:: |
Autor |
Poruka |
anchi22 •• 20:01 ••
|
Datum registracije: 09 Jul 2008 Poruke: 53463
|
|
Skup novac sa bankomata
Podizanje samo jedne jedine hiljadarke s kreditne kartice, pogotovo s automata tuđe banke, može da košta čitavih 300 dinara
Praznici stižu. Plata kasni. Ništa lakše nego stati pred jedan od tri hiljade bankomata koliko ih ima u Srbiji. Naravno, s kreditnom karticom. Nema nelagode i objašnjenja prijatelju zašto nam treba manja pozajmica. Dovoljno je ukucati pin kod i – keš je na dlanu. Mnogi tada ne pitaju za cenu iako tako uzajmljene pare – koštaju. Malo? Mnogo? Bože moj. Važno je završiti posao, a o trošku ćemo sutra kada „legnu” pare na tekući račun.
Malo istraživanje „Politike” potvrdilo je da su takve pozajmice odista skupe. Samo podizanje jedne jedine hiljadarke, one za prvu pomoć, s kreditnom karticom može da košta i čitavih 300 dinara!
Eurobanka EFG svojim klijentima ne naplaćuje proviziju za podizanje sredstava sa tekućeg računa na njihovim bankomatima, niti uzima proviziju za korišćenje debitnih kartica.
– Za sve kreditne kartice, naši klijenti plaćaju proviziju tri odsto ili minimum 100 dinara ukoliko podižu novac sa bankomata, a tri odsto proviziju ili minimum 150 dinara ukoliko podižu novac na šalteru. U slučaju da klijent podiže sredstva na bankomatima drugih domaćih banaka, provizija je tri odsto, minimum 180 dinara, bilo da je reč o podizanju novca na šalteru ili bankomatu. U slučaji da podiže novac u inostranstvu, provizija je tri odsto ili minimum 240 dinara. Takođe važi i za podizanje na šalteru ili na bankomatu bilo koje banke. Ukoliko se kupuje roba kreditnim karticama Eurobanke, u Srbiji nema dodatnih troškova i provizija, dok za plaćanje u inostranstvu, provizija za plaćanje robe iznosi 1,25 odsto.
U Sosijete ženeral banci podizanje novca karticom na tuđem bankomatu košta 150 dinara za debitnu karticu, dok je za kreditnu karticu provizija tri odsto ili minimum 300 dinara. Uvek su veće provizije na manje iznose.
U Hipo Alpe Adrija banci troškovi obrade transakcije se razlikuju, u zavisnosti od vrste kartice i zemlje u kojoj se transakcija obavlja i kreću se za viza elektron od dva odsto, minimum 200 dinara do tri odsto, minimum 300 dinara za vizu klasik.
Kod Rajfajzen banke podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Srbiji košta jedan odsto od iznosa transakcije, a minimalno 160 dinara ili 1,5 evra.
UKomercijalnoj banci naknade za isplatu gotovine na bankomatima u mreži drugih banaka razlikuju se u zavisnosti od vrste kartice, kao i od toga da li je isplata gotovineu zemlji ili inostranstvu.
Isplata gotovine kod drugih banaka u zemlji košta od 0,25 odsto, plus 80 dinara do dva odsto, minimum 100 dinara. Isplata gotovine na bankomatu u inostranstvu košta dva odsto, minimum tri evra.
U Unikredit banci kažu da, ukoliko se klijenti naše banke opredele da novac podignu na bankomatu druge banke u zemlji, visina provizije će zavisiti od tipa platne kartice, odnosno od toga da li se radi o debitnoj ili kreditnoj kartici. Tako će provizija za podizanje gotovine na bankomatima druge banke u zemlji u slučaju debitnih kartica iznositi jedan odsto, odnosno minimum 150 dinara, dok će u slučaju kreditnih kartica biti dva odsto, odnosno minimum 250 dinara.
– Kada govorimo o podizanju gotovine debitnim karticama na bankomatima u inostranstvu veoma je bitno napomenuti da korisnici platnih kartica Unikredit banke na bankomatima banaka članica Unikredit grupe, odnosno na oko 16.000 bankomata u 16 zemalja Evrope, mogu da podignu novac bez naplate provizije. Sa druge strane, ukoliko se odluče da novac podignu debitnom karticom na bankomatu druge banke u inostranstvu, provizija će iznositi jedan odsto od iznosa, odnosno minimum tri evra. Podizanje gotovine kreditnim karticama ove banke na bankomatima drugih banaka u inostranstvu iznosi dva odsto od iznosa, odnosno minimum 250 dinara.
U Sberbanci podizanje novca kreditnom karticom na bankomatu košta tri odsto, minimum 200 dinara po transakciji, a u inostranstvu tri odsto, minimum tri evra u dinarskoj protivvrednosti.
U Alfa banci provizija za podizanje novca na bankomatima drugih banaka iznosi dva odsto, plus 50 dinara za debitnu karticu i tri odsto i 50 dinara za kreditnu karticu.
------------------------------------
Opreza nikada nije dovoljno
Da kartice treba čuvati „kao oči u glavi” ne treba nikoga posebno podsećati, ali svaki bankar je dužan da svog klijenta upozori bar na osnovne mere opreza kojih nikada nije dovoljno.
Kao prvo PIN kod za identifikaciju nikada ne treba poveravati drugoj osobi niti ga upisati i nositi zajedno sa karticom. Uvek treba obratiti pažnju da neko ne osmatra koje brojeve ukucavate. Da sebi ne biste sami napravili problem, proverite ispravnost svog PIN-a, jer u slučaju da za kratko vreme tri puta pogrešite – bankomat će iz bezbednosnih razloga blokirati karticu.
Veoma je važno, takođe, uzeti na vreme karticu kada je automat izbaci, baš kao i novac, jer ako budete previše oklevali bankomat će ih „progutati”. Opet iz bezbednosnih razloga.
Izvor/autor:Политика.rs/J. Rabrenović
EU tržišta: Fiskalna litica i dalje određuje tržišna kretanja
PARIZ - Cijene dionica na europskim burzama bile su na putu da zabilježe najbolji godišnji rast od 2009. godine, no te je izglede pogoršala opasnost od moguće recesije u SAD-u zbog nepostizanja dogovora o proračunu, i s tim u vezi automatskog podizanja poreza i smanjivanja državne potrošnje.
Londonski FTSE oslabio je do podneva 0,43 posto na 5.900 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,35 posto i iznosio 3.632 boda. Frankfurtska burza nije radila.
Političari u SAD-u pripremaju se za posljednju rundu pregovora o izbjegavanju fiskalne krize koja bi mogla povući najveće svjetsko gospodarstvo u recesiju. Nada da će danas biti postignut ikakav dogovor uglavnom je izblijedila, a nedostatak panike na tržištima odražava očekivanja da će dužnosnici pronaći rješenje početkom Nove godine.
U ponedjeljak u ponoć ističe rok za dogovor o američkom proračunu, iako vlada može u 2013. donijeti zakon kojim retroaktivno sprječava fiskalnu krizu, što se smatra politički lakšim rješenjem.
Čelnik većine u Senatu Harry Reid izjavio je da će se Senat ponovno okupiti u ponedjeljak kako bi nastavio pregovore, ali i da su dalje prisutne značajne razlike između dviju strana.
"S obzirom da postoji povećana vjerojatnost da se neće postići dogovor, fiskalna litica bit će veliko pitanje i čim se duže bude povlačilo to će više nervirati ulagače", kazao je Ishak Siddiqi, tržišni strateg iz tvrtke ETX Capital.
Siddiqi je dodao da bi neuspjeh pregovora mogao gurnuti cijene dionica prema dolje.
"Obujam trgovine je vrlo slab i ulagači će vjerojatno ubrati dobit na cikličkim dionicama", rekao je.
Trgovanje je smanjeno na brojnim europskim burzama, kao što su francuska, nizozemska, španjolska i britanska koje danas rade skraćeno, dok su one u Njemačkoj, Italiji, Austriji, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Švicarskoj zatvorene.
Autor/izvor: SEEbiz / H
|
|
|
|
|
|
anchi22 •• 20:01 ••
|
Datum registracije: 09 Jul 2008 Poruke: 53463
|
|
Datum političko, a ne ekonomsko pitanje
Čak i kada bi nas EU s poklonjenom članskom kartom primila u svoje redove koliko sutra naš život ne bi bio bolji i lagodniji
Sa prošlogodišnjom inflacijom od 12,2 odsto, dvostruko većom od planirane, Srbija je bila evropski rekorder. Državni dug je dostigao 61,5 odsto vrednosti svega što u godini stvorimo, odnosno vrednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP), uprkos zakonom utvrđene gornje granice od 45 odsto.
Ukupna devizna zaduženost države i privrede premašuje 80 odsto BDP, pa i po tom osnovu važimo za visoko zaduženu zemlju. U grupi smo rekordera na Starom kontinentu i po broju nezaposlenih među sposobnima za rad – oko 750.000 duša.
Srbija je evropski rekorder i po učešću BDP rashoda za penzije i plate zaposlenih u državnim službama. Od oko 1,8 miliona zaposlenih, samo 17 odsto, ili oko 300.000 radi u industriji. Ekonomisti upozoravaju da je taj odnos broja zaposlenih u proizvodnji i državnim službama neodrživ.
Da li bi pri sadašnjem stanju srpske ekonomije EU počela pregovore o našem prijemu? Istini za volju, ni nekadašnje ekonomske perjanice među članicama „evropske dvadesetsedmorke” nisu ono što su nekada bile.
Štaviše, i većina onih među 17 članica „evrozone” danas ne bi ispunilo neke od ekonomskih kriterijuma za prijem utvrđenih 1993. godine u Kopenhagenu. Primera radi, procenjuje se da je ukupan državni dug Nemačke u 2012. premašio 2,2 biliona evra.
U tom slučaju, odnos duga prema bruto domaćem proizvodu Nemačke mogao bi da dostigne 83 odsto, znatno iznad zvaničnog limita Evropske unije od 60 odsto utvrđenim Lisabonskim sporazumom.
