifornijsko crno vino (Pinot Noir or Merlot), Valpolicella, Kjanti, španska crvena vina. Kompleksna bela vina. Izbor u mnogome zavisi od toga kako je meso pripremljeno. Belo meso ili disntana ćuretina zahtevaju belo vino, dok pečena piletina ili ćuretina zahtevaju crno vino.
Prasetina - Rosé ili suvo belo vino se tradicionalno služe uz ovu vrstu jela, ali ali prasetina ima dovoljno neutralnu aromu da se može služiti uz gotovo svako kvalitetno belo vino ili suvo crno vino. Pečena prasetina se odlično slaže i sa španskim crvenim vinima.
Teletina – Glavna stvar pri odabiru vina koje treba poslužiti uz teletinu je sos. Uz sosove jakog ukusa, probajte suvi Bordeaux ili St. Emilion, još bolje Božole, Pinot Noir, Rioja ili Valpolicella, Kjanti ili Barbera. Uz lakše sosove finog ukusa, poslužite lako vino visokog kvaliteta, kao što su italijanska Pinot Grigio, Gavi, Arneis ili Greco di Tufo. Macon ili polusuvi ili suvi Šardone takođe ide dobro uz teletinu.
Paprikaš, pečenje, roštilj – meko, polusuvo crveno vino kao što su neko bolje Rioja ili Navarra, a polusuvi Zinfandel, Rhone ili australijski Shiraz.
Paprikaš sa vinom, gulaš – puni, plemeniti crveni Burgundac, italijanska crvena vina, španska Ribera del Duero, Zinfandel ili Shiraz.
Govedina, punjena ćurka – Dobra crvena vina kao što su St. Emilion, Pomerol ili Burgundac; Cabernet ili Merlot; Crveni Bordeaux ili suva italijanska crvena vina; polusuva Rhône crvena vina; polusuva španska crvena vina; bogata bela vina jakog ukusa kao što su beli Burgundac or Chardonnay; Jaki crveni Burgundac ili Pinot Noir.
Jagnjetina – Fini crveni Bordeaux ili kalifornijski Cabernet; Vrhunski crveni Burgundac ili Pinot Noir.
Divljač – Fina polusuva crvena vina iz Francuske (Bordeaux, Burgundac, Rhone), Italije (Barolo, Barbaresco, Gattinara, Brunello), Kalifornije (Cabernet, Merlot, Zinfandel ili Pinot Noir), ili Australijski Shiraz ili Cabernet, ili vrhunska španska crvena vina kao Ribera del Duero ilir Penedes.

Slaganje hrane i vina

"'U slaganju hrane i vina postoji jedno pravilo, a to je da - ne postoje pravila"
Ovu rečenicu ste najverovatnije čuli bezbroj puta. No, da li je to tačno? Oni koji ne veruju da postoje oksimoroni, sada imaju priliku da se uvere u suprotno
Naime, ova teza je i tačna i netačna. "U tom trenutku nastupila je tišina", tako je rekao Bulgakov u "Majstor i Margarita", a moja malenkost će reći da to zavisi od toga da li znate kako se pravilno konzumira vino. Neko će reći da ne postoji osoba na ovom svetu koja ne zna kako se pije; ali, iskustvo govori da veliki broj ljudi konzumira vino preko hrane, što je potpuno pogrešan način konzumiranja vina (tako se konzumira Brendi). Vino u tom slučaju, zapravo, služi kao korektor ukusa ili jednostavno začin, koji jelu može dati bolji ili lošiji ukus, što zavisi od ukusa onoga ko to jelo uživa. Istina je da ce nekome takav ukus biti prijatan, a nekome neće. Dakle ne postoji pravilo! No vino se pravilno konzumira tako što se prvo proguta zalogaj, a onda popije vino koje bi trebalo da upotpuni ukus hrane. Ovaj način konzumiranja vina zaista zahteva znanje o slaganju vina i hrane i što je jako bitno, ako je vino lepo upareno sa hranom, to će se svakome svideti, a ako nije, neće nikome. Tu ne postoji faktor ličnog ukusa, osim u slučaju ukusnih aroma koje su bitan, ali ne i najvažniji činilac u samom slaganju hrane i vina. Dakle postoji pravilo!

Da bi se upoznali sa pravilima po kojima se uparuju hrana i vino, prvo moramo da razjasnimo šta mi to možemo da osetimo u ustima, a sto je najvažnije za slaganje vina sa hranom. Naš jezik može da prepozna: slatko, slano, kiselo, gorko i jedan ukus koji se kod nas zove slatka so, a u svetu se koristi japanska reč umami (ovaj ukus nam i nije naročito bitan za laičko uparivanje, te ćemo ga, barem u ovoj seriji članaka, izostaviti). Ako znamo koje ukuse možemo da prepoznamo u ustima, onda bi trebalo da znamo koje ukuse možemo da prepoznamo u vinu, a to su: slatko, kiselo i gorko. Vino nema soli, osim u retkim slučajevima kada se vino pravi od grožđa koje raste na samoj obali mora, kao npr. Vermentino di Sardegna (Sella e Mosca). Osim ukusa, postoje i neke fizičke reakcije koje ne spadaju u ukus, ali su nam bitne za slaganje hrane i vina, a to su: trnjenje desni i jezika (tanini), oblaganje ćelija u ustima (kremasta struktura), telo (tezina vina) i završnica.

Sledeća stavka su arome. One mogu da budu mirisne i ukusne??? Znam da zvuči čudno, ali da smo Englezi ja bih napisao "Aroma and Flavor". Ovako, moram da objasnim da arome koje se osećaju u ustima zapravo ne spadaju u ukus, vec su to mirisi koji kroz retronazalnu supljinu prolaze do mesta gde se prepoznaju arome (uprošćeno zbog nedostatka prostora), tako da kad osetimo aromu jabuke u ustima, kazemo da nesto ima ukus jabuke. Ukusne arome su nam bitne u smislu uparivanja aroma; npr: rizoto sa tartufima možemo da uparimo sa vinom koje ima vise zemljanih aroma (da pojačamo zemljani karakter jela), ili sa vinom koje ima voćne arome (veoma popularno slaganje aroma, jer se dodaje svežina i sladak karakter aroma). To je otprilike isto kao kada biftek poslužite uz sos od pečuraka ili uz sos od brusnice. No, ono sto je mnogo važnije, jeste slaganje po ukusima i teksturi. Ovde cu izbeći deo o grupama testera, ali cu napomenuti da ćete, bez obzira u koju grupu spadate, uz pravilno slaganje moći da konzumirate sve vrste vina (provereno iz sopstvenog iskustva sa oko 60.000 gostiju).
Jela sa većom teksturom trebalo bi uparivati sa vinima većeg tela i obratno. Sada kad znamo osnovna pravila, vreme je da se upoznamo sa dva načina uparivanja; istog i suprotnog ukusa. Uparivanje istog ukusa ima za cilj da pojača ukus hrane, dok uparivanje u suprotnom ukusu ima za cilj da očisti palad i pripremi ga za novi zalogaj, koji bi trebalo da bude potpuno svež i istakne ukuse hrane. U ovakvoj vrsti slaganja vino često može da poveća telo hrane i obratno, mada je najbolje da se tekstura slaže. Primer bi bio: losos sa sosom holandez moze da se upari sa: kremastim sardoneom - što bi bilo slaganje istog ukusa, dok bi za slaganje u suprotnom ukusu dobar izbor bio rizling iz Nemacke ili Alzasa, Brut šampanjac, ili neko drugo vino srednjeg tela i hrskavih (pojačanih) kiselina. Tek kada se odlučite za tip slaganja treba da razmisljate o aromama, i upravo je to deo koji vam pruža mogućnost kreiranja spektra veličanstvenih kombinacija aroma i koji definitivno nema pravila!

