Svako drugo dete ima neku govornu manu

anchi22 · **•• 20:01 ••**

Govorno-jezički problemi zastupljeni kod više od polovine prestoničkih mališana. Problem sa mucanjem, nepravilnim izgovaranjem slova...

Više od polovine mališana predškolskog i mlađeg osnovnoškolskog uzrasta u Beogradu ima neki govorno-jezički problem, zbog čega kasnije kada pođu u školu mogu nastati problemi sa učenjem i usvajanjem gradiva. Najčešće se javlja mucanje, oskudan rečnik neprilagođen uzrastu ili nesposobnost da na adekvatan način iskažu svoje potrebe i osećanja.

Mija Muratović iz Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu za "Novosti" objašnjava da deca najčešće nepravilno izgovaraju glasove, zamenjuju "s", "z", "š", "ž", "č" i "ć", pa logopedi u obdaništima imaju veliki značaj jer su osposobljeni za rad na otkrivanju, dijagnostici i lečenju poremećaja jezika, govora, glasa, čitanja, pisanja.

Više od 60 odsto dece predškolskog uzrasta u Beogradu ima teškoća u govoru, dok je u Vojvodini taj procenat oko 44. Za odlazak kod logopeda nikad nije rano, kažu lekari, dok kašnjenje na pregled produžava lečenje, a napredak i izlečenje su neizvesniji.

"Radi se sa decom od jaslica, a u rad treba uključiti i obučiti roditelje", ističe Muratović. "Prisustvo stručnjaka znači pravovremeno uočavanje odstupanja u razvoju govornih funkcija, a dokazano je i da mališani sa nepravilnim jezičkim sposobnostima imaju umanjeno osećanje sigurnosti."

Odnos starijih prema mališanima i tepanje u govoru utiču na razvoj pravilnog izgovora reči i slova. Deca tako upijaju "iskrivljen" govor koji je nekad teško iskoreniti. Deca često "pokupe" i govor starije braće i sestara, pa ako ni oni ne znaju da izgovore glasove "r" i "l", imitiraju ih.

U predškolskim ustanovama u Beogradu sa decom koja imaju govorne smetnje rade 73 defektologa od kojih je 31 logoped.Jedna od njih je doskora bila i Jasna Vukliš, sada v. d. direktora PU Stari grad. Njena iskustva govore da sve veći broj dece ima problem sa disfazijom, a poslednjih godina je u porastu disleksija i disgrafija.

"Svi ovi poremećaji su posledica današnjeg načina života", naglašava Vukliševa. "Naša deca dugo jedu pasiranu hranu, ne umeju da zagrizu koru hleba ili jabuku, što dovodi do stvaranja mlitavog logo motornog aparata. Mališani onda ne razumeju govor drugih ljudi ili kasnije imaju teškoće u pisanju i čitanju."

Roditelji se za probleme sa govorom najpre obrate logopedu, ali to nije dovoljno. U rad sa mališanom i lečenje mora da se uključi tim stručnjaka koji čine pedijatar, psiholog, dečji neurolog i psihijatar. Ukoliko dete muca ili ima problem zamene slova, ako se reaguje na vreme, rezultati su vidljivi kroz nekoliko tretmana.

(MONDO)