– Kada je reč o ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za početak pregovora, siguran sam da bi pregovori sutra mogli da počnu – smatra Mihailo Crnobrnja, profesor Fakulteta za ekonomiju i finansije.
– Bugarska i Rumunija primljene su u EU, a pokazatelji stanja njihovih ekonomija u to vreme nisu bili ništa bolji od naših. Za početak pregovora nije odlučujuća visina BDP po stanovniku, već uređenost privrednog sistema, odnosno postojanje funkcionalne tržišne ekonomije. Kad počnu pregovori, Unija će, pre svega, pitati koliko je učinjeno na ukidanju monopola i korupcije.
Crnobrnja smatra da naš državni dug, inflacija, budžetski i drugi deficiti, nisu smetnja za početak pregovora.
Odlučujuće je pitanje Kosova, a od ekonomskih uslova unapređivanje ekonomskog sistema. To podrazumeva sve ono što zahtevaju mnoga udruženja privrede, od Privredne komore Srbije do Saveta stranih investitora.
Oni, u najkraćem, traže smanjivanje administriranja, smanjivanje poreskih i neporeskih opterećenja i predugo čekanje dozvola za pokretanje privredne aktivnosti, kaže Crnobrnja i podseća da pregovori traju dugo.
Najkraće se pregovaralo sa Grčkom – 3,5 godina, koja je sada najslabija karika ekonomske evrozone, dok se sa Austrijom, Finskom i Švedskom pregovaralo osam godina.
– Srbiji od početka pregovora do prijema sigurno predstoji šest do osam godina – tvrdi Crnobrnja.
– U tom vremenu mora da poboljša svoj ekonomski sistem, ojača ekonomiju i postigne ključne pokazatelje.
Vladimir Grbić, profesor Megatrend univerziteta, smatra da početak pregovora Srbije o članstvu u EU ne zavisi od stanja njene ekonomije.
– U Studiji izvodljivosti dominiraju politička pitanja. U njoj nema brojeva i ekonomije. Pogotovu ih ne bi bilo danas, kada u Uniji vlada recesija. Naša sadašnja inflacija, platnobilansni deficit, velika zaduženost, sigurno ne bi bili razlog da nas EU sutra ne primi u svoje članstvo. Predstoji nam najmanje osam godina ispunjavanja svih drugih uslova do prijema.
A koja će korist biti od početka pregovora? Grbić ne očekuje ništa spektakularno. Ako sami ne zaradimo, bolji život nam neće doneti ni ulazak u EU.
Miroslav Zdravković, urednik portala makroekonomija, ubeđen je da početak pregovora građanima Srbije neće doneti nikakav boljitak.
– Boljitak će doći sa pravnom državom, preduzetničkim duhom, racionalnom ekonomskom politikom u korist proizvodnje i izvoza – ukazuje Zdravković.
– Početak pregovora doneće rast troškova državne administracije, jer će se od nje očekivati mnogo više stručnih znanja u svim oblastima u kojima se pregovara. Ako naša državna uprava ne bude imala neophodna znanja, onda će nas 28 članica EU (s Hrvatskom) „skrojiti” po svojoj meri i svojim interesima, jer će naši pregovarači pristajati na sve što se od njih traži.
Zdravković upozorava da su zahtevi koje EU postavlja Srbiji u pogledu Kosova i Metohije zanemarljivi u odnosu na vrednost i težinu zahteva koji će nam sve članice EU diktirati u pregovorima o članstvu.
Zašto jurimo datum
– Datum pregovora čini proces pristupanja Srbije EU više opipljivim, a uspeh procesa dokučivijim – kazala je za naš list Ana Trbović, dekanka Fakultet za ekonomiju, finansije i administraciju – FEFA, odgovarajući na pitanje zašto nastojimo da pregovori što pre počnu.
– To pozitivno utiče na investitore. U pogledu finansijske podrške EU ne pravi posebnu razliku, ali svakako će uticati na raspodelu sredstava i pregovaranje novih budžeta. Ukratko, reč je o posredno pozitivnim ekonomskim efektima, a ne koraku koji otvara nove fondove kao što je bio slučaj sa dobijanjem statusa kandidata.
Ono što je najvažnije, dodaje Trbović, početak pregovora povlači dodatnu posvećenost EU da se proces uspešno okonča, a na početku podrazumeva pravnu proveru (skrining) koja se može opisati metaforom rendgena svih naših pravnih propisa.
– Tek nakon ove provere znaćemo koliko smo dosadašnjim reformama približili Srbiju EU i koliki je jaz u pojedinim oblastima u odnosu na prag koji treba dostići. To je izuzetno korisno kao podloga za primenu novih mera reformi, a unapređenje poslovne klime privlači ulaganja i omogućava brži ekonomski razvoj – zaključuje Ana Trbović.
Izvor/autor:Политика.rs/Aleksandar Mikavica
Zagrebačka burza: Sjajan dan za izdanja iz turističkog sektora, indeksi pali
ZAGREB - Promet na Zagrebačkoj burzi iz dana u dan raste iako su skoku ukupnog volumena danas pomogle velike blok transakcije.
Ostvareno je 32,7 milijuna kuna ukupnog prometa od čega je 12,8 milijuna kuna ostvareno u blokovskom prometu.
CROBEX je pao 0,2 posto, na 1.928 bodovoa dok je CROBEX10 spušten 0,4 posto, na 1.072,39 bodova.
Turistički je sektor danas iznjedrio najviše dobitnika što je sasvim logično nakon najave velikih investicija i sjajnih naznaka ovogodišnje turističke sezone.
Za rast ukupnog prometa jedna od zaslužnijih je Jadranka (ZSE:JDRA-R-A) koja je u blok prometu ostvarila 3,78 milijuna kuna prometa uz cijenu od 420 kuna. U posljednja tri dana protrgovano je 13.000 dionica što odgovara otprilike 4-postotnom udjelu u kompaniji.
Najtrgovaniji je danas ipak bio Hrvatski Telekom (ZSE:HT-R-A) koji je ostvario 3,09 milijuna kuna prometa uz pad cijene od 0,6 posto, na 216,50 kuna.
Valamar Adria holding (ZSE:KORF-R-A) dohvatio je 149,46 kuna, novu najvišu razinu u više od pet godina. Cijena je danas uzletjela 2,4 posto, na 149,46 kuna, 2,34 milijuna kuna prometa. Arenaturist (ZSE:ARNT-R-A) ostvario je visokih 804 tisuće kuna prometa uz skok cijene od 3 posto, na 170 kuna. Riviera Adria (ZSE:RIVP-R-A) ostvarila je 647 tisuća kuna prometa a cijena je skočila 4,2 posto, na 14,06 kuna. Valaar Holding (ZSE:VLHO-R-A) ostvario je 778 tisuća kuna trgovine a cijena mu je uzletjela 7,1 posto, na 105 kuna, ujedno i najvišu dnevnu vrijednost. Maistra (ZSE:MAIS-R-A) je katapultirana 8,5 posto, na 68,48 kuna, uz 137 tisuća kuna trgovine.
Đuro Đaković (ZSE:DDJH-R-A) ostvario je milijun kuna prometa a njegova je cijena skočila 1,7 posto, na 81,70 kuna, bliže donjem dijelu dnevnog raspona.
Visok interes i dalje vlada za dionicama AD Plastika (ZSE:ADPL-R-A) koje su ostvarile promet od 550 tisuća kuna uz pad cijene od 1,2 posto, na 119,90 kuna, samo devet lipa iznad najniže dnevne razine.
Petrokemija (ZSE:PTKM-R-A) rezultate objavljuje u idući četvrtak baš kao i HT a cijena joj je danas pala 2,4 posto, na 233,15 kuna, uz 516 tisuća kuna trgovine.
Prehrambeni sektor predvodio je Ledo (ZSE:LEDO-R-A) prometom od 418 tisuća kuna uz rast cijene od 1,3 posto, na 7.890 kuna. Vupik (ZSE:VPIK-R-A) je seriju nastavio i treći dan skokom od 2,3 posto, na 133,50 kuna, uz 374 tisuće kuna prometa. U ovom je sektoru dobitnik tjedna Kraš (ZSE:KRAS-R-A) koji je niz nastavio i peti dan rastom od 2,1 posto, na 429 kuna, uz 337 tisuća kuna prometa.
Autor/izvor: Siniša Malus/SEEbiz
Cijene nafte iznad 117 dolara, čeka se govor čelnika ECB-a
LONDON - Cijene barela nafte u četvrtak su na londonskom tržištu prekoračile razinu od 117 dolara u očekivanju govora čelnika Europske središnje banke (ECB) o stanju u gospodarstvu eurozone.
Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 88 centi, na 117,61 dolar. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 25 centi višoj cijeni, na 96,87 dolara.
Ulagači čekaju konferenciju za novinstvo predsjednika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija radi smjernica o stanju u gospodarstvu eurozone. Banka je očekivano zadržala ključne kamatne stope na rekordno niskoj razini od 0,75 posto.
"Konferencija za novinare Europske središnje banke bit će važna za ukupno raspoloženje u eurozoni", kazao je Bjarne Schieldrop iz SEB-a.
U srijedu je tržišta oraspoložila vijest da je saudijska proizvodnja u siječnju ostala uglavnom nepromijenjena u odnosu na prosinac, kada je smanjena za oko 700.000 barela dnevno.
U proteklim tjednima tržišta su ohrabrivale naznake da je gospodarstvo eurozone dotaknulo najnižu točku i da je na putu stabilizacije. Ujedno je počeo ubrzavati rast gospodarstava najvećih svjetskih naftnih potrošača Sjedinjenih Država i Kine. Takav trend poboljšava izglede za potražnju za naftom.
Naftna tržišta podupiru i nastavljene napetosti oko iranskog nuklearnog programa i eskalacija sukoba u Siriji i Tunisu jer potpiruju zabrinutost od poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka gdje se proizvodi trećina svjetske nafte.
Odvojeno je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 113,1 dolara te bila 42 centa viša nego prethodnog trgovinskog dana.