Posto ni Rim nije sagraden za jedan dan, ne očekujte da već pri prvom odlasku u restoran sami napravite kvalitetno slaganje hrane i vina. Za to je ipak potrebno iskustvo u poznavanju vina, te je mnogo bolje potražiti profesionalnu pomoć sommeliera. Ono sto možete da iskoristite iz ovog članka jeste da mu kažete kakvo bi uparivanje voleli, koje arome vina bi voleli, kao i cenu vina kako bi sommelier bio u mogucnosti da vam preporuči kvalitetno vino uz vaš obrok.
Sledeca tabela ce vam pomoci da, ukoliko poznajete telo vina, napravite perfektno slaganje hrane i vina:
Hrana Vino
Slatko Slatko (ne treba preterivati u količini šećera)
Slatko Tanini (slast koja dolazi i od masnoća i od šećera, T-bone steak, čokolada, itd)
Slano Slatko (ovde bi trebalo da budete obazrivi, jer visoki procenat alkohola stvara gorčinu)
Slano Kiselo (ovo je klasičan izbor za neutralisanje soli)
Kiselo Kiselo (kiselina koja dolazi od voća, a ne od sirćeta)
Gorko Slatko (klasičan primer: Roquefort sir i Sauternes)

Koja vina uz koju hranu?
Uz novogodišnje slavlje dolazi i izobilje ukusne hrane i pića. Ne znate što ćete s buteljom graševine koja vam je ostala u hladnjaku? Niste sigurni treba li plavac piti uz ribu? A što poslužiti uz pečeni odojak, sarmu ili pršut? Odgovori na ova pitanja, o slaganju vina i hrane, krajnje su jednostavni i logični

‘Koja je definicija dobrog vina? Treba početi i završiti s osmijehom!’ Gerard Depardieu

Bijela vina piju se uz ribu, bijelo meso, tjesteninu s bijelim umacima i rižoto.
Što je pojedino jelo masnije i kremastije, poput propisno skuhanog rižota ili tjestenine carbonara, treba mu vino s jačom kiselinom, poput, primjerice, sauvignon blanca (bilo da je riječ o domaćem sauvignonu, slovenskom sauvignonu, francuskom Pouilly Fumeu ili Sancerreu, suhi sauvignon blanc je naprosto idealno vino za kremasta jela). Vic je u tome da visoka kiselina sauvignona ili suhog rizlinga (usput, rizling nije graševina) doslovno reže mliječnu masnoću jela spravljenih sa sirom, maslacem i vrhnjem, pa se tako u ustima postiže ugodna ravnoteža.
Načelo odnosa kiselina i masnoća funkcionira i sa svinjetinom, pa su zato bijela vina, ali s nešto nižim kiselinama, poput graševina ili chardonnaya, perfektna za sušenu svinjetinu, kao i za odojke. Nešto delikatnija hrana, poput bijelih riba, traži i razmjerno sofisticirana bijela vina, poput diskretno barikiranih chardonnaya. Bijela riba ne podnosi teška crna vina, kao što su plavci ili Bordeauxi, jer tanini u tim vinima (tanini su ona tvar u vinu koja vam skuplja jezik) uništavaju nježni okus ribe i rakova.
Nikada, ali baš nikada nemojte piti plavce uz škampe ili šanpjera, jer ćete upropastiti dvije vrlo skupe i plemenite stvari, koje se međusobno ne mogu složiti.Sarma i punjena paprika imaju prejake kiseline da se ne bi potukle s većinom vina.
Graševina Krauthakert cijena: oko 60 kuna

Rosei se fino slažu s jelima koja loše utječu na vina.
Rosei, koji, načelno, nemaju previše alkohola, koji su jako svježi, ali koji često imaju i određenu razinu neprevrelog šećera, osiguravaju kiseloslatku ravnotežu, koja ide dobro uz pojedina tradicionalna jela. Osim sarme, tu mislimo, primjerice, i na bakalar s rajčicom, i na razne buzare, ali i na plavu ribu poput srdele, kojoj dvostruko svježe-slatko lice rosea jako odgovara.
Modri Burgundec Rose, Kupljen; cijena: oko 90 kuna

Lakša crna vina ne idu samo uz crveno meso.
Lakša crna vina, dakle ona s manje tanina, manje ekstrakta i manje alkohola, poput vina napravljenih od crnog pinota ili modre frankovke, mogu se piti uz određene vrste ribe, prije svega uz losos ili tunu. Njihova nježno-čvrsta struktura podudara se sa strukturom mesa velikih plavih riba. Takva su vina, nadalje, vrlo dobra uz svinjske lungiće i kotlete, uz pečenu teletinu, uz puricu, pa čak i uz patku.
Crni Pinot, Režek cijena: oko 60 kuna

Teška crna vina piju se uz najbogatiju hranu.
Ako ste već odlučili potrošiti nešto više novca na plavce s Pelješca i Hvara, ili na bordoška vina, popijte ih uz hranu koja je jednako bogata kao njihovi tanini, boja i ekstrakti (količina suhe tvari u vinu). Plavci, Bordeauxi ili caberneti piju se uz govedinu, janjetinu ili divljač. Svako manje snažno meso izgubit će se pod nasrtajem tih masivnih vina.
Zlatan Plavac, Plenković cijena: oko 100 kuna

Pjenušci i šampanjci nikada ne idu uz deserte.
Deserti su preslatki da bi podnijeli kisela vina, a golema većina pjenušavih vina ima visoke kiseline. Ako baš želite upropastiti vašu bocu šampanjca, poslužit ćete je uz orehnjaču ili, još gore, sachericu. Uz deserte idu slatka vina poput prošeka, porta, tokajca ili istarskih muškata. Ili, pak, likeri i žestoka pića.
Prošek Hektorović, cijena: oko 140 kuna

NEKOLIKO DODATAKA UZ PET TEMELJNIH PRAVILA
1. Uz kamenice ili sirovu ribu najbolje idu vina s mineralnim okusom, dakle ponovo sauvignoni, ili chardonnayi poput francuskog chablisa, kao i šampanjci.
2. Šampanjci i pjenušci najčešće se služe kao aperitiv. Šampanjci se, međutim, odlično slažu kako sa školjkama, tako i s masnijim “bijelim” jelima. Skupi, vintage i deluxe šampanjci izvrsno idu uz losos, škampe, jastoge ili listove, a ozbiljni ružičasti šampanjci (Krug, Bollinger, Perignon, ali tu govorimo o tisuću ili više tisuća kuna za buteljku) mogu se piti čak i uz steakove.
3. Uz istočnjačku hranu, koja je najčešće jako začinjena, najbolje idu vrlo aromatična vina. Naručite li iz lokalnog kineskog restorana spring rollse, wantan i rakove u sečuanskom umaku, pokušajte pronaći neki pristojan traminac ili rizling. Enjingijevo Venje je izbor iz snova.
4. Crna vina, zapravo, ne idu uz sir. Jedna je od najvećih pogrešaka u posluživanju vina serviranje crnih vina uz sireve. Tek poneki, vrlo tvrdi i vrlo zreli sirevi, poput paškog, parmezana ili grana padana, podnose crna vina. Međutim, niti jedan kremasti sir ne trpi društvo crnog vina, nego ga naprosto uništava. Kremastim sirevima potrebna su vina s visokim kiselinama, što nas opet vodi do sauvignona i chablisa. Druga su opcija desertna vina, čiji slatko-kiseli okusi fenomenalno funkcioniraju uz brie ili gorgonzolu.



_________________
I know that I hung on the tree lashed by
winds Nine full nights,
And gave to Odin,Myself to Myself,
On that tree the depths of whose roots No one knows.
No bread sustained me Nor goblet. I looked down. I gathered the runes, Screaming I gathered Them;
And from there I fell Again.
 
