Vaše prezime za nove vrste životinja

jecika_84 · ^Everyday Is Viggo day^

Džef Gudhartc je samac bez porodice i dece, koji želi da njegovo porodično prezime ipak nekom ostane i posle njegove smrti. Zbog toga je platio 5.000 dolara da se jednoj novoj vrsti morskog crva da ime po njemu - Gudhartcorum.

"To me stvarno veseli. Porodično ime će opstati", kaže 55-godišnji nastavnik matematike u jednoj školi u San Dijegu.

Institut za okeanografiju Skrips pokrenuo je početkom ove godine program koji omogućava svim zainteresovanima da daju imena novootkrivenim vrstama životinja uz novčanu nadoknadu. Taj novac institut će iskoristiti za istraživačke projekte, navodi AP.

Sve veća popularnost programa podstakla je, međutim, debatu o tome da je moguće lažiranje, prijavljivanje nekih navodno novih životinjskih vrsta, koje to zapravo nisu, kako bi se prikupio još veći novac.

"Realno je posumnjati da bi neko mogao da izmisli novu vrstu, ukoliko se pokaže da bi od toga mogao da ima koristi", smatra etimolog Istorijsko-prirodnjačkog muzeja u Londonu Endrju Polašek.

Nauka koja se bavi klasifikovanjem organizama - taksonomija, jedna je od najstarijih nauka. Njen utemeljivač je Karl Line, a klasifikacija koju je on načinio i danas se koristi. Od oko 30 miliona životinjskih vrsta, mikroorganizama i biljaka, do sada je imenovano svega 1,8 miliona.

Većina vrsta ima imena i na domaćim jezicima, i univerzalna latinska. Neretko se novim vrstama daju imena po naučnicima koji su ih otkrili.

U novije vreme dešava se da novootkrivene vrste dobiju imena po donatorima koji su omogućili istraživanje. Što je životinjska vrsta ređa, to je veći novac u opticaju.

Među zanimljivijim kupcima je i jedna žena koja je kupila ime nove vrste australijskog crva za 5.000 dolara kao rođendanski poklon svom mužu. Kupaca ima i među kompanijama. Tako je najveći svetski proizvođač mobilnih telefona, finska Nokia, donirala 10.000 dolara za ime jedne vrste bodljikavog crva.

Nokia je čak organizovala takmičenja za davanje imena tom crvu, na kojem je pobedio latinski prevod nokijinog slogana "Povezujemo ljude".

Većina naučnika tvrdi da je lažiranje životinjskih vrsta retka pojava, ali dodaju da bi to moglo da se promeni ukoliko davanje imena vrstama preraste u profitabilni biznis.

U Institutu Skrips navode da pre nego što se odluče da nekoj vrsti daju ime zainteresovanog klijenta, provere svu naučnu literaturu i sprovode DNK test kako bi se uverili da je otkrivena vrsta zaista nova.

Među brojnim grupama koje sponzorišu davanje imena životinjskim vrstama je i nemačka neprofitna organizacija Biopat, koja je od 1999.
godine prikupila 700.000 dolara za biološka istraživanja prodajom više od 100 imena raznih životinjskih vrsta, od žaba do paukova.

Da je sve postalo unosan biznis govori i činjenica da su počele i internet aukcije. Na jednoj takvoj aukciji nedavno je za ime nove vrste majmuna u Boliviji plaćeno 650.000 dolara.

Zoolog Jon Norenburg iz Nacionalnog muzeja prirodnjačke istorije Smitson kaže da nema ništa protiv davanja različitih imena vrstama, ali istovremeno izražava bojazan da neke od tih novih vrsta nisu naučno opravdane. Zato podržava sve veće napore naučnika u svetu da se izvrši sveobuhvatna katalogizacija živih vrsta.

(Tanjug)