Autor/izvor: SEEbiz / H
|
|
|
|
|
|
Belex Club Početnik Domaćeg.de
|
Datum registracije: 28 Feb 2013 Poruke: 1
|
|
Hrvati: Preporuka MMF-a je suluda
Zagreb -- Hrvatski sindikati pozivaju odgovorne da se ogluše na ''neprimerenu i suludu'' preporuku MMF-a o povećanju uslova starosne granice za penziju sa 65 na 67 godina
''U uslovima u kojima je očekivano trajanje života u Hrvatskoj osetno niže nego u zemljama EU, u kojima mladi ljudi po završetku školovanja odlaze na berzu rada ili u inostranstvo, Hrvatskoj ne može pomoći produženje radnog veka, nego isključivo zapošljavanje i to 600.000 ljudi u realnom sektoru'', navodi se u saopštenju.
Ako u Vladi ne bude dovoljno razuma i pameti, bojimo se ponavljanja scenarija zemalja koje su slušajući preporuke MMF-a o štednji pridonele upravo produbljivanju vlastite krize, zaključuju hrvatski sindikati.
Povodom preporuka MMF-a oglasili su se i Hrvatski laburisti koji su istakli da se ne čude s obzirom na to da "ništa drugo osim rezanja penzija, povećavanja starosne granice za odlazak u penziju, rezanja troškova plata i privatizacije javnih dobara MMF kao predstavnik neoliberalnog kapitalizma nije u stanju da smisli".
|
|
|
|
|
|
anchi22 •• 20:01 ••
|
Datum registracije: 09 Jul 2008 Poruke: 53463
|
|
Mnogo najava malo dolazaka
Bankarsku sreću u Srbiji oprobaće „Telenor” i „Gasprom”, a „Prva Golfska banka” iz Ujedinjenih Arapskih emirata – odustala
Mesto pod bankarskim suncem Srbije potražiće, sva je prilika, i telekomunikaciona kompanija „Telenor” sa svojom bankom. „Telenor” još razmatra da li će da traži licencu za osnivanje nove banke, da li će da kupi neku od postojećih ili će, kako su najavili da razmatraju, pružati uslugu kroz partnerstvo. Zvaničnu proceduru za to, međutim, još nisu pokrenuli.
U svakom slučaju, konačnu „presudu” o njihovom angažmanu na bankarskom tržištu daće Narodna banka kao regulatorno telo.
– „Telenor”, kao strano pravno lice, može osnovati ili „kupiti banku u Srbiji ako Narodna banka Srbije oceni da ispunjava propisane uslove koji se odnose na njegov bonitet–finansijsko stanje i poslovnu reputaciju” – odgovorila je centralna monetarna institucija na naše pitanje o eventualnom pojavljivanju još jedne banke na našem tržištu.
Ovo nije jedina najava o dolasku neke nove banke na naše tržište. Dolazak je „prijavio” i „Gasprom”, ali još bez rezultata, a najavu Mlađana Dinkića, ministra finansija da je i Prva Golfska banka iz Ujedinjenih Arapskih Emirata zainteresovana da dođe kod nas demantovali su direktno oni. Odustaju od te ideje.
Mogu li novi igrači na bankarskoj sceni da promene njenu krvnu sliku i da donesu tako priželjkivane niže kamate na zajmove?
Bankari podozrevaju da „Telenorova” namera nije opšte bankarsko poslovanje, već samo poslovi sa stanovništvom. Preciznije, pošto već imaju znatan broj klijenata zbog mobilne telefonije usredsredili bi se samo na određene proizvode, poput mobilnog bankarstva. Oni već imaju sličan model banke u Pakistanu i pokušaće da ga prekopiraju ovde.
Da li je, uostalom, uobičajeno da kompanije iz telekomunikacione ili naftne delatnosti osnivaju svoje banke?
I u slučaju Gasprom banke pretpostavlja se da se ne bi radilo o klasičnoj bankarskoj ponudi, već o tome da bi oni bili potpora gradnji Južnog toka i uopšte „Gaspromu”. Poslovi sa stanovništvom ne bi im bili u fokusu.
Veroljub Dugalić, sekretar Udruženja banaka kaže da nije uobičajeno da kompanije koje nisu u bankarskom biznisu osnivaju banku.
– U svetu postoji simbioza osiguravajućih kuća i banaka, odnosno da kompanije koje se bave osiguranjem osnuju svoju banku – kaže Dugalić.
Da li je verovatno da veća konkurencija donese i niže kamate?
– Nije. Jer, na to utiču drugi faktori. Kreditni rizik zemlje je nizak, domaća referentna kamatna stopa visoka i iznosi 11,75 odsto što ukazuje da s maržom kamata ne može biti niža od 16 odsto. Inflacija je visoka, velik je broj nevraćenih kredita a trebalo bi da ih bude na nivou jedne cifre, obavezna rezerva banaka bi trebala da bude deset odsto umesto sadašnjih 30 odsto. Nije realno postići niže kamate u kratkom roku – kaže Dugalić.
Po njegovim rečima, mi već imamo solidnu konkurenciju – na tržištu je prisutna najveća ruska banka Sberbanka, najveće francuske, italijanske, grčke i austrijske grupacije.
Prema poslednjem izveštaju NBS na kraju trećeg tromesečja 2012. godine u bankarskom sektoru poslovale su ukupno 33 banke. Ukupna neto aktiva banaka iznosila je 2.844 milijardi dinara, a ukupan kapital 574 milijardi dinara.
Od ukupnog broja banaka, 21 banka se nalazi u vlasništvu stranih lica, a 12u vlasništvu domaćih lica. Devet je u vlasništvu države kao većinskog ilinajvećeg pojedinačnog akcionara i tri banke su u vlasništvu privatnih lica.
Na tržištu dominiraju strane banke u vlasništvu sa 74 odsto ukupne aktivebankarskog sektora, 74 odsto kapitala, 71 odsto zaposlenih i ostvarenim dobitkom od17,5 milijardi dinara.
Najznačajnije banke u vlasništvu stranih lica po učešću u ukupnoj
aktivi sektora, sa 23 odsto ukupnog učešća, potiču iz Italije, a zatim iz Austrijesa 16 odsto, Grčke sa 15 odsto, Francuske sa devet odsto i svih ostalih zemalja sa ukupno 11 odsto učešća.
Banke u vlasništvu države i domaćih privatnih lica učestvuju u ukupnojaktivi i ukupnom kapitalu sa 26 odsto i ostvarile su neto gubitak od 5,5 milijardi dinara. Banke u vlasništvu države poslovale su sgubitkom od 8,2 milijardi dinara, a banke u vlasništvu domaćih privatnih lica sdobitkom od 2,7 milijardi dinara.
Izvor/autor:Политика.rs/Jovana Rabrenović
Wall Street: Indeksi porasli, Dow Jones samo 50 bodova ispod rekorda
NEW YORK - Američki su indeksi lagano porasli a investitori su odlučili zatomiti početne rezerve prema kineskoj ekonomiji i američkoj sekvestraciji.
Dow Jones je ojačao 0,27 posto, na 14.127,82 boda, S&P 500 podignut je 0,46 posto, na 1.525,20 bodova dok je Nasdaq porastao 0,39 posto, na 3.182,03 boda.
Tako se Dow Jones približio na manje od 50 bodova do povijesnog rekorda od 14.164,53 boda ostvarenog 9. listopada 2007. Komunalni sektor bio je najveći dobitnik dok je energetski dao najviše gubitnika.
Apple je potonuo 2,4 posto, na 420,05 dolara, na najnižu razinu u godinu dana nakon što je proizvođač iPhonea doživio veliki udarac obzirom da mu je federalni sud u petak za čak 40 posto smanjio odštetni zahtjev kojeg mu treba platiti Samsung Electronics.
Google je uzletio 1,9 posto, na 821,5 dolara, na najvišu razinu u godinu dana, a ove su dionice od početka godine u plusu gotovo 15 posto.
Yahoo je zaključio u plusu nakon što je kompanija objavila informaciju o ukidanju sedam manje profitabilnih servisa.
Best Buy je uzletio 3,6 posto, na 17,77 dolara nakon što su Janney Capital i Bernstein povećali ciljanu cijenu njegovih dionica.
Autor/izvor: SEEbiz
|
|
|
|
|
|
anchi22 •• 20:01 ••
|
Datum registracije: 09 Jul 2008 Poruke: 53463
|
|
Još jedna teška godina za banke
Lane je nastavljeno sužavanje obruča oko najslabijih banaka na tržištu, s gubicima državnih banaka koje su najveća pretnja po stabilnost bankarskog sektora
Jačanje najvećih tržišnih učesnika na domaćem bankarskom tržištu nastavljeno je i protekle godine. Deset najvećih banaka na kraju 2012. zauzimalo je preko 72 odsto ukupnog tržišta i jasno je da se mimo ovih igrača teško mogu ostvariti ozbiljniji poslovni trendovi. Lider tržišta ostala je Banka Inteza sa udelom od 14,35, dok je iza nje Komercijalna banka (udeo od 11,26 odsto), koja je ojačana dokapitalizacijom države vrednom 100 miliona evra u poslednjem kvartalu 2012. Unikredit je i lane beležio veliku ekspanziju stigavši do najvećeg udela otkad posluje na domaćem tržištu (8,5 odsto).
Kada je u pitanju profitabilnost bankarskog biznisa, ona je već nekoliko godina ozbiljno narušena premda ovi tržišni učesnici i dalje nose oreol najvećih profitera naše nevesele situacije. Ukupna dobit pre oporezivanja bankarskog sektora lane bila je slabija za 62,4 odsto i iznosila je 11,7 milijardi dinara, dok bi ovaj rezultat izuzimajući Razvojnu banku Vojvodine bio 26,2 milijarde dinara. Čak i da se izuzme ovaj najveći prošlogodišnji gubitaš, koji je uveliko u stečaju, prinos na kapital bankarskog sektora iznosio bi tek oko 4,5 odsto što je rezultat koji bi svakog racionalnog vlasnika naterao da stavi prst na čelo.