Ce___
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 18 Nov 2005
Poruke: 32
Mesto: nis

serbia.gif
PorukaPostavljena: Čet Jan 10, 2008 6:41 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Afrodizijaci


Afrodizijaci su elementi kojima se pripisuje stimulativni utjecaj na seksualni život.
Ako je verovati istoriji, afrodizijaci, ti podstrekači strastvenog ponašanja, razvijali su se kao i ljudski rod tokom godina i vekova koji su prolazili. Dok je Antonije zrnima grožđa osvajao Kleopatru, danas se u umetnosti zavođenja najviše koristi vino. Za afrodizijake su znale sve stare civilizacije, a sama reč, naravno, potiče od imena Afrodite, grčke boginje ljubavi. Prema legendi, ona je smatrala vrapce vrhunskom delikatesom i afrodizijakom, te su tako i Europljani, prema vjerovanju starih Grka, izrazito cijenili vrapce i konzumirali njihov mozak kao afrodizijak. Međutim, vreme koje je prošlo nije naudilo pojedinim afrodizijacima pa se oni i dan-danas smatraju delotvornim ili ih barem prati takav glas.
Tako se ostrige smatraju za najpoznatiju hranu ljubavnika koju su prvi počeli da koriste još Rimljani. Pisalo se dosta i o tome da je Kazanova voleo da prislanja školjku ženama na usne dok se smeju, da ih posmatra kako usisavaju jezgro, a onda pritiskao svoje usne na njihove. U skladu s današnjom kulturom ispijanja vina, treba spomenuti da se ostrige odlično slažu sa šampanjcem i drugim penušavim vinima.
Na drugom kraju sveta Asteci su verovali da avokado ima veoma snažno dejstvo, pa je seoskim ženama bilo zabranjeno da izlaze iz kuća u vreme berbe avokada. Katolički sveštenici su ga zabranjivali jer ima izgled delova i muške i ženske anatomije. Odlično se slaže s vinima, a pojačava imunitet, snagu i čvrstinu.
Visoko se kotira i čili, s tim što njega treba koristiti u umerenim količinama, jer od njega ključ ume da proključa. Odličan je u kombinaciji s rizlingom pošto njegova slatkoća ublažava ljutinu čilija.
Što se tiče meda, i on ima svoju afrodizijačku tradiciju koja datira još od petog veka pre naše ere. Prema svadbenim običajima u nekim kulturama, mladoženja ispija med; odatle i termin medeni mesec, jer su mladenci na bračnim putovanjima ispijali medovinu.
Uz med dodajmo još jednu poslasticu - čokoladu! Njena tradicija nastaje kod Asteka i Maja, gde se čokolada smatrala nektarom bogova. Asteci su verovali da ona povećava muškarčevu polnu moć i čini žene manje ukočenim. Naravno, čokolada je bila redovan sastojak Kazanovinog ljubavničkog jelovnika.

Recepti koji potiču libido brižno se stvaraju i čuvaju već tisućljećima, a legende i vjerovanja o hrani i bilju kao moćnim afrodizijacima intrigiraju čovječanstvo oduvijek. U Europi su sve do 18. stoljeća prokušavani recepti rimskog liječnika Galena koji je u svojim napisima tvrdio da hrana sa svojstvima afrodizijaka mora biti «topla i vlažna» te «vjetrovita» ( prijevodu: ona hrana koja uzrokuje nadutost). U njegovim receptima važnu su ulogu imali začini, posebice feferoni i ljute paprike, a hrana koja se učestalo pojavljivala u receptima bile su mrkve, šparoge, anis, gorušica i grašak.
U današnje doba, afrodizijakom se smatra svaka tvar ili namirnica koja potiče požudu. Međutim, tijekom povijesti nije bilo značajne razlike između seksulne želje i funkcije. Afrodizijaci su se propisivali kod svakog nedostatka požude, potencije ili plodnosti. Slavni Galen smatrao je da «vjetar» uzrokuje erekciju te se smatralo da hrana koja uzrokuje vjetrove ujedno osigurava i erekciju.
Korijen mandragore koristio se tijekom povijesti kao lijek za žensku neplodnost, budući da je oblik korijena podsijećao na ženska bedra. Ovo shvaćanje temeljilo se na drevnoj filozofiji zvanoj «doktrina znakova». Prema sličnom principu i kamenice su došle na glas kao afrodizijak, budući da neodoljivo podsjećaju na ženske genitalije. Nekolicina starih medicinskih tekstova navodi kamenice kao afrodizijak, a tradicionalna vjerovanja i zapisi su mnogobrojni.
Sveti Toma Akvinski u 13. stoljeću zapisao je svoja razmišljanja o afrodizijacima. Poput Galena, i on je smatrao da hrana sa svojstvima afrodizijaka mora osiguravati «životni duh» i pritom imati adekvatnu nutritivnu vrijednost. Posebno je isticao meso i vino koje je smatrao «hranom za srce».
Potrudimo li se dovoljno, možemo naći napis ili pučko vjerovanje o gotovo svakoj poznatoj namirnici i njezinom povoljnom djelovanju na spolnu moć. Iako krovna organizacija koja procjenjuje svojstva hrane i lijekova – Food and Drug Administration – nikada nije dodijelila službenu potvrdu za afrodizijačko djelovanje pojedine namirnice ili dodatka prehrani, veliki dio populacije još uvijek je u potrazi za tim magičnim supstancama.

Hrana kao afrodizijak
Čokolada
Stare civilizacije Azteka smatrale su čokoladu «hranom Bogova». Montezuma, aztečki vladar iz 16. stoljeća, navodno je pio 50 šalica čokolade prije posjeta svojemu haremu. Moderna znanost došla je i do molekularne podloge ove postavke otkrivši impresivan kemijski sastav čokolade koja obiluje fitokemikalijama s cijelim nizom povoljnih učinaka na zdravlje i boljitak čovjeka.
Za neke od nas nema ništa senzualnije od mirisa i teksture otopljene čokolade. Čokolada sadrži stimulans feniletilamin, a neki znanstvenici ovu tvar smatraju «kemikalijom ljubavi», budući da se prilikom konzumacije čokolade nerijetko budi osjećaj «blaženosti» i uzbuđenja.
Kamenice
Postoji vjerovanje da je Afrodita (božica ljubavi) rođena u moru, te se možda upravo iz ovog razloga cijeli niz morske hrane smatra afrodizijacima. Kamenice su bogate cinkom, mineralom koji učestalo nedostaje u prehrani modernog čovjeka, te se njihovom konzumacijom popravlja nutritivni i zdravstveni status, a time i spolni nagon. Ne treba zanemariti ni činjenicu da se cink obilato izlučuje iz organizma spermom, prilikom ejakulacije, a potreban je i pri sintezi testosterona. Testosteron je muški spolni hormon, nužan za pravilnu spolnu funkciju svakog muškarca, a neki znanstvenici smatraju da sudjeluje i u stimulaciji ženskog libida.
Feferoni i ostala ljuta hrana
Ova posebna skupina namirnica smatra se seksualnim stimulansom jer namirnice poput feferona i ljutih paprika sadrže aktivnu tvar kapsaicin. Kapsaicin ima brojne fiziološke učinke – povećava broj otkucaja srca, ubrzava metabolizam i uzrokuje znojenje – a svi ovi «simptomi» prisutni su i prilikom vođenja ljubavi. Znanstvenici smatraju da konzumacija ljute hrane uzrokuje izlučivanje endorfina – tjelesnih kemikalija koje uzrokuju osjećaj dobrog raspoloženja i uzbuđenja.
Alkohol
Afrodizijačka svojstva vina poznata su od davnina. Sjetimo se samo Dioniza i njegovih hedonističkih navika i sve će postati kristalno jasno. Grožđe se pojavljuje još u grčkoj i rimskoj mitologiji, s naglaskom na opojnim svojstvima vina, ekstrakta grožđa.
Slavni zavodnik Casanova svojim odabranicama je servirao šampanjac nakon kojeg bi se one mahom predavale njegovim čarima. U Shakespeare-ovom Macbeth-u alkohol se opisuje kao sredstvo koje «budi želju, ali remeti izvedbu». Naime, previše alkohola često uzrokuje spolnu nemoć i nedostatak želje, dok male količine kvalitetnog vina ili šampanjca potiču želju i kod muškarca i kod žene.
Tartufi su poznati i kao crni dijamanti. To su vrste gljiva koje posjeduju specijalnu i jedinstvenu aromu, a rastu pod površinom zemlje. Ženke svinja privlači miris tartufa jer tartufi otpuštaju steroide slične feromonima koje mužjaci otpuštaju tijekom perioda parenja.
Osim što imaju djelovanje afrodizijaka, tartufi su bogati važnim mikronutrijentima poput fosfora, natrija, kalija, magnezija, kalcija, sumpora i željeza. Smatra se da tartufi podižu raspoloženje.
Šparoge
Šparoge se odavna smatraju afrodizijakom zbog svog falusnog oblika, ali i zbog visokog udjela vitamina E, koji se popularno naziva vitaminom plodnosti. Vitamin E važan je prilikom sinteze spolnih hormona, što ga čini važnim čimbenikom zdravog spolnog života.
Jedan herbalist iz 17. stoljeća je zapisao: «Šparoge potiču požudu u muškarca i u žene.»
Hrana bogata aminokiselinom argininom
Arginin je aminokiselina koja je u najvećoj mjeri zastupljena u goveđoj jetri, sjemenkama bundeve i sezama, čokoladi i bademima. Ova aminokiselina igra važnu ulogu u sintezi dušičnog oksida koji je odgovoran za vazodilataciju (širenje krvnih žila) i postizanje erekcije. Adekvatan unos arginina važan je za broj spermatozoida i njihovu pokretljivost.

Bilje kao afrodizijak
Ginseng
Ljekovita biljka koja se učestalo povezuje sa spolnom moći je ginseng. Ovaj korijen neodoljivo podsjeća na ljudsko tijelo, a već se stoljećima koristi kao stimulans i eliksir u zemljama poput Kine, Koreje, Tibeta, Indokine i Indije. Iako su rezultati znanstvenih istraživanja kontradiktorni, postoji nekoliko studija koje su potvrdile afrodizijački učinak ove biljke na životinje i ljude.

Ginkgo biloba
Smatra se da je djelovanje ginkga slično djelovanju ginsenga. Ove biljke pospjašuju mikrocirkulaciju i protok krvi. Studija provedena na Sveučilištu u San Franciscu obuhvatila je skupinu muškaraca i žena koji su iskusili probleme sa spolnom moći usljed uzimanja antidepresiva. Istraživači su im ponudili 200 mg ginkga dnevno i 84 % ispitanika poboljšalo je svoj seksualni život. Međutim, ovoj se studiji zamjera nedostatak kontrolne skupine te se zanemaruje placebo učinak.

Yohimbe
Yohimbe je biljka koja uspijeva u Africi i Indiji, a afrodizijačka svojstva pripisuju joj se već stoljećima. Djelovanje ove biljke temelji se na stimulaciji živčanih centara i poboljšanju erekcije bez utjecaja na seksualno uzbuđenje. Nažalost, postoji cijeli niz neželjenih popratnih pojava prilikom uzimanja ove biljke, a poglavito se javljaju anksioznost, povišen krvni tlak, slabost, pretjerana stimulacija, mučnina, paraliza i halucinacije. Čini se da su nabrojene nuspojave ipak prevelika cijena koju treba platiti za bolji seks, zar ne?
Korijander
U drevnoj knjizi «Arapske noći» postoji priča o trgovcu koji nije mogao imati djece do svoje četrdesete godine, kada je izliječen napitkom na bazi korijandera. Spomenuta knjiga stara je 1000 godina, što govori o povijesti uporabe korijandera. Dodatno svojstvo korijandera je stimulacija apetita.
U formiranju osjeta važna su sva čula, a za afrodizijački učinak posebno je važan miris. Začini poput bosiljka, anisa, vanilije, cimeta i đumbira smatraju se afrodizijacima od davnina.Zato, dodajte malo začina vašem ljubavnom životu!
Španjolska mušica
Nijedna diskusija o afrodizijacima nije potpuna ukoliko se ne spomene i španjolska mušica, najlegendarniji od svih ljubavnih pripravaka. Španjolska mušica (Cantharis vesicatoria ili Lytta vesicatoria) vrsta je koja obično obitava u istočnoj Europi, iako se podvrste mogu naći širom Europe. Pripravak se dobiva postupkom ekstrakcije sušene bube spomenute vrste.
Upotreba španjolske mušice datira još od Hipokrata koji je propisivao ovaj pripravak kod terapije amenoreje (izostanka menstruacije) te ga je koristio kao diuretik. Aktivna tvar koja je odgovorna za djelovanje španjolske mušice je kantaridin, a izolirana je početkom 19. stoljeća.
Postoji nekoliko legendi o povijesnoj upotrebi ovog pripravka, a najzanimljivija je ona o Marquis de Sade-u koji je umiješao ovaj afrodizijak u slatkiše od anisa i ponudio ih prostitutkama u nadi da će biti spremne za orgiju. Nažalost, nije bio te sreće jer ih je time otrovao i završio na suđenju.
Vjerovanje o afrodizijačkim svojstvima španjolske mušice potiče iz činjenice da aktivna tvar kantaridin potiče širenje krvnih žila i pojačan dotok krvi u urogenitalni trakt. Međutim, ovaj često spominjani pripravak uopće nije bezazlen. Naime, u relativno niskim dozama ova tvar postaje otrovna za čovjeka te uzrokuje opekline usne šupljine i grla, izaziva infekcije urinarnog trakta, a u ekstremnim situacijama ingestija ovog pripravka može završiti smrću.

1. Afrodizijaci u hrani:
ALKOHOL - šampanjac
SLATKIŠI - čokolada
TRAVE - origano, ružmarin, šafran, timjan, bosiljak
ZAČINI - chilli, cimet, češnjak, korijander, anis, đumbir, muškatni oraščić, vanilija
MORSKI PLODOVI - kavijar, kamenice, tuna, losos
VOĆE - marelica, banana, trešnja, datulje, breskva, kruška, papaya, jagoda, smokva
POVRĆE - šparoge, mrkva, avokado, chilli papričice, celer, krastavac, rotkva, krumpir, repa, tikvice, tartufi

2. Afrodizijaci u aromaterapiji:
slatki miris vanilije
osvježavajući mirisi južnog voća
miris svježe sprženih kokica na maslacu
miris čokolade
miris kave
lavanda

Kako afrodizijaci zapravo djeluju?