I u ovom segmentu lider je Banka Inteza koja je zabeležila dobit pre oporezivanja od 10,3, dok se posle nekoliko godina drugog mesta domogla Rajfajzen banka sa 6,1 milijardu dinara dobiti. Unikredit je zabeležio oko pet milijardi dobiti pre oporezivanja, dok je Komercijalna banka ostvarila najbolji rezultat u svojoj istoriji od 4,6 milijardi dinara.
Gubitaše je predvodila Razvojna banka Vojvodine koja je koji mesec pred oduzimanje licence potpisala bilans sa dubiozom od 14,5 milijardi dinara. Najgori krajnji rezultat otkada posluje u Srbiji zabeležila je NLB banka (minus od 3,9 milijardi dinara), a ako je za utehu to je samo kap u moru problema sa kojima se suočava matična banka u Sloveniji.
I u protekloj godini otežani uslovi poslovanja, odnosno gomilanje nenaplativih kredita, bili su osnovni problem bankarskog sektora. Početkom marta ove godine iz resornog udruženja saopšteno je da samo privreda ima oko tri milijarde nenaplativih kredita, odnosno zajmova koji sa otplatom kasne duže od 90 dana. Kapital bankarskog sektora na kraju 2012. godine iznosio je 590,9 milijardi dinara (oko 5,2 milijarde evra) što možda najbolje govori o dramatičnosti situacije.
Banke su lane nominalno povećale plasman kredita za 11,6 odsto, ali činjenica da su poziciju gotovine i gotovinskih ekvivalenata uvećale za 77,4 odsto svedoči o njihovoj nespremnosti da povećavaju rizik koji se dobrano zapatio na kontu ranije datih kredita.
Ovakva situacija dovela je do ubrzanja procesa sažimanja tržišta, budući da manji učesnici sve teže dolaze do daha u kriznoj situaciji kojoj se ne nazire kraj. Belgijska KBC banka je uveliko na izlaznim vratima, a ovo će verovatno biti prvi veliki globalni igrač koji se povukao sa ovdašnjeg tržišta plativši cenu kasnom ulasku i izbijanju svetske finansijske krize.
Lane je tržišna metla dobro počistila i zabran državnih banaka, a kao i sve stvari koje zavise od državnih činovnika presečene su posle isteka krajnjeg roka. Razvojna banka Vojvodine godinama opterećena silnim dubiozama Metals banke kapitulirala je tek nedavno, a deo imovine i obaveza ove banke prenet je na Poštansku štedionicu. Ranije se gotovo istovetno postupilo sa Agrobankom. Treba li reći da je i ovaj postupak sproveden o trošku poreskih obveznika. Budžetska kasa lane je krpila rupe i u beogradskoj Privrednoj banci, ali ni taj efekat nije bio dovoljan da se ova banka domogne kupca na neslavno okončanom tenderu početkom ove godine.
Jedina banka sa dominantnim državnim uticajem i značajnijim udelom na tržištu i dalje je Komercijalna banka, dok sličan razvojni put (partnerstvo sa inostranim finansijskim institucijama) i rezultate beleži i Čačanska banka, premda na mnogo manjem tržišnom segmentu. Državni zvaničnici sramežljivo najavljuju da bi i u Poštanskoj štedionici rado videli kao manjinske vlasnike međunarodne finansijske institucije, dok i nakon kraha koncepta državnog preduzetništva još uvek ni u naznakama ne nagoveštavaju prepuštanje ovog biznisa isključivo privatnim vlasnicima. Očito, plaćena cena od više stotina miliona evra u proteklih nekoliko godina nije bila dovoljna opomena.
Izvor/autor:Политика.rs/JNenad Gujaničić
Wall Street: Indeksi porasli nakon dobrih poslovnih rezultata
NEW YORK - U utorak su na Wall Streetu cijene dionica snažno porasle, jer je ulagače ohrabrio niz boljih nego što se očekivalo poslovnih izvješća kompanija i podatak o rastu prodaje novih kuća u SAD-u.
Dow Jones indeks ojačao je 1,05 posto, na 14.719 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,04 posto, na 1.578 bodova, a Nasdaq indeks 1,11 posto, na 3.269 bodova.
Najveći je dobitnik jučer bio građevinski sektor, zahvaljujući podatku da je prodaja novih kuća u ožujku u SAD-u porasla za 1,5 posto, što budi nadu u oporavak tržišta nekretnina. PHLX indeks građevinskog sektora skočio je 3,8 posto.
Pozitivno su na tržište utjecali i bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija, kao što su Netflix, Travelers Cos, Coach...
Od kompanija iz sastava S&P 500 indeksa koje su dosad objavile rezultate za prvo tromjesečje, njih 69 posto nadmašilo je očekivanja analitičara po pitanju zarada, više od 67 posto u posljednja četiri kvartala.
Jučerašnji uspon cijena u jednom je trenutku poremetila 'tweet' poruka novinske agencije Associated Press, koja se kasnije pokazala lažnom, o dvjema eksplozijama u Bijeloj kući i ranjavanju predsjednika Baracka Obame.
Na tržištu je zavladala panika, pa je u samo tri minute S&P 500 indeks pao gotovo jedan posto, čime je izbrisano oko 136 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica. No, ubrzo se pokazalo da su krivci za tu 'vijest' hakeri koji su upali u AP-ov Twitter profil, pa su se cijene dionica oporavile.
Nakon zatvaranja tržišta, cijena dionice Applea skočila je gotovo 5 posto, nakon što je taj tehnološki div izvijestio o nešto većim nego što se očekivalo prihodima, ali i padu zarade u proteklom tromjesečju.
No, ponajviše je na dionicu utjecala poruka izvršnog direktora Tima Cooka da će do 2015. godine Apple dioničarima podijeliti 100 od ukupno 145 milijardi dolara gotovine kroz povećanje dividende i programa otkupa dionica.
Pozitivno su na tržište jučer utjecale i špekulacije da bi Europska središnja banka uskoro mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku, smanjenjem ključnih kamatnih stopa, s obzirom da svi novi makroekonomski podaci ukazuju na slabljenje gospodarstva eurozone.
Zahvaljujući tome, jučer su snažno porasle cijene dionica na europskim burzama. Londonski FTSE ojačao je 2 posto, na 6.406 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 2,41 posto, na 7.658 bodova, a pariški CAC 3,58 posto, na 3.783 boda.
Autor/izvor: SEEbiz / H
|
|
|
|
|
|
anchi22 •• 20:01 ••
|
Datum registracije: 09 Jul 2008 Poruke: 53463
|
|
Radnici će sami krpiti rupe u stažu
Poslednjim izmenama zakona brišu se svi dugovi za penzijsko osiguranje stariji od 10 godina
Država više neće moći da povezuje staž radnicima za koje poslodavac nije godinama uplaćivao doprinose za penziono osiguranje, a čije su firme u međuvremenu bankrotirale ili su u stečaju, jer po poslednjim propisima o poreskom postupku i poreskoj administraciji dugovi za PIO posle 10 godina zastarevaju.
Loše za radnike, dobro za nesavesne poslodavce i državu koja je sa sebe skinula ovu obavezu, a koju je i Ustavni sud pre više od godinu dana proglasio neustavnom.
Ostaje, međutim pitanje, zašto Poreska uprava u proteklih 10 i više godina nije kontrolisala i kažnjavala nesavesne poslodavce i došla do prihoda koji državi pripadaju. Najpre su 10 godina imali obavezu čuvanja tajne o najvećim dužnicima za poreze i doprinose, a onda kada su te godine prošle, prvi put javno izašli sa njihovim imenima, ali poreze ne uspevaju da naplate. Da li zbog toga radnici zaista treba da ispaštaju?
Predlagači usvojenih zakona kažu da vlast, ipak, ne ostavlja radnike na cedilu. Svi radnici koji imaju rupu u stažu pre ili kasnije morali bi sami da plate sebi doprinose, jer su im firme bankrotirale ili su u stečaju duže od godinu dana, iz proste činjenice da ne postoje dužnici koje bi mogli da „pojure” za izostale obaveze. Iako te obaveze, doprinosi, zastarevaju, to ne znači da oko 180.000 radnika, za koje se zna da nemaju povezan staž, mogu u penziju. Svi oni koji imaju rupu u stažu, tvrde pisci ovog zakona, moći će da se penzionišu, s tim, što će dobijati po dve trećine penzije, dok će treća odlaziti za namirenje neuplaćenih doprinosa. Drugim rečima, svi ovi radnici moći će da se penzionišu, s tim, što to više za njih neće raditi država, nego oni sami. Jedan od ciljeva ovog zakona je jačanje sistema kontrole naplate doprinosa. Ono o čemu se mnogo ne govori, a što će novi zakon doneti, jeste znatno oštrija kontrola naplate doprinosa od 1. 1. 2014. uz strogo kažnjavanje poslodavaca koje to ne budu uredno činili.
Poslodavci će morati da predaju pojedinačnu poresku prijavu za svakog radnika na osnovu koje će mu se od plate odbijati deo za doprinose uplatio ih gazda ili ne. Druga pogodnost je što će radnici ubuduće svakog meseca sami moći da proveravaju da li su im uplaćeni doprinosi, što do sada nije bio slučaj, već su o tome mogli da se informišu samo jednom godišnje.
Božidar Đelić poslanik DS u Skupštini Srbije kaže da je ovo presedan, jer je svaka prethodna vlada gledala kako da pomogne radnicima čije su firme bankrotirale ili su u stečaju kako bi im povezala staž i omogućila penzionisanje.
– Šta sa onim ljudima koji nemaju mogućnosti da sami sebi plate, a država se izvukla iz svega. Doprinosi za penzijsko osiguranje nikada nisu zastarevali. DS će u razgovorima sa sindikatima i oštećenim radnicima pokušati nekako da reši ovaj problem.
Poslodavci Fondu PIO duguju oko 143 milijarde dinara po osnovu neuplaćenih doprinosa. Samo u 2012. godini poslodavci nisu uplatili doprinos za oko 90.000 radnika, a podneto je tek 8.000 prekršajnih prijava. Inače, država je od 1. januara 1991. do 31. 12. 2003. godine za neuplaćene doprinose iz budžeta prebacila 20,6 milijardi dinara po osnovu duga za 60.103 preduzeća čime je povezan staž za oko 274.000 radnika. U proseku povezano je po 2,3 godine radnog staža. Tokom 2012. je preneto još 744,1 milion dinara iz budžeta za više od 50 privrednih subjekata.
Izvor/autor:Политика.rs/Jasna Petrović
Wall Street: Pad bi mogao biti kratkotrajan
NEW YORK - U fokusu ulagača na Wall Streetu ovoga će tjedna biti izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo utjecati na odluke čelnika Feda o monetarnoj politici i znatno usmjeriti tržište.
Dow Jones indeks oslabio je prošloga tjedna 1,2 posto, na 15.115 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,1 posto, na 1.630 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 3.455 bodova. Bio je to drugi tjedan zaredom kako su cijene dionica pale, što nije zabilježeno još od studenoga prošle godine.
Nestabilnost tržišta posljedica je strahovanja ulagača da će Fed odustati od popustljive monetarne politike kojom još od 2008. godine održava kamatne stope rekordno niskima, što je potaknulo uzlet cijena dionica na najviše razine u povijesti.
Od prije desetak dana, kada je predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke kazao da bi se o poticajnim monetarnim programima moglo odlučivati na jednoj od idućih sjednica Feda, cijene dionica padaju, dok prinosi na obveznice rastu.
-Očito je da se ulagači plaše da će Fed početi smanjivati iznose za kupnju obveznica. Ako do toga dođe, oni koji su na tržištu zbog jeftinog novca vjerojatno će brzo izaći- kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial.
A početak povlačenja tih ulagača s tržišta mogao bi uslijediti već krajem ovoga tjedna, kada budu objavljeni podaci o zaposlenosti u SAD-u.
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u svibnju broj zaposlenih povećan za 168.000, gotovo ista kao u travnju. Pritom bi stopa nezaposlenosti mogla ostati nepromijenjena na 7,5 posto.
Fed je lani poručio da će kamate držati na rekordno niskim razinama sve dok stopa nezaposlenosti ne padne na 6,5 posto. A da bi ta stopa značajnije pala, mjesečno bi u idućih nekoliko mjeseci trebalo biti otvoreno više od 200.000 novih radnih mjesta, kažu analitičari.
-Budu li podaci o zaposlenosti bolji nego što se očekuje, mogli bi povećati strahovanja ulagača od zaoštravanja monetarne politike Feda, što bi negativno utjecalo na tržište-kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.
No, pad cijena dionica mogao bi biti kratkotrajan jer bi dobri podaci s tržišta rada značili da se gospodarstvo oporavlja, što je dugoročno pozitivno za tržište, kaže Luschini.
Ovoga će tjedna biti objavljeni i brojni drugi podaci iz američkog gospodarstva, no svi će biti samo uvertira pred izvješće o zaposlenosti, koje će biti objavljeno u petak.
Autor/izvor: SEEbiz / H
Dobre vijesti iz proizvodnog sektora eurozone podigle tečaj eura
LONDON - Euro je danas na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema dolaru, ponajprije pod utjecajem povoljnih pokazatelja iz proizvodnog sektora eurozone koji svjedoče o naznakama njegove stabilizacije.
Euro je u takvim okolnostima bio na dobitku 0,2 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,3016 dolara. Dolar je istodobno bio na sličnom gubitku i prema jenu, oslabivši na 100,31 jen.
Vjetar u leđa euro je danas dobio od najnovijeg izvješća londonske tvrtke Markit o indeksu menadžera nabave (PMI) koje svjedoči o padu proizvodnih aktivnosti u eurozoni u svibnju najsporijim tempom u posljednjih 15 mjeseci.
Analitičari ipak prognoziraju da bi i euro i jen ovaj tjedan mogli slabiti budu li najnoviji pokazatelji iz SAD-a, poput ključnog izvješća o zaposlenosti koje će biti objavljeno u petak, signalizirali održivi oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva.
To bi moglo poduprijeti stajalište da će američka središnja banka smanjiti svoj 85 milijardi dolara vrijedan program mjesečnih kupovina obveznica i time poduprijeti dolar.
Dolar je prema jenu danas slabio pod utjecajem oštrog pada tokijskog dioničkog indeksa Nikkeija u današnjem trgovanju za 3,7 posto. Jenu je podršku pružala i činjenica da europska tržišta također kolebljivo ostvaruju dobitke.
"Tečaj dolara i jena je poput taoca u uvjetima općenitog zazora ulagača spram rizika", kazao je Alvin Tan, valutni strateg u banci Societe Generale. Prognozira da bi dolar do kraja godine mogao dosegnuti 108 jena.
Fokus tržišta ovih će se dana preusmjeriti redovnom mjesečnom zasjedanju Europske središnje banke (ECB) koje se održava u četvrtak, kada će ulagači pokušati dobiti što više informacija o daljnjim potezima središnje banke. Zbog toga će, kao i obično, posebnu pozornost tržišni sudionici posvetiti tiskovnoj konferenciji njezina čelnika Marija Draghija.
Eventualno smanjenje kamatnih stopa, bilo ključne kamatne stope, bilo one na prekonoćne depozite komercijalnih banaka, moglo bi pritisnuti tečaj eura, napominju analitičari.
Autor/izvor: SEEbiz / H
|
|
|
|
|
|
anchi22 •• 20:01 ••
|
Datum registracije: 09 Jul 2008 Poruke: 53463
|
|
Zakon o radu posvađao poslodavce i sindikate
Poslodavci tvrde da ovaj propis gasi firme i radna mesta, a sindikati da bi zahtevane izmene samo dodatno umanjile preostala prava radnika
Reforma tržišta rada neophodna je kako bi se unapredilo poslovno okruženje, a to se izričito traži i u Programu za reformu javnog sektora. Promenu Zakona o radu već nekoliko godina predlaže Savet stranih investitora, a zahtevu su se pridružila i sva udruženja „domaćih” poslodavaca.
Da bi se promenio, neophodan je pristanak svih članova Socijalnog ekonomskog saveta – poslodavaca, sindikata i države, jer je reč o takozvanom sistemskom zakonu. Ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić je posle nedavnog razgovora sa predstavnicima poslovne zajednice i sindikata izjavio da je „ohrabren činjenicom da i sindikat kaže da zakon mora da se menja.”
– Naš cilj je da promenom tog zakona povećamo zaposlenost i da stvorimo mogućnosti za veće investicije, a da se zadrže svi oni elementi koji štite socijalna prava zaposlenih. Zakon treba da bude strog prema neradnicima, posebno u državnoj upravi i zato će se menjati i Zakon o državnim službenicima – izjavio je Dinkić.
Nameru ove vlade da promeni Zakon o državnim službenicima kako bi se ratosiljala neradnika u državnoj upravi – svi podržavaju. Ali, stavovi o nužnosti promene Zakona o radu između „sveta kapitala” i „sveta rada” veoma se razlikuju.
Ako je suditi po onome što se od početka razgovora na ovu temu moglo čuti od predstavnika najuticajnijih sindikalnih centrala, sa izmenama Zakona o radu, koje bi trebalo da se usvoje do kraja godine, ipak neće ići lako.
Poslodavci tvrde da je on smetnja održivom poslovanju, većem investiranju i zapošljavanju, da gasi firme i radna mesta. Sindikati su ubeđeni da zahtevane izmene Zakona o radu ne bi poboljšale uslove poslovanja, već bi samo dodatno skratile listu preostalih prava radnika. Na to neće pristati.
Ministarstvo rada je sročilo spisak traženih promena, a socijalni partneri su pristali da pregovaraju o predloženim izmenama. Osnovana je radna grupa, koja upravo zaseda ali, kako se nezvanično saznaje, sada se dogovara predlog teksta novog zakona o štrajku. Početak pregovora o izmenama Zakona o radu očekuje se u julu.
Izmenom postojećeg Zakona, poslodavci bi prvo omogućili lako otpuštanje i lako zapošljavanje.
– Važeći Zakon je napravljen po meri državne birokratije i velikih javnih preduzeća – kaže Dušan Korunoski, generalni sekretar Unije poslodavaca.
– Mala preduzeća čine 98,5 odsto privrede, sa pet do deset zaposlenih. Ona ne mogu da zapošljavaju doktore pravnih nauka kako bi se striktno poštovala procedura koju je izmislila birokratija da bi opravdala svoja radna mesta. Naši protivnici nisu sindikati, mi smo na istoj strani, već državna birokratija koja razmišlja samo do sledećih izbora. Mi gledamo na duži rok.
Zoran Mihajlović, potpredsednik Veća Samostalnih sindikata Srbije, kaže da njegov sindikat može da prihvati samo izmene koje će unaprediti položaj zaposlenih i omogućiti veće zapošljavanje. Jer, „u Srbiji se ne poštuje ni Ustavom zagarantovano pravo na život od svog rada dostojan čoveka i da će preostala radnička prava braniti svim raspoloživim sredstvima”.
– Radio sam u „Zastavi” i znam da Zakon o radu nije smetao„Fijatu” da dođe u Srbiju. Sa privrednim rastom, investicijama i novim radnim mestima biće i manje sive ekonomije. Treba smanjiti državne namete i ukinuti suvišne birokratske procedure – ukazuje Mihajlović.
– Nepoštovanje zakona i loše pravosuđe jednako škode poslodavcima i zaposlenima. Uostalom, ako je poslodavcima Zakon smetnja da brže otpuštaju radnike, onda nam takvi poslodavci nisu potrebni. Jer, u krizi smo već izgubi 400.000 radnih mesta.
Stav Ujedinjenih granskih sindikata „Nezavisnost” je da do završetka procesa privatizacije ne treba menjati Zakon o radu.