Svaki od navedenih afrodizijaka djeluje različito, ali uglavnom potiču cirkulaciju krvi, relaksiraju i potiču spolnu želju te griju organizam izazivajući navalu topline, žmarce, brže lupanje srca, crvenilo i znojenje.
Sve navedene afrodizijake možete na više načina ukomponirati u svoj ljubavni život.
Pripremite ručak koji sadrži navedene sastojke. Zapalite svijeće sa navedenim mirisima ili u pjenušavu kupku ubacite malo eteričnog ulja.
Čokoladom prelijte tijelo svog partnera i konzumirajte zajedno uz jagode i šampanjac.
Među one za koje se uobičajeno smatra da su afrodizijaci spada kavijar. On izgleda ima osobine da hrani i povećava nervne ćelije, što može pojačati naša romantična osećanja. NJegova moć se pojačava dodatkom votke, pa dozvolite sebi uživanje u oba istovremeno i očekujte vatromet. Ipak, treba da znate da alkohol ima samo početno “napaljujuće” dejstvo, podiže samopouzdanje i opušta, odnosno slabi inhibicije, a ako se pretera – upravo suprotan efekat.
Drugi čuveni afrodizijak su tartufe, gljive koje rastu pod zemljom i teško ih je pronaći (zato su neverovatno skupe), koje sadrže hemikaliju sličnu muškom polnom hormonu svinja (to je i razlog zašto ih koriste da pronađu ove gljive), ali i ljudskom testosteronu.
Možda niste znali da je i čokolada afrodizijak (pored svih drugih pozitivnih svojstava koja ima)? Ona sadrži blag stimulans centralnog nervnog sistema koji poboljšava raspoloženje. Prema legendi, Montezuma, car Inka, svakodnevno je pio po 50 šolja čokolade kako bi povećao svoju muževnost pre posete svom haremu sa 600 žena. Naravno, pošto se pretpostavlja da danas niko nema toliko žena, i mala količina neke dobre čokolada (a za to je najbolja crna, ona za kuvanje) biće dovoljna.
Trebalo bi probati još neke drevne afrodizijake, poput špargle, za koju su travari u 17. veku tvrdili da potpiruje požudu i kod muškaraca i kod žena, ili rotkvice, koje su “funkcionisale” kod starih Egipćana, pa čak i beli luk, čija “toplina tobože pali vatru strasti”. Ako ste moderniji tip, ograničite se na kapućino, jer je dokazano da su oni koji piju kafu seksualno aktivniji od onih koji to ne čine.
Narodna verovanja pripisuju afrodizijačka svojstva i jajima, nekim sirevima, mesu, raznim začinima, poput vanile, cimeta, muškatnog oraščića... i dobrom starom medu i orasima.
KAVIJAR
U svojoj istoriji kavijar je prošao neverovatan, mogli bismo reći bajkovit, put. On je, poput Pepeljuge, iz “pepela” to jest hrane najsiromašnijih Rusa koji su riblja jajašca zahvatali drvenim kašikama, prvo postao omiljeno jelo na ruskom carskom dvoru da bi danas bio planetarni statusni simbol ishrane– jelo ovozemaljskih bogova.
Još je jedna bajkovita stvar u vezi sa najčuvenijim “jajašcima” na svetu; odavno je poznato da kavijar važi za jedan od najdelotvornijih afrodizijaka koji se upravo stoga nalazio u samom vrhu jelovnika nekih od najpoznatijih ljubavnika, poput Kazanove, Raspućina i Madam Pompadur. Ništa manje zanimljiv nije ni podatak da ga je Dostojevski, na nagovor svoje žene, jeo u ogromnim količinama nakon što bi napisao jedno poglavlje svog čuvenog roman “Zločin i kazna” i to kao stimulans za nastavak pisanja...
Oni kojima je kavijar slađi od bilo koje druge hrane na prvo mestu najčešće stavljaju njegovo čuveno pucketanje. Kažu da je, baš kao i kada su u pitanju ostrige, konzumiranje ikre poseban gastronomski doživljaj pre svega zbog tog senzualnog pucketanja između nepca i jezika. Jede se “klot”, bez ikakvih dodataka. Može i na puterom namazanom komadiću belog ili crnog obavezno prepečenog hleba. Poneki odozgo nacede i malo limunovog soka ili ga služe na krekeru s mladim lukom i tvrdo kuvanim žumancetom. Međutim, spor oko toga čime je nabolje “zaliti” kavijar– votkom ili šampanjcem, otvoren je do danas.
Stručnjaci kažu da može i jedno i drugo, te se na kraju priča svodi na lični izbor; dobro rashlađena votka obogaćuje nepčani doživljaj kavijara između dva zalogaja, dok se pucketanje ikre sasvim fino uklapa u penušavu melodiju šampanjca. Kada je o serviranju reč, pravila kažu da se mož.e služiti u bilo kakvoj posudi i jesti bilo kojim priborom, osim srebrnim. Mora se servirati na ledu, kako bi njegova temperatura bila niža od sobne, čime se zapravo postiže optimalni ukus kavijara. Najveći konzumenti čuvenih jajašca od ženki morune su Švajcarci i Francuzi, u stopu ih prate Amerikanci, Britanci i Japanci, pri čemu nije zgoreg pomenuti da trend konzumiranja kavijara u svetu neprestano raste.
Na osnovu zrna, njegove veličine, boje, krhkosti i svetlucavosti, gastronomija poznaje kavijar prve i druge kategorije, kao i onaj presovani. Kod prve kategorije zrno je čvrsto, velikog obima, neoštećeno i lepe boje. Pored toga, kvalitetni kavijar mora imati sjajnu iskričavost zrna, svež srednji ukus, jajašca jednake veličine i neznatnu zaslanjenost. Jajašca takođe moraju da budu i očuvana do hrskave pucketavosti pri gnječenju između jezika i nepca.
Kavijar druge kategorije takođe, bar na prvi pogled, karakteriše lepo zrno, kao i prosečna veličina, dobra boja i ukus. Presovani je, pak, “preživeo” oštećenja pri “žetvi” i od njega se obično pravi miks, pri čemu se kombinuju jajašca jesetre i sevruge. Ovaj kavijar je mekan i lepljiv poput paste, a ovakva se smesa, pre služenja, greje u slanom rastvoru.

Hrana kao afrodizijak
Oraspoložite svog partnera i pripremite mu romantičnu večeru koristeći se nekim od isprobanih i testiranih afrodizijaka

Mnogo je razloga zašto s vremena na vreme zatrebate malu pomoć kako biste poboljšali seksualni život. Možda ste preumorni od svakodnevnoga, višesatnog posla ili ste možda u fazi zahladnjenja odnosa ili nedostatka strasti nakon dugogodišnjega zajedničkog života. Bez obzira na razlog, pomoć može biti na domak ruke, upravo u vašoj kuhinji.
Hrani su se vekovima pripisivale afrodizijačke moći. Naravno, stručnjaci nisu skloni reći da je to konačno, većinom zbog manjka dokaza i činjenice da su učinci često teško merljivi, ali poznato je da neke vrste hrane sadrže vitamine i minerale koji potpomažu zdraviji seksualni život.
Najdužu afrodizijačku reputaciju imaju kamenice, vino i bademi. Postavlja se, međutim, pitanje imaju li stvarno takve moći kakve im se pripisuju i osjećamo li se privlačnije jedući ih? "Najviše pojedinosti može se izvući iz anegdota", kaže dr. McCulloch. "Ili je reč o psihološkom učinku ili mozak zaista otpušta određene hemijske supstancije koje stimuliraju polne organe?" Zajedničko vreme provedeno u pripremanju jela od navedenih sastojaka povezano je s poboljšanjem seksualnog života. U svakom slučaju, ne može štetiti, sve do trenutka odluke tko će prati posuđe...

Hrana za ljubavnike

Najrasprostranjenija i najpoznatija je kombinacija meda i oraha.
Objašnjenje leži u činjenici da su orasi jaki oksidant koji telo oslobađa nagomilanih otrova a med ubrzava metabolizam. Žitarice i junetina su bogati cinkom, a cink reguliše libido kod muškaraca.
Na samom su vrhu liste afrodizijaka i vrtoglavo skupi, ali vrtoglavo učinkoviti nadahnjujući i poticajni tartufi.

Spanać, bademi, kikiriki, semenke bundeve, suncokretovo ulje, bogati su vitaminom E koji utiče na funkcije polnih organa.

Celer i šargarepa sadrže androsteron, muški polni hormon koji stimuliše polni nagon kod žena.

Cimet, muskatni orah, vanila podstiču nervne centre u mozgu i održavaju budnost.

Šafran je bogat magnezijumom koji utiče na mušku potenciju.

Biber, ljute papričice i crni luk ubrzavaju krvotok

Jagode, zrele kruške i grožđe sadrže visoku koncentraciju voćnog šećera koji budi metabolizam.

Čokolada sadrži kofein i feniletilamin koji stimulišu mozak i povećavaju krvni pritisak.

Vino opušta nerve i podstiče libido.

Ananas i banana sadrže bromelain, supstancu za koju se misli da podiže polnu moć kod muškaraca.

Smokve su bogate vitaminom B koji je neophodan u stvaranju polnih hormona.