– Posebno ne menjati odredbe kojima bi se umanjila prava zaposlenih, kao što su zarade, naknade zarada i otpremnine – kaže Zlata Zec, izvršna sekretarka UGS „Nezavisnost”.
– Zakon ne treba menjati zato što nema nijedne konkretne računice i primera koji bi potvrdili opravdanost uvođenja takozvanih fleksibilnih oblika zapošljavanja. Nećemo dozvoliti izmene Zakona o radu koje bi problem nezaposlenosti rešavale tako što će se zaposlenima koji za puno radno vreme dobiju minimalac, ili manje o toga, uzeti pola, da bi se dalo novozaposlenom, kako bi se sadašnja visoka nezaposlenost prepolovila, a stopa siromaštva udvostručila.
U ,,Nezavisnosti” imaju utisak da kroz izmene Zakona o radu vlada namerava da provede strukturne reforme za unapređivanje poslovnog okruženja pre svega na štetu zaposlenih.
Prosečno štitimo radnička prava
Dr Jelena Žarković-Rakić, docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, u svojoj analizi Zakona o radu zaključuje da „regulativa tržišta rada u Srbiji nije posebno rigidna u poređenju sa drugim zemljama u regionu Jugoistočne Evrope ili u zemljama OECD-a.”
Svetska banka i OECD su odvojeno izračunavali vrednost „indeksa zakonodavne zaštite zaposlenja” (EPL indeks) u Zakonu o radu Srbije i posmatranim zemljama, a rezultati oba istraživanja nedvosmisleno ukazuju na to da je Srbija negde u sredini.
OECD je utvrdio ponderisanu vrednost indeksa striktnosti zaposlenja za Srbiju u iznosu od 2,4 (na skali od 0 do 6), što Srbiju svrstava u zemlje sa srednjim nivoom striktnosti zaposlenja.
– U svojoj analizi OECD ističe da su neke odredbe u Zakonu striktne, ali se ne sprovode – ukazuje Jelena Žarković-Rakić.
– Na primer, iako Zakon propisuje da jedna osoba može raditi na određeno vreme kod istog poslodavca najduže jednu godinu, ta odredba se masovno ignoriše, uglavnom bez ikakvih sankcija za poslodavce koji je krše.
Izvor/autor:Политика.rs/A. Mikavica
Šuplje zgrade rasipnici para
EU želi da smanji zavisnost od uvoza energenata na šta su prošle godine potrošili čak 400 milijardi evra
Brisel – Sve zgrade koje budu izgrađene u Evropskoj uniji posle 2020. godine moraju imati nulti ili veoma nizak nivo potrošnje energije. One treba da koriste što je moguće manje energije, a i ta energija mora da bude iz obnovljivih izvora.
EU je odlučna u nameri da stane na put rasipanju energije. Prošle godine je samo za uvoz energenata izdvojeno čak 400 milijardi evra. To bogatstvo je moglo da bude potrošeno za podstrek ekonomiji umesto da se rasipa na grejanje i hlađenje energetski neefikasnih zgrada.
Zato je usvojila Direktivu o energetskim karakteristikama zgrada koja predviđa da najpre državni organi vlasti moraju da renoviraju tri odsto svojih zgrada godišnje kako bi stimulisali tržište i dali primer drugima. Potom, dobavljači energije imaju obavezu da naprave uštedu od 1,5 odsto godišnje pa moraju da propagiraju mere energetske efikasnosti kako bi to postigli.
Ono što je prema mišljenju Fione Hol, poslanice Evropskog parlamenta i članice Komiteta za industriju, istraživanja i energetiku, možda i najvažnije jeste da je Evropski parlament uputio poziv svim državama članicama da sačine strategiju i mere za smanjenje energetske potrošnje u postojećim zgradama za 80 odsto do 2050. godine.
– Ukoliko trošimo manje energije manje zavisimo od uvoza i eventualno nestabilnih ili politički nesklonih delova sveta. Siromašni građani zbog stalnog rasta cena energenata ne mogu da ih plaćaju i država mora da im pomogne tako što subvencioniše cenu, a to nije održivo. U ovom trenutku je posebno važno stimulisati lokalnu privredu, jer kada ljudi troše toliko novca na račune za energente to je kao da spaljuju novac. To ne pomaže lokalnoj privredi i stvaranju poslova – navodi Hol i posebno naglašava da rad na energetskoj efikasnosti otvara mnoga radna mesta u građevinskom sektoru, a ovo je deo privrede koji je naročito važno stimulisati.
Međutim, najveći problem je kako obezbediti finansije da bi se zgrade učinile energetski efikasnim. Prema procenama Evropske komisije da bi Evropa uštedela 20 odsto energije samo u zgradama u narednih sedam godina potrebno joj je 70 milijardi evra.
– Javni sektor ne može da potroši tu količinu novca – kategoričan je Pol Hadson, šef jedinice za energetsku efikasnost u Evropskoj komisiji. Zato je ključno da se uključi privatni sektor.
– Jedan od načina je zajedničko ulaganje državnog novca i privatnih banaka. Upravo radimo na tome da ohrabrimo privatni sektor da ulaže u energetsku efikasnost i svedemo potencijalni rizik na najmanju meru – kaže Hadson, navodeći primer Grčke koja je svojevremeno to učinila i postigla dobre rezultate.
On kaže da nove članice EU mogu da pristupe regionalnim fondovima, mada postoje i veliki transferi za energetsku efikasnost siromašnijim članicama.
– Mnoge zemlje daju subvencije i jeftine kredite građanima kako bi svoje domove učinili energetski štedljivim. Nemačka je najbolji primer za to. Ona preko Razvojne banke KFW preusmerava novac u regionalne banke, a one potom plasiraju kredite klijentima sa kamatom od dva odsto, što je najniža stopa u Evropi – navodi šef jedinice za energetsku efikasnost Evropske komisije.
On naglašava da su Direktiva o energetskoj efikasnosti i Direktiva o energetskim karakteristikama zgrada obavezujući propisi za sve zemlje, tako da novac moraju pronaći.
Šan Hjuz, koja ispred „Knauf insolušna” lobira u evropskim institucijama i koja je učestvovala u donošenju ovih propisa kaže da su se neke članice EU snažno protivile navodeći da njihova primena iziskuje mnogo para i da je neprimereno primenjivati ih u vreme krize.
– Veliki evropski industrijalci i distributeri energije koji će morati da naprave uštede od 1,5 odsto pružali su snažan otpor. Ipak nisu uspeli, tako da će taj novac biti značajan izvor finansiranja pri izradi nacionalnih planova za sanaciju postojećih objekata. Uprkos činjenici da su vlade određenih evropskih država uključujući Nemačku i Veliku Britaniju „razvodnile” neke od prvobitnih predloga koji se odnose na našu granu privrede, čvrsto verujemo da će dogovorene mere potpomoći upliv privatnih investicija na tržišta izgradnje i renoviranja zgrada – kaže Hjuz.
Izvor/autor:Политика.rs/Marijana Avakumović
EU tržišta: Optimizam u vezi američke ekonomije snažno podigao indekse
LONDON - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su snažno poskočili zbog ojačalog optimizma ulagača u vezi oporavka američkog gospodarstva, temeljenog na novim gospodarskim pokazateljima.
Najveći dobitnik bio je frankfurtski DAX, koji je poskočio gotovo 2,5 posto, na 7.997 bodova. Na dobitku od gotovo dva posto bio je pariški CAC, ojačavši na 3.828 bodova, dok je londonski Ftse bio u plusu 1,08 posto i iznosio je 6.444 boda.
Za optimizam u vezi oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva, kažu trgovci, zaslužno je najnovije izvješće s američkog tržišta rada. Ono je u petak pokazalo 195 tisuća novih radnih mjesta u lipnju, čime su osjetno premašena tržišna očekivanja rasta zaposlenosti za oko 166 tisuća.
Ulagače su, dodaju trgovci, ohrabrile i vijesti iz Portugala da je u posljednjem trenu postignut politički dogovor u Lisabonu i time izbjegnut pad koalicijske vlade. Indeks Lisabonske burze PSI 20 skočio je 1,85 posto, na 5.507 bodova.
Pozitivnom ozračju pridonose i naznake da će Grčkoj biti odobrena isplata nove tranše kredita iz međunarodnog paketa EU-a i MMF-a.
Od pojedinačnih dobitnika isticao se njemački inženjerski div Siemens, sa skokom cijene dionica od pet posto nakon što je izvijestio o izdvajanju kompanije za rasvjetna tijela Osram Licht.
Ojačala je i dionica britanskog bankarskog diva Lloydsa, i to za 2,7 posto, nakon napisa da strani investitiori razmišljaju o kupovini do polovine udjela britanske države u toj banci.
Europski burzovni indeksi u petak su oštro pali zbog ojačalih očekivanja da će američka središnja banka Fed započeti s postupnim ukidanjem golemih poticajnih mjera nakon što su najnoviji podaci s tržišta rada bili snažniji nego što se očekivalo.
Na Wall Streetu je pak isto izvješće potaknulo uzlet indeksa budući da je ojačalo povjerenje ulagača u pogledu oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva.
"Dionice su u Europi danas poskočile uz podršku uzleta američkih burzi u kasnijem dijelu trgovanja u petak, jer su ulagače ohrabrili snažni podaci o zaposlenosti. Reakcije na izvješće bile su dramatične; dionice na obje strane Atlantika prvo su u petak ojačale a nedugo zatim oslabile, jer su podaci potpirili strahove ulagača da bi Fed sada mogao imati razlog da započne sa smanjenjem poticaja prije nego što su tržišta očekivala", kazao je analitičar tvrtke ETX Capital Ishaq Siddiqi.
Indeks Tokijske burze oslabio je 1,4 posto, na 14.109 bodova.
Autor/izvor: SEEbiz / H
|
|
|
|
|
|
anchi22 •• 20:01 ••
|
Datum registracije: 09 Jul 2008 Poruke: 53463
|
|
Ko se bankrota boji još
Srbija se, za sada, spasla se od finansijskog sloma, ali svet još strepi da Amerika ne izazove novu krizu svetske ekonomije
Da ovo nismo uradili, bankrotirali bismo! Svakog dana ovo su građanima Srbije ponavljali čelnici naše države nakon što su prošle nedelje predstavili mere štednje.
Zvuči kao katastrofalan i apokaliptičan scenario koji svi na prvu loptu povezuju sa praznom državnom kasom, opštom besparicom i neviđenim siromaštvom, ali postavlja se pitanje – šta zapravo znači bankrot jedne države. Od čega će nas to mere koje je predstavio ministar finansija Lazar Krstić spasti? Jer, potpuno je jasno šta sve podrazumeva bankrot jedne firme – nemogućnost da na vreme plati dospele obvaveze, aktiviranje hipoteka, rasprodaju imovine, stečaj, pa i njeno gašenje, odnosno likvidaciju. Ali, država se ne može (tek tako) likvidirati.
Ipak, bauk državnog bankrota kruži planetom, a taj bauk nije svuda i uvek isti. Najpre, već dve nedelje deo zaposlenih u državnoj upravi u Sjedinjenim Američkim Državama ne zna da li će i kada primiti platu. Ceo svet drhti od pomisli na bankrot ove velesile, jer nema države koja time ne bi bila ugrožena, a „Blumberg” sa bankrotom Amerike predviđa sunovrat i kraj svetske ekonomije.
Sa druge strane, svi pamte bankrot Argentine iz 2002. godine. Vlasti ove zemlje odlučile su da više ne vraćaju spoljne dugove i da ne uzimaju nove zajmove. Valuta je preko noći drastično oslabila, uvoz umanjen, izbili su neredi... Ali i u tom haosu počela je polako da jača domaća potrošnja, ekonomija je „restartovana” i zemlja se oporavila. Međutim, treba podsetiti da i dalje traju suđenja sa stranim investitorima koji su time bili oštećeni. Argentinski scenario nije lako kopirati.
Angela Merkel, kancelarka Nemačke, poslala je pre nekoliko godina otrežnjujuću poruku. Jednostavno je poručila svetu – „kažu da države ne mogu da bankrotiraju. To nije tačno”. To se desi kada više ne mogu da izmiruju obaveze, objasnila je ona.
Time se dolazi i do primera „poslušne” Grčke, potpuno drugačijeg slučaja od argentinskog. Grčka je nastavila saradnju sa spoljnim kreditorima, dodatno se zadužila kako bi se spasla bankrota i sada sluša njihove savete o štednji, a razlika je jednostavna. Argentina je imala svoju valutu, proglasila je bankrot i oborila joj vrednost. Grčka sa evrom to ne može da uradi.
I gde je sada Srbija u celoj planetarnoj priči o bankrotu? Koliko smo (bili) blizu bankrota i šta bi bankrot naše države značio za sve građane?
U teoriji, posledice su katastrofalne za sve – scenario bankrota na unutrašnjem planu znači pad životnog standarda, povećanje nezaposlenosti, slabljenje valute, inflaciju, gubitak ušteđevina, pad kvaliteta ili čak prestanak rada javnih službi... Jasno je da su vrhunac bankrota socijalni nemiri i anarhija.
Realnost je, međutim, nešto drugačija od ovog teorijskog modela, kažu ekonomisti.
– Bankrot znači da država više ne može da servisira svoje obaveze i to javno svima priznaje. Ne može da vraća zajmove koje je ranije uzela, niti može još više da se zaduži, jer više niko, čak ni sa visokim kamatama ne želi da joj pozajmi novac. Pošto para nema, a država želi da nastavi da servisira unutrašnje obaveze, poput plata i penzija u javnom sektoru, ona štampa novac bez pokrića što dovodi do inflacije i drastičnog pada kursa. To po automatizmu pogađa sve građane – objašnjava Goran Nikolić sa Instituta za evropske studije.
U takvoj situaciji, kaže on, postoji nekoliko rešenja – dogovor sa kreditorima, reprogram dugova ili otpis dela dugova ukoliko se takav dogovor postigne. Ali, ne samo to.
– U najgorem slučaju mogla bi da se pleni imovina koju imamo u inostranstvu. Ali, treba reći da to nije nimalo lako uraditi, jer ne postoje međunarodni propisi koji određuju kada i kako jedna država odlazi u bankrot i šta se potom dešava – kaže Nikolić, dodajući da se i naša situacija iz januara 1994. godine može smatrati jednom vrstom bankrota, ali i sve ono što se tada dešavalo početkom devedesetih godina prošlog veka.
– Ali, kada vam neko daje reprogram ili otpis dugova, taj od vas očekuje i da štedite i da smanjite javnu potrošnju, kao što se sada dešava Grčkoj – zaključuje on.
I ekonomista Ivan Nikolić takođe smatra da bankrot nije tako jednostavno proglasiti.
– Dokle god imate imovinu koju možete da prodate, daleko ste od bankrota. Mere štednje koje je naša vlada usvojila prošle nedelje imaju za cilj promenu postojećeg trenda rasta javnog duga, a bankrot je nešto što bi usledilo iza toga – kaže on.
Kako objašnjava, država koja proglasi bankrot i pri tom više ne želi da poštuje obaveze prema stranim poveriocima, sigurno bi snosila posledice.
– Najverovatnije bi usledio neki vid sankcija, odnosno rigorozniji odnos finansijskih centara moći. Tu je zamrzavanja imovine u inostranstvu, zamrzavanja bankovnih računa, izbacivanje iz međunarodnog platnog prometa – navodi Ivan Nikolić i dodaje da sve ipak mora da se završi tako što se na kraju sedne za sto sa kreditorima i postigne se dogovor.
– Kada bismo došli na ivicu bankrota, neko bi nam sigurno rekao – pa niste vi baš toliko siromašni, imate „Telekom”, EPS, Komercijalnu banku – zaključuje on.
Izvor/autor:Политика.rs/Stefan Despotović
Zagrebačka burza: CROBEX potonuo najniže od 2. siječnja
ZAGREB - Nastavak pada indeksa na Zagrebačkoj burzi uz nešto bolji obujam prometa dionicama.
CROBEX je oslabio 0,7 posto i pao na 1.765,09 bodova (najniže od 2. siječnja) dok je CROBEX10 pao 0,6 posto, na 1.001,48 bodova. Ukupno je ostvareno 9,19 milijuna kuna dioničkog prometa.
Hrvatski Telekom (ZSE:HT-R-A) bio je uvjerljvo najtrgovaniji s 4,08 milijuna kuna prometa uz pad zadnje cijene od 0,2 posto, na 174,38 kuna. Kompanija je objavila da je zaprimila dozvolu HERA-e za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe električnom energijom. Više informacija o daljnjim aktivnostima na ovom području Hrvatski Telekom će pravovremeno objaviti nakon donošenja konkretnih poslovnih odluka, stoji u kratkom priopćenju.
Ericsson Nikola Tesla (ZSE:ERNT-R-A) ostvario je 586 tisuća kuna prometa uz zadnju cijenu od 1.443,50 kuna, odnosno dnevni pad od 0,5 posto.
Od izdanja iz sastava Agrokora, uvjerljivo najtrgovanije bilo je Belje (ZSE:BLJE-R-A) koje je ostvarilo 521 tisuću kuna prometa uz pad od 2,2 posto, odnosno zadnju cijenu od 55,30 kuna.
Među dobitnicima dana valja izdvojiti Atlantsku plovidbu (ZSE:ATPL-R-A) koja je ostvarila 403 tisuće kuna prometa a cijena joj je porasla 1,7 posto, na 361,88 kuna.
Turisthotel (ZSE:TUHO-R-A) je također imao sjajan dan. Njegova je cijena uzletjela 6,7 posto, na 1.398 kuna, uz 331 tisuću kuna prometa u samo dvije transakcije.
Dionicama Francka (ZSE:FRNK-R-A) ostvareno je 360 tisuća kuna prometa a cijena je povećana 2 posto, na 510 kuna.
Među dobitnicima nagrade Zagebačke burze za transparentnost je AD Plastik (ZSE:ADPL-R-A) čija je cijena danas korigirana 0,9 posto, na 124,50 kuna, uz 223 tisuće kuna prometa. Hrvatski Telekom, AD Plastik i Atlantic Grupa najtransparentnije su kompanije na domaćem tržištu kapitala. Nagrade su dodijeljene na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju.
Na meti spekulativne trgovine i dalje je Dioki (ZSE:DIOK-R-A) koji je danas potonuo 17,2 posto, na 4,14 kuna, uz 188 tisuća kuna prometa.
Trgovanje na tržištu strukturiranih vrijednosnih papira bilo je jednako danu ranije te je iznosilo oko 380 tisuća kuna. Još jedna dan je u fokus investitora bio Turbo certifikat DAX short (EGB-S-SDX3), uz promet od 151 tisuća kuna. Zadnja cijena certifikata je korigirana na 40,30 kuna (2,68%).
Autor/izvor: Siniša Malus
|
|
|
|
|
|
anchi22 •• 20:01 ••
|
Datum registracije: 09 Jul 2008 Poruke: 53463
|
|
Carine manje, cene iste
Potrošači u Srbiji suočiće se narednih dana s manjim talasom poskupljenja zbog povećanja niže stope PDV-a sa osam na deset odsto, ali i sezonskim usklađivanjem akciza za gorivo, cigarete i alkoholna pića. Utešno je, međutim, ukoliko budu delovali zakoni ekonomske logike, što bi uskoro moglo da dođe i do pojeftinjenja pojedinih proizvoda zbog ukidanja carina na uvoz robe iz zemalja Evropske unije.
Od prvog januara je za dva odsto veći PDV za pekarske proizvode, mleko i mlečne proizvode, ulje, šećer, brašno, sveže voće i povrće, žitarice... Da li će i kada ovi proizvodi poskupeti i na rafovima, trenutno zavisi od trgovaca i njihove računice. U najvećim trgovinskim lancima ističu da barem za sada neće podizati cene zbog rasta PDV-a, ali manji trgovci kažu da nemaju izbora i neki od njih već su promenili cenovnike.