Sveži puter, masline i maslinovo ulje, punomasni sir i jaja sadrže aminokiselinu triptofan koje se u kombinaciji sa ugljenim hidratima pretvara u serotonin, koji smiruje i čini čoveka srećnim.
BADEMI
Bademi su dugo vremena povezivani s plodnošću (fertilnošću): pretpostavlja se da njihov miris uzbuđuje žene, pa su se često upotrebljavali na svadbama.
Bademi sadrže hranjive tvari za koje se misli da su esencijalne za poboljšanje seksualnog života. Primjerice, 28 grama badema osigurava 35 posto preporučene dnevne doze (RDA) vitamina E, koji utiče na stupanj plodnosti i funkciju polnih organa.

AVOKADO
Kako biste pojačali afrodizijačke kvalitete avokada, pripravite jednostavan guacamole (meksički umak od avokada i začina): izmešajte avokado sa žličicom limunova soka, a zatim dodajte žlicu sjeckanog češnjaka. Poslužite uz štapiće sveže narezane mrkve i celera, povrća koje su stari Rimljani također smatrali afrodizijacima. Rimski imperator Kaligula jednom je za Senat priredio večeru isključivo od mrkve, a Rimljani su celer posvetili svome bogu spolnosti Plutu. Celer sadrži androsteron, muški polni hormon koji stimulira seksualni nagon kod žena.

OSTRIGE
"Ostirge su bogate cinkom, o čijim se afrodizijačkim sposobnostima takođe spekulira, s obzirom na to da još nisu provedeni kontrolirani klinički pokusi", kaže dr. Ray Rice iz Fish Foundationa. "Činjenica je da muško sjeme sadrži puno cinka (razine oko 100 puta veće nego u krvi), pa postoje osnove za takvo mišljenje." Smanjen unos cinka povezan je i sa smanjenjem polne moći, što definitivo nije bio problem za Casanovu koji je stekao reputaciju jedući svako jutro 50 kamenica...
Ostrige možete držati u hladnjaku, na temperaturi ne nižoj od 40°C, okrenute naopako i pokrivene čistom, vlažnom krpom. Nemojte ih uranjati u vodu nego ih samo jednostavno isperite u hladnoj vodi pre upotrebe i uklonite sve one koje nisu čvrsto zatvorene.
Sjemenke i orashasti plodovi
Kada je rijec o raznim orashastim plodovima, jednostavno ne mozete pogrijesiti, jer gotovo svi su kroz istoriju spominjani kao vise ili manje mocni afrodizijaci.
Kao izvrstan izvor esencijalnih masnih kiselina, orasi, ljesnici, pistaci i kikiriki imaju veliki znacaj za zdravu proizvodnju hormona.
Bademi se tradicionalno povezuju s plodnoscu, a njihov miris navodno podstice strast kod zena.
Jaki začini - Začini (poput papra ili feferona) tradicionalno se smatraju afrodizijacima, no njihova moć nalazi se jedino u tome što djeluju nadražujuće na sluznicu mokraćnog sustava. Čiliju se pritom od svih vrsta začina pripisuju najjača afrodizijačka svojstva. Smatra se da čili (i slični začini) potiče kemijske procese koji navodno pridonose boljoj seksualnoj moći. Pojedini začini zbog osjećaja vreline koji nastaju na jeziku prilikom njihova konzumiranja potiču mozak da sintetizira endorfine ? hormone poznate i kao "hormoni sreće".


Luk i češnjak - Vjerojatno su ove vrste namirnica posljednje što biste jeli kad se spremate na ljubavni sastanak. No, oni su toliko korisni za opće zdravlje, da se vjerojatno zbog toga spominju u starim indijskim spisima o ljubavnom umijeću, antičkoj Grčkoj, Rimu i sl., a i danas su aktualni u pripremi "afrodizijačkih recepata". Njihova afrodizijačka moć ujedno se može pripisati tome što pojačavaju cirkulaciju.

Gljive - "Erotska snaga" gljiva, a posebice se to odnosi na tartufe je navodno zapanjujuća.
ČOKOLADA
Reputacija čokolade kao afrodizijaka prenosi se još od doba Asteka, koji su pripremali piće fermentirano iz zrna kakaovca za svog imperatora Montezumu pre njegove poseta haremu.

"Ukus i sastav čokolade definitivno bude dobar osećaj", kaže dr. McCulloch. "Sadrži hemijske stvari kofein i teobromin, koji utiču na neurotransmitere u mozgu." Čokolada sadrži i feniletilamin i serotonin, supstancije pronađene u mozgu za koje se drži da podižu raspoloženje. One se oslobađaju kad osjećamo strast, dovodeći do povišenja krvnog tlaka i srčane akcije.
Za kraj vaše romantične večere, rastopite tamnu čokoladu i u nju uronite komade voća, komade svežeg ananas ili bananu.
VINO
Niti jedna romantična večera nije celovita bez čaše ili dve vina, što je dobra vest za vaš libido. "U umerenim količinama vino vas opušta", kaže dr. McCulloch. Uz to, uklanja potencijalno prisutne kočnice i jača samouverenost, ali trebate biti svesni da vas previše vina može uspavati i izbaciti iz igre. Šampanjac ima slično delovanje.

Masline, cimet, banane?
Navodno povećavaju seksualnu moć . Jedna od omiljenih asocijacija na leto i more je seks. Ali, šta ako ?zakažete? u igri flertovanja s nekim novim ili zavođenja svog starog partnera...

Nije smak sveta. Isprobajte, na primer, neke namernice koje navodno, pozitivno utiču na seksualni život. Nije sigurno da deluju, ali vredi probati, makar šale radi. A ko zna, možda vam se odškrinu i neki novi horizonti...

MEKSIČKI BIBER: dobar je za srce, podstiče izlučivanje sekreta i dotok krvi u polne organe

BANANE: sadrže bufotenin, alkaloid koji deluje opuštajuće

MASLINE: zelene se preporučuju za mušku potenciju, a crne za podsticanje želje kod žena

ŠPARGLA: bogata je kalijumom, fosforom, kalcijumom i vitaminom E, koji su važni za lučenje hormona

BUNDEVA: do 40 odsto povećava priliv krvi u muške genitalije

CIMET: u travarstvu se koristi za lečenje impotencije kod muškaraca

ARTIČOKA: sadrži vitamin Ce, folnu kiselinu, magnezijum i fosfor. Preporučljivo je jesti list po list, u društvu sa partnerom. Prijatno.

Hrana kao afrodizijak
Romantična večera......



Veoma je važno da se jelo pripremi unapred, da ne gubimo vreme oko kuvanja, jer imamo druge planove... Potrudite se da atmosfera bude lepa... U nekoliko časa u boji stavite sveće, pustite laganu, tihu muziku... Lepo dekorišite sto... Od papira u boji isecite nekoliko srca, pospite po stolu ili pospite latice ruža... i već imate dobru atmosferu. Jelo ne sme da bude teško, jer posle jela imamo druge planove... Jedna laka salata kao predjelo, glavno jelo na primer, jagnjeći file sa povrćem, dobra flasa crnog vina, a za desert, na primer, palačinke punjene sladoledom od vanile, preliveno sosom od malina, posuto cimetom...Po čaša šampanjca sa jagodom... i već smo fit za druge planove... Ne smemo da zaboravimo da jelo ne sme da bude teško, jer posle jela treba da smo fit.



RECEPTI
Patka na marokanski način

Sastojci:

1 mlada patka
250 g pirinča
100 g suvog grožđa
2 veće glavice luka
4 pomorandže
2 dl maslinovog ulja
lorber
majčina dušica
so, biber

Priprema:

Patku posolite, pobiberite i stavite da se prži na ulju kojem ste dodali malo majčine dušice. Kad porumeni sa svih strana prelijte sokom od 2 pomorandže, poklopite i pecite u rerni oko sat vremena. Propržite seckani luk an ulju, dodajte pirinač, pa pustite da dobije staklast izgled, pa nalijte sa 1/2 l vode. Posolite, pobiberite, dodajte lorber i malo majčine dušice, pa dinstajte na tihoj vatri dok pirinač ne upije svu vodu. Dodajte narendanu koru pomorandže, isključite ringlu i poklopljeno ostavite da stoji. Suvo grožđe potopite u toplu vodu. Patku poslužite na pirinču i ukrasite kolutovima pomorandže posutim suvim grožđem.