Najveći trgovci su još pre nove godine medijima poslali saopštenja u kojima su naveli da neće menjati cene zbog povećanja PDV-a. Iz „Rode” su saopštili da će za više od 100 artikala u okviru njihove socijalne korpe ostati iste cene, dok su iz „Deleza” poručili da u toku januara neće povećavati cene usled porasta PDV-a, a „konačnu odluku će doneti nakon toga u odnosu na tržišne uslove”, a to znači da neće moći da utiču na politiku dobavljača. Ako od njih dobiju nove cenovnike i oni će postupiti na isti način – korigovaće cene.
Cene za sada uglavnom miruju. Anketa, koju je Ministarstvo trgovine juče sprovelo među većim trgovinskim lancima, pokazala je da oni za sada neće podizati cene. Razlog je slab promet koji iz godine u godinu opada.
– Anketirali smo većinu velikih trgovinskih lanaca u Srbiju i oni kažu da u ovom trenutku ne nameravaju da povećavaju cene zbog više stope PDV-a, imajući u vidu malu kupovnu moć, standard građana i pad prometa u maloprodaji. Mali trgovci će iskoristiti ovo povećanje PDV-a za poskupljenja. Neki od trgovaca ipak su naveli da neće biti poskupljenja, već da će smanjiti marže, ukoliko proizvođači najave rast cena – izjavio je za Tanjug Rasim Ljajić, ministar trgovine.
Da će to verovatno biti kratkotrajno, upozorava Goran Kovačević, direktor „Gomeksa”. Prema njegovim rečima, svako povećanje poreza pre ili kasnije prenese se na cene, jer teško može tek tako da se amortizuje.
Osim toga, od prvog januara su, zbog povećanja akciza, poskupele i cigarete i do 20 dinara, a veoma brzo se može očekivati i poskupljenje kompjutera budući da je za računare i računarsku opremu PDV povećan sa osam na 20 procenata. Zbog promena akciza, poskupljuje i gorivo na pumpama širom Srbije.
U sveopštem strahu od novih poskupljenja, nada za potrošače može biti to što se zbog približavanja EU u potpunosti ukida carina na uvoz mnogih prehrambenih proizvoda iz zemalja članica EU. Među tim proizvodima su ćureće meso, jaja, crni luk, šargarepa, mahunasto povrće, dinje, lubenice, kruške, kajsije, trešnje i višnje, breskve, nektarine, šljive, maline, suvo voće, mlevena paprika, pržena kafa, ječam, seme kukuruza, suncokret za setvu, seme šećerne repe, hmelj, jestiva mast, ulje od uljane repice, margarin, voćni sokovi, sirće, suncokret, hrana za životinje...
Valja se, međutim, podsetiti da je za veliku grupu ovih i drugih proizvoda i pre tačno godinu dana bila ukinuta ili smanjena carina za uvoz iz EU (pojedine vrste slatkiša, čokolade, alkoholna pića, testenine, sladoled, kečap...), ali ta činjenica nije poboljšala kupovnu moć građana. Većina uvoznika niže carine pre godinu nije ukalkulisala u cene, a kako su se pravdali, iznos carina je minimalan u krajnjoj ceni koju kupci plaćaju. Hoće li tako biti i sada videće se čim budu počele da stižu nove količine robe iz uvoza.
Prestaje da važi uredba o ceni hleba
Uredba kojom je, pored proizvodnje i prometa, regulisana i cena belog hleba tipa „sava” prestaće da važi krajem januara. Cena osnovne vekne je ovim propisom ograničena na maksimalnih 46 dinara, a ova uredba je već nekoliko puta produžavana na po šest meseci.
Kako sada kažu u Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine, ukoliko do kraja meseca bude bilo izvesno da bi hleb mogao da poskupi, važenje uredbe će ponovo biti produženo na šest meseci. Na ovu uredbu primedbe su imali brojni ekonomisti, ali i Evropska komisija, budući da se država na ovaj način direktno meša u tržište i propisuje cene.
Izvor/autor:Политика.rs/S. Despotović
Wall Street: S&P 500 porastao prvi puta u novoj godini
NEW YORK - U utorak je na Wall Streetu S&P 500 indeks porastao prvi puta u 2014., nakon što je u prva tri radna dana ove godine pao, a poboljšanje raspoloženja ulagača zahvaljuje se dobrim gospodarskim podacima.
Dow Jones ojačao je 0,64 posto, na 16.530 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,61 posto, na 1.837 bodova, a Nasdaq indeks 0,96 posto, na 4.153 boda.
Prvi rast S&P 500 indeksa u novoj godini zahvaljuje se dobrim makroekonomskim podacima iz SAD-a i Njemačke.
U studenome je američki izvoz dosegnuo rekordne razine, dok je uvoz pao, pa je zabilježen najmanji trgovinski deficit u posljednje četiri godine.
U Njemačkoj je, pak, u prosincu neočekivano pala nezaposlenost, što je potaknulo nadu u ubrzanje rasta najvećeg europskog gospodarstva, a time i eurozone.
Zahvaljujući tome, S&P 500 indeks prekinuo je negativni niz, nakon što je, po prvi puta od 2005., pao u prva tri radna dana godine.
Ipak, trgovalo se oprezno, na što ukazuje skroman obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 6,11 milijardi dionica, što je, doduše, više od 6,01 milijarde, prosječnog dnevnog obujma na početku ove godine, ali manje nego što je to uobičajeno.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,37 posto, na 6.755 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,83 posto, na 9.506 bodova, a za toliko je skočio i pariški CAC, dosegnuvši 4.262 boda.
Autor/izvor: SEEbiz / H
|
|
|
|
|
|
fb_100002337094562 Početnik Domaćeg.de
|
Datum registracije: 26 Feb 2014 Poruke: 6
|
|
Zašto je otvaranje novih radnih mjesta važnije od stvaranja historije
S vremena na vrijeme Sarajevo puni naslovnice. 28.juna obilježava se stogodišnjica od momenta koji je promijenio tok ljudske historije, dan kada je Gavrilo Princip izvršio atentat nad nadvojvodom Franjom Ferdinandom na sjevernom kraju Latinske ćuprije u Sarajevu. Tog dana, sa nadvojvodom je umro cijeli evropski društveni i politički poredak što je pokrenulo niz događaja koji će dovesti do Prvog svjetskog rata – događaj koji je zauzeo neželjeno mjesto u knjigama historije o glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH).
Događaji koji su doveli do epohalne promjene ostavili su ovaj prelijepi grad usamljenim narednih 80 godina sve dok kriminalno političko vodstvo izdajničke vojske nije dovelo stanovništvo u situaciju da se moraju sami braniti od svojih vlastitih oružanih snaga tokom četvorogodišnjeg rata.
Mir je nastupio 1995. ali nije donio prosperitet kojem su se svi nadali – te se proteklih sedmica ovaj historijski grad ponovno iz „pogrešnih“ razloga našao na naslovnicama. Visoka stopa nezaposlenosti među visokoobrazovanim i aspirativnim stanovništvom pokrenula je proteste na ulicama. Vlada je obećala da će djelovati – i cijela pažnja je sada usmjerena na stvaranje realnih mogućnosti i istinskih karijera kod naroda koji je poznat po svojoj visokoj radnoj etici.
Konferencija Evropske banke za obnovu i razvoj koja je održana jučer u Londonu okupila je na istom mjestu 7 premijera vlada i desetine čelnika kompanija zemalja Zapadnog Balkana. Donosioci odluka iz BiH, Hrvatske, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije – i vodeći predsjednici uprava i poduzetnici – razgovarali su otvoreno i iskreno o finansijskom obvezivanju i praktičnom djelovanju koji se sada ulaže u ovaj dio Evrope.
Viši članovi tima 52N su imali čast da budu pozvani da učestvuju na konferenciji; i naše zalaganje na uspostavi vrhunskog Centra zajedničkih usluga u Sarajevu je dočekano uz veliku podršku i entuzijazam.
Sretni smo što smo uspostavili naše djelovanje u saradnji sa vodećom kompanijom za zapošljavanje i medije u BiH – Posao.ba. Proteklu deceniju proveli su na izgradnji aktivnosti vezanih za izgradnju resursa koji su doveli do uspješnog zapošljavanja za najeminentnije svjetske kompanije poput Microsoft, Philip Morris International i Al Jazeera: i naša „Centrala resursa“ je dokaz vještina i sposobnosti većinski bosanske radne snage: donošenje vrhunske metodologije pribavljanja resursa, izvrsne etike u odnosu prema klijentima i tečne jezičke vještine njemačkog/engleskog/ruskog/arapskog/turskog jezika za najsloženije projekte širom Evrope. Izvrsne poslovne prostorije, infrastruktura 21. stoljeća i odlično obučeno osoblje donose (isplative) rezultate na najvišim standardima.
Bosansko društvo (zajedno sa susjednom Hrvatskom koja se ove godine pridružila EU) je uređeno, sekularno i ima „Zapadnu“ kulturu. Hiljadama godina, izmiješano muslimansko, pravoslavno i katoličko stanovništvo je živjelo zajedno u relativnom miru – gledajući na sebe i na svoje komšije kao na „jednu državu“: ponosni narod koji je bio relativno nezavisan i od Osmanskog i od Habsburškog carstva koje je upravljalo ovim regionom većim dijelom proteklog milenija.
„Sve“ što ova zemlja sada treba jeste priliku da pokaže šta može uraditi – a za to ima i infrastrukturu i ljudstvo koje se može nadmetati na najvišim nivoima kao svjetski pružatelj usluga. Centrala resursa je jedan od primjera šta ova zemlja nudi Evropi i svijetu – a nakon jučerašnje konferencije, sigurni smo da će uslijediti i druge uspješne priče.
Piše: Steve McNally
|
_________________ Što sam? Tko sam? Ja sam samo sanjar,
čiji pogled gasne u magli i memli,
živio sam usput, ko da sanjam,
kao mnogi drugi ljudi na toj zemlji. |
|
|
|
|
|
|
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma
|
|