Pile sa grožđem

Sastojci:

1 mlado pile
500 g belog grožđa
250 g mini paradajza
3-4 čena belog luka
5 dl supe (može i iz kocke)
čašica konjaka
so, biber
ulje

Priprema:

Grožđe operite, ocedite i odvojte od peteljki. Bobice prelijte konjakom i ostavite da odstoji. Pile posolite, pobiberite i pržite na jakoj vatri, dok ne porumeni sa svih strana. Nalijte supom, pa pecite u rerni oko 40 minuta, a zatim dodajte paradajz, čenove belog luka i grožđe sa konjakom, pa pecite još 10-15 minuta.

Teleće šnicle u umaku od vina

Sastojci:

2 veće teleće šnicle
šoljica crnog vina
senf
so, biber
ulje

Priprema:

Šnicle izlupajte i posolite, pa premažite senfom i ispržite na ulju. Izvadite šnicle iz tiganja, pa u sok od pečenja dodajte vino. Pustite da provri, pa prelijte preko šnicli.

Balzamiko file sa smokvom i đumbirom

Sastojci:

250 g filea od jagnjetine
1 kašičica putera
so, beli biber po ukusu
2 kašike balzamiko sirćeta
2 sveže smokve
1 malo parče svežeg đumbira
2 kašičice putera
1 kašičica meda
sok od 1/2 limuna
2 kašike crnog vina
1 šargarepa
1 koren od peršuna
1 keleraba
1 krompir

Priprema:

Povrće oljuštiti, izvaditi male kuglice i kuvati u slanoj vodi 5 min. Ocediti i ostaviti na toplom. Od mesa iseći 4 medaljona, posoliti , pobiberiti i propržiti na puteru dok ne porumene sa svih strana. Doliti balzamiko i kratko prokuvati. U drugoj posudi zagrejati preostali puter, dodati i propržiti sitno sečen đumbir, dodati med i doliti vino. Smokve preseci na pola i dodati, kratko prokuvati. Meso staviti na tanjir, dodati kuglice povrća, i smokve, meso politi sosom i servirati.

Teleća šnicla u sosu od pomorandže

Sastojci:

2 šnicle od teletine od po 180 g
so
beli biber
1 kašika putera
2 cl belog ruma
8 cl slatke pavlake
1 pomorandža/sok
1 pomoranžda, samo filet

Priprema:

Šnicle posoliti, pobiberiti i pržiti sa svake strane 1 min. Dodati rum, sok od pomorandže i pavlaku, kuvati na maloj temperaturi 10 min. Meso izvaditi ostaviti na toplom. Sos kuvati dok polovina tečnosti ne ispari.Dodati file od pomorandže i kratko podgrejati. Servirati.

Pasta sa začinima


Sastojci:

125 g paste po ukusu
1 kašika maslinovog ulja
1 kašika putera
1/2 kašike susama
1/2 kašike semena od mirođije
1/2 kašike maka
so po ukusu
2 kašike rendanog parmezana


Priprema:

Pastu skuvati i dobro ocediti. Puter i ulje dobro zagrejati, dodati začine i pržiti dok ne porumene. Dodati pastu i sve dobro promešati, posuti parmezanom i servirati.



Pohovana riba sa ljutim majonezom


Sastojci:

6 do 8 šolja ulja za fritiranje
3/4 šolje brašna
3/4 kašičice soli
3/4 šolje svetlog piva
600 g ribljih fileta po želji (bez kostiju)
1/4 šolje oceđenih, sitno seckanih kapara
3/4 kašičice tucane ljute paprike
1/2 šolje majoneza
1 limun za garniranje

Priprema:

U dubokom tiganju ili fritezi zagrejte ulje. Dok se ulje greje pomešajte brašno i so sa pivom. Umačite riblje filete u dobijenu smesu pa ih fritirajte dok ne porumene sa svih strana (5-6 minuta) i vadite na upijajući papir, da se odstrani višak masnoće. U majonez umešajte kapare i tucanu ljutu papriku, pa servirajte uz ribu, sa komadima limuna.

Pileći bataci Valentino


Sastojci:

4 karabataka
400 g krompira
1 kašika ulja
1 kašika ruzmarina, sitno sečenog
1 kašičica soli
sveže mleven biber
1 kašika aceto balsamiko sirćeta

Garnitura:

2 prepolovljena paradajza
2 kašike aceto balsamiko sirćeta


Priprema:

Sve začine pomešati sa uljem, staviti meso i dobro promesšati. Meso posuti sircćetom, krompir iseći na kolutove i poređati na pleh, odozgo staviti meso i peći na 220°C 25 minuta. Paradajz 10 minuta pre nego što je gotovo meso dodati na pleh, posuti sirćetom i peći 10 minuta.

Slatka Sulejka


Sastojci:

30 g badema
500 g jagnjećeg mesa, bez kostiju
2 kašike ulja
3 kašike šećera
1/4 l vode
1/2 kocke za supu od mesa
1/4 parčeta cimeta
150 g suvih šljiva
2 kašike skroba
so, biber, beli luk, šafran po ukusu

Priprema:

Bademe preliti vrelom vodom i oljuštiti. Meso iseći u kocke i začiniti, u zagrejanom ulju propržiti sa svih strana. Meso izvaditi i ostaviti na toplom. U tiganj, u kome je meso prženo dodati šećer i malo karamelizirati, dodati vodu i prokuvati. Kocku za supu izmrviti i dodati. Meso, badem i cimet dodati, poklopiti i kuvati na maloj temperaturi 1 sat. 15 min pre nego što će meso da bude kuvano, dodati šljive i u malo vode rastvoren skrob, promešati. Kuvati do kraja i servirati.

File "Madagaskar"


Sastojci:

4 svinjska medaljona po 80 g
so
1 kašika ulja
1 kašika putera
1 kašika grubo samlevenog roze bibera
1 cl belog ruma
1 kašičica meda
4 cl slatke pavlake


Priprema:

Medaljone vezati koncem sa strane, da se ne bi za vreme prženja raspali, posoliti i pržiti u ulju po 2 minuta sa svake strane. Izvaditi i ostaviti na toplom. Ulje u kojem je prženo meso prosuti, u tiganj staviti puter i rastopiti ga. Dodati biber, med, rum i pavlaku, pa prokuvati. Dodati meso i kuvati 5 minuta. Skinuti konac sa medaljona i servirati sa pirinčem.

Pileće grudi u viskiju


Sastojci:

2 komada pilećih grudi, bez kože
so, mleveni đumbir
1 kašika putera
1 cm svežeg đumbira
2 cl viskija
1/2 šolje slatke pavlake
1 žumance

Priprema:

Meso iseći na male štapiće, posoliti i posuti đumbirom u prahu. Puter zagrejati, dodati meso, sitno sečen đumbir i propržiti dok ne porumeni. Doliti viski i flambirati. Doliti pavlaku i prokuvati. Žumance sa 1 kašikom pavlake umutiti. Meso skloniti sa šporeta, dodati umućeno žumance, promešati. Po potrebi dodati soli. Servirati sa pastom ili pirinčem.

Salata " Mali princ"


Sastojci:

100 g mladog graška u mahuni
10 malih koktel paradajza
malo poljske salate
10 svežih šampinjona
2 cčena belog luka
malo parče svežeg đumbira
so
sveže mleven beli biber
3 kašike limunovog soka
2 kašike balzamiko sirćeta
1 kašika likera od crne ribizle
4 kašike ulja od oraha

Priprema:

Grašak 3 minuta kuvati i dobro ocediti. Šampinjone iseći na tanke kriške. Šampinjone, grašak i paradajz pomešati. Beli luk i đumbir pirirati, pomešati sa ostalim sastojcima za sos. Poljsku salatu dodati, pomešati, preliti sosom, promešati i servirati. Punjena pomorandža


Kruška sa školjkama


Sastojci:

100 g Filadelfija sira, penasto umućenog
5 ml votke
1/2 kašičice limunovog soka
1 mala konzerva dimljenih školjki
2 veće ili 4 manje polovine kruške
2 masline punjene paprikom, isečene na kolutiće

Priprema:

Sir, votku i limunov sok pomešati, dodati oceđene školjke i promešati. U kruškama napraviti udubljenje da mogu da se pune. Nadev kašikom sipati u krušku i odozgo staviti masline.

Mango salata sa suvom šunkom


Sastojci:

50 g tanko isečene suve šunke
crni biber, sveže mleven
1 mango
1 cl mango likera
sok od 1/2 limuna
2 kašike chili sosa
2 kašičice kisele pavlake

Priprema:

Šunku uviti u male rolne i staviti na tanjir. Posuti biberom. Mango oljuštiti i iseći na tanke parčiće i staviti na tanjir. Chili sos, liker i limunov sok pomešati i sipati preko manga. Ostaviti da stoji 10 minuta. Ukrasiti kiselom pavlakom.

Gratinirani paradajz sa mocarelom


Sastojci:

2 veća paradajza
125 g mocarele
maslinovo ulje
so
sveže mleveni crni biber
1 čen belog luka
svež bosiljak

Priprema:

Paradajz prepoloviti i staviti u pleh namazan maslinovim uljem. Posoliti, pobiberiti, posuti sitno sečenim belim lukom i posuti maslinovim uljem. Peći 10 minuta na 225°C. Mocarelu iseći na kriške, staviti na paradajz, posuti sa malo maslinovog ulja, staviti list bosiljka i gratinirati dok sir ne počne da se topi.

Tost sa šparglom i šunkom


Sastojci:

4 parčeta, tanko sečene, kuvane šunke
4 parčeta tost hleba
50 g putera
4 kašičice rendanog parmezana
1 manju konzervu špargli
sitno seckan peršun
sveže mleven crni biber

Priprema:

Šparglu dobro ocediti. Puter penasto umutiti i sa peršunom i biberom pomešati. Tost namazati i staviti po parče šunke i nekoliko špargli. Posuti rendanim parmezanom i u zagrejanoj rerni na 220°C gratinirati 5 minuta.

Jaja sa lososom


Sastojci:

150 g dimljenog lososa
4 tvrdo kuvana jaja
5 kašika slatke pavlake
1 kašika limunovog soka
so, sveže mlevenog crnog bibera

Priprema:

Jaja prepoloviti, izvaditi žumanca. Losos iseći na manje parčiće i pirirati. Dodati ostale sastojke i dobro promešati. Masu staviti u špric i puniti jaja.

Osvežavajuća salata od sira i voća


Sastojci:

1 jabuka
1 kruška
1 pomorandža
200 g crnog i belog grozđa
20 g oraha
20 g badema
200 g sira
150 g slatke pavlake
sok od 1 pomorandže
2 kašike mleka
1 kašičica šećera
1/2 kašičica karija (curry)
malo cimeta

Priprema:

Jabuku i krušku iseći na manje komade. Pomorandžu filetirati. Grozđe iseći na polovinu. Sve staviti na tanjir i posuti seckanim orasima i bademom. Sir iseći na manje parčiće i staviti preko voća. Pavlaku lagano umutiti, dodati sok od pomorandže, mleko, šećer, kari i cimet i dobro promešati. Sipati preko salate.



Salata za ljubavnike

Sastojci:
jedna crna rotkva narezana u vrlo tanke listiće,
100 gr. kuvanog korena artičoke izrezanog na cetvrtine,
100 gr. malih, smedjih šampinjona narezanih na tanke kolutće,
200 gr. kuvanog krompira narezanog na kockice, srce jednog celera,
jedna usitnjena gomoljka komorača zajedno sa zelenilom,
dva listića bosiljka,
tri koluta crvene šargarepe narezanih na rezance, jedna kašika biljne remulade izmešana sa žumancetom i slatkom pavlakom.

Sve pažljivo izmešati i zašiniti solju i biberom. Prekriti svezim listovima zelene salate i ukrasiti kolutovima paradajza.


Hladna poslastica za dvoje

Lubenicu od 800 gr. prepoloviti i izvaditi koštice.
Zatim obe polovine do četvrtine naliti crvenim porto vinom.
Na lubenice staviti malo belog papira i ostaviti da stoji trideset minuta.
Krekere rasporediti na veliki tanjir i staviti na njih kockice sira (2x2 cm).
Serviranje: polovine lubenica uspravno postaviti u činiju za salatu,
kašikom olabaviti meso ploda i okupati ga u vinu.
Pri jelu posle svake druge kašike uzeti kreker sa sirom


Ljubavna sharlota

Za ljubavnu sharlotu vam treba: cetri mljevena keksa(najbolje pishkote), dva jaja, jedna tabla cokolade za kuhanje od 75g, dvije kasike tucanog ljesnika, dvije kasike secera, dvije kasike butera, pola soljice jake kafe, jedna kasika konjaka i krem za dekoraciju (najbolje sa aromom viskija, moze i rum).
Ljubavnu sharlotu cete pripremiti tako cete da izlomite cokoladu i stavite je u posudu da se polako topi, s dvije kasike vode. Ne zaboravite da dodate secer i buter! Ubacite dva zumanca, jedno po jedno, umutite ih rucno i drzite na vatri jedno pet minuta. Zatim skinite s vatre i dodajte umuceno bjelace i mljeveni ljesnik, sipajte polako kafu, konjak, keks, pa razdjelite ovaj krem u dvije siroke solje ili staklene posude i dekorisite ih kremom s mirisom viskija ili ruma.

Erotski liker

Erotski liker je prava radost za chula i napitak koji uljepsava raspolozenje partneru. Ako ga sipate u ukrasnu flashu, moze da bude i ljep poklon prijateljima za praznik. Da biste napravili erotski liker, potrebno vam je: 40g limunove kore, 40g majcine dushice, 15g cimeta, 10g vanile, 10g korijandera, 2l dorog ruma, 2Kg secera, 1l vode.
Limun, majcinu dushicu, cimet, vanilu i korijander prelijte rumom. Ostavite 15 dana da ostoji, a onda dodajte secer s vodom. Sve dobro promjesajte i procjedite kroz gustu cjediljku.

Breskve i shampanjac
Za ovu ljubavnu poslasticu potrebno vam je: jedna velika breskva, dvije kugle sladoleda, tri tresnje (nemojte dzanariku nikako:P) ili visnje, jedna kasika maraskina i casa shampanjca.
Poslasticu cete pripremiti tako sto cete presjeci breskvu na pola i izvaditi kosticu. Stavite po polovinu breskve u dvije posude. Preko breskve stavite kuglu sladoleda, dekorisite tresnjama ili visnjama i sipajte liker od maraskina. Zatim pazljivo posude napunite shampanjcem i servirajte odmah.

Ljubavni napitak za nju
U veliku sholju uzavrele vode dodajte zen-shen, 20g cimeta, 10g djumbira i sedam klincica. Dva puta dnevno, uzimajte jednu do dvije kasicice ove mirishljave mjesavine.

Ljubavni napitak za njega
U veliku solju sipajte jednake kolicine soka od grejpa i jabuke, dodajte 30g praha od vanile, kasicicu cimeta i sve dobro promjesajte. Ovaj napitak moze da se pije u neogranicenim kolicinama.

_________________
I know that I hung on the tree lashed by
winds Nine full nights,
And gave to Odin,Myself to Myself,
On that tree the depths of whose roots No one knows.
No bread sustained me Nor goblet. I looked down. I gathered the runes, Screaming I gathered Them;
And from there I fell Again.
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Male tajne velikih majstora kuhinje ~ -> ~ Napici ~ -> Sampanjac, Vino i Afrodizijaci Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1 od 1